DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 473 — nalike haranju, dok napokon sa neslužbene strane stigne prijava zemalj. vladi, koja mora tada da zahvati u tečaj stvari. Pogledom na to bilo bi vrlo koristno, da strukovni organi zem. vlade periodično zalaze u županije i tamo ne samo šumarsku službu u užem smislu, nego i gospodarenje sa šumami strogo nadziru. Bude li se dalje opazilo, da se pomno bdije nad narodnim blagom, našimi šumami, nadamo se, da će biti i haranja šume manje, a tim manje i nemilih posljedica, koje za pustošenjem šuma izostati neobičaju. U prvom redu je glavna dužnost šumarsko-upravnog osoblja, da budnim okom bdije nad tim, da se šume ne samo racionalno rabe, nego takodjer i postupice goje i gaje, šumske branjevine najstrožije čuvaju od napadaja stranil.; nadalje pako, da podredjeno lugarsko i pomoćno-tehničko osoblje točno i savjestno vrši svoju službu. Tim načinom stati će se uspiešno na put haranju šuma i svakoj daljnjoj neurednosti u šumskom gospodarenju! Opazka uredničtva. Nješto 0 procjeni žira. Piše šumarnik Mijo Radošević. Poznato je, da su negda žirovine naših šuma veći prihod davale, nego što ga davaše svojim glavnim užitkom; s toga je naravno, da su procjene i takove prodaje šumarom zadavale dovoljno posla. Uzprkos toga bivalo je i biva, da je ova trgovina što no kažu: „kupiti mačku u vreči". Unovčivanje šumskih dohodaka još daleko zaostaje izpod efektivne vriednosti, a krivci toga sami su šumari. Zašto ratarstvo razmjerno veći prihod daje, nego što ga davaju šume, neka razjasni ovaj primjer: Dokazano je, da je hranivost raži napram žiru kao 1 : 0´44, pa ako stoji 1 metrički cent raži 5 lor., to bi stojao tada 1 nietr. cent žira 2-20 for. ih 1 hekt. 1"34 for. — nu plaća se samo sa 10—50 novč. A što da kažem o ovogodišnjoj bukvici, koja se po hektolitru niti sa 5 nvč. prodati neće?! Nerazrajerje ovo slično je za pašu, drvarinu i t. d.; samo što se eto vriednost hrastovine od dana do dana približuje maximalnim cienam, pa zato budi hvala šumarom, koji traže temeljnu podlogu u procjeni i prodaji. Procjena i prodaja drva može se mnogo laglje obaviti, nego što to biva kod procjene i prodaje žirovine, a u koliko sam proučio razne načine šumara kod takove procjene, mogu odtud zaključiti, da se od takova posla svaki šumar leca. Recimo, da se svinje u šumah prehranjuju od 1. listopada do 15. ožujka i da svaka na dan 45 litre žira potroši: to bi činilo svake god. kod 470.000 komada krmadi, u žirenju nalazeće se, doista ogromnu kolikoću žira, te premašuje svakako 1"5 miliona for. vriednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 474 Ova svotica potiče nas na razmišiji.nje, da se moramo svojski baviti sa procjenom žira i da imamo uložiti sav mar i znanje u to, da taj znamenit plod naših šuma što bolje unovčimo. 0 quantitativnoj procjeni žira i roviša (gljistarine) progovorit ću dogodice; nu mnijem, da bi naše šumare zanimati moglo i razvrstanje žira, za to ču ponajprije koju reći o quallficiranju toga ploda. II tu svrhu priobćujem list gosp. profesora Kiseljaka, koji o tom meni sliedeće piše: Krmad se može hraniti žirom svježim t. j . priesnim ili sušenim; nu ne- Bmije se nikada samo žir krmadi kano hrana davati, a da nebi pri tora bilo i promjene u drugoj hrani i krmi. Kod kuće hrani se krmad najbolje repom, korunom ili kukuruzom tako, da od dnevne množine i potrebne hrane sam žir iznaša V» ~" ´/^ od hranivoga kvantuma. U šumi traži krmad već instinktivno ili po vlastitom nagonu uz žir i drugu hranu, koju nadje rovanjem u tlu. Za hranu u stajah najbolje se rabi sušeni žir i tada smrvljen (geschrottet), te pomješan sa vodom i polovinom primjesa koruna, ili kukuruze, ili kukuruze i zobi (Haferschrott). Pošto sam žir krv krmadi jako razdraži i upali, to nesmiju manjkati nuždna napojišta i kaljuže. Na srednje se krmče računa na 18 tjedana 5—6 hekt. žira. (Obermastzeit) t. j . pod tim razumjevamo samo želud (žir) ili bukvicu. Dočim u rovišu (Untermast) nadje krmad ličinke, kukce, jednom riečju insekte, korienje i t. d. raznu drugu hranu, koja ublažuje nutarnju toplinu i vrućinu u tielu nastalu kroz hranitbu samim žirom. Hrani li se krmad, kao što to obično i biva istodobno žirom, kano što i u rovišu nalazećimi se ličinkami i zareznici i korienjem, to treba za podpuno utovljenje 11—12 nedelja kod prije spomenute iste množine žira. Svježi i frižak žir imade dvostruku hranivu vriednost od običnoga koruna. Žir imade mnogo dušičnih tvari, te se samo ovimi nemože krmad hraniti, već mora potražiti i takovu hranu, u kojoj je sadržano i ugljičnih hydratah, koje na pr. nadje u korunu, kukuruzi, korienju, bilju i t. d. Da će nadalje sama vrst žira, da li je lužnjak, gradun, cer, sladun itd., kao što vrst i pasmina krmčeta, podnebje i potrebita vlaga veoma na množinu i količinu dnevne hrane uplivati, razumieva se samo po sebi. Zato i mjestimice učinjen experiment nebi mogo za sve mjestne odnošaje neoborivo stajati i valjati. Podatci saobćeni Vama po gosp. Pfeifferu mogu aproximativno sasma dobri biti. Dielimo li 6 hklt. kroz 18 tjedana, tad đodje na dan nešto preko 4-5 litre žira, tako će i biti. Znanstveno pako ustanoviti, koliko od te hrane predje u samu krv živinčeta, koliko se neprobavljeno izmetinami izlučuje, izpariva kožom i izdiše, nije moći od drugud saznati, nego od „pokusnih postaja." |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 475 — Potrebne analjze mokraće, izmetina, gradnja kotceva asfaltom i drugi troškovi toliki su, da mi to u stanju iz našega proračuna godišnjega nemožemo izvesti; jer u tu svrhu treba godišnje podpore od hiljadu for. U drugom jednom listu saobćio mi je isti gosp profesor, na čemu se i ovim putem posebno zahvaljujem i to, da je naš zaslužni nadšumar Kesterčanek god. 1881/2. razpravio u zavodskom programu „Gospodarska važnost i vriednost žira" na što svakoga upozorujem. Šumski plod zdrav te i bolestan može krmadarstvu zadati užasnih neprilika, pa da gornji list ponješto protumačim priinjećujetn ovo. U god. 1886/7. žirilo se njekoliko stotina svinja u čistom kitnjaku uz 0 9 sklopa; dakle u vrlo nedovoljnom rovišu, jer je šuma uz to i na brežuljku bila. Svinje neimahu osim žira u ovoj šumi nikakve promjene, a posljedica bijaše, da je mnogo toga skapalo. God, 1877. doživih, da je usljed zamrznuta šumišta takodjer mnogo svinja skapalo, a zato i naš seljak pliva u radosti, ako je zima vlažna. Ovo biva i onda, ako krmad najzdraviji žir sa pokvarenim žirom troši, imenito onda, ako neima u šumi dovoljno vode prigodom žirenja. Zato nakanih ovdje opisati one bolesti, koje na žiru opažamo. 1. Crn jest ona bolest žira, kad u vrieme vegetacije nakon duge suše nagla dugotrajna kiša ili obratno nakon dugotrajnih kiša nagla suša nastane. Žir se posuši i pocrni, te sa ili bez kapice opada. — Ovo je najobičnija ali i najopasnija bolest žira. 2. Crvlji v žir provaljen je grčicom. koja crne ekskremente ostavlja, i to najobičnije na sastavku žira uz kapicu ili napram vršku iste. Svaki najedeni žir u dnu kapice mora iztrunuti, dočim ostale na vršku kapice nagrizene žirke dobre su za žirenje ako ga u pravo vrieme gladna krmad potroši 3. Razpuca n ži r jest onaj, kad iza njeke stanke usljed povoljnijih uvjeta počme naglo debljati. Ljuštice se na žirki poprieko razkole; nu jedrica može već da je dozorila, te ju krmad rado jede. 4. Sušic a nastaje onda, ako jedrica otvrdne, razstaviv se podpuno od ljuštice. Bolest pod 1 i 2 pojavljuje se često a manje i riedje bolest pod 3, te najredje bolest pod 4 opisana. Bolest pod 1 upoznat ćeš po gornjem opisu, a za vrieme procjenjivanja žira opao je jur takav žir sa drveća, te leži po tlu, ali se neprocjenjuje za žirenje. Bolest pod 2 zahtjeva pozornije iztraživanje, jer se medju ovako bolestnini žirom može naći i takovog, koji je tučom postradao, a onda se na Ijušticah opažaju crne pjege. Žir ove vrsti nevi-iedi za sjetvu, jer se uzdržati neda. Žir, koji je navrtan po strani ili piama vršku, a inače ako je jedar, bit će dobar za žirenje. Bolest pod 3 samo je mehunične naravi. Više ili manje razkoljen žir potrunili će za prije ili kašnje, ali u šumi za dobe žirenja ponestaje ga |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 476 — ´ . sasvim. Takav žir procjenjuje se na V4, "/a ili ´/* vriednosti ili se u račun neuzima. Tko žir za prolietnu ili jesensku sjetvu sprama, neka se ovakovog žira osobito čuva. God. 1887/8. dao sam spremati takovog žira od kitnjaka i lužnjaka, a bijaše prividno liepo sjeme. Nu usljed vlažne jeseni iza dugotrajne suše u lipnju razvijalo se je takovo sjeme prenaglo, jer se je nenormalno i jedrica žira prama Ijuštici razvila. Ovakav razpucan žir nije vriedio za sjetvu, te ga je jedva bilo do 40% valjana, prem se je s njim valjano baratalo i mnogo za manipulaciju potrošilo. Bolest pod 4 t. j . sušica riedko se kada i malo pojavlja. Gornje bolesti žira bile bi glavne, te bi jih morao svaki šumar pomnjivo proučiti, da kod procjene žira znade, kako mu je postupati. Da moju tvrdnju 0 težkom zadatku kod procjene žirovine dokažem, evo još i ovih primjera: God. 1885/6. bili su naši bukvici vrlo liepo urodili i seljaci procjenitelji žira pojagmiše se prihvatiti moju procjenu žira, ali kad poče bukvica padati bilo je to drugačije. Seljaci neuztrpljivo čekaše, da zapane snieg, nebi li se na njemu bolje vidila bukvica, a tako jih i ja tješih, nu badava, bolest pod 1. uništila svu bukvicu. God. 1887/8. postupah još opreznije i da moja procjena nije bila površna 0 tomu svjedoči jedan odlomak moje procjene za priedjel Šiljkovec: Posječeno modelno stablo 1 imalo je žira od juga 9377 + 4294 od sjevera. „ 2 „ „ „ „ „ 2254 + 2055 „ „ n I) II 3 „ „ „ „ „ 6701 -f- 557^: „ „ „ ^ n „ „ „ „ 4083 + 4350 „ „ , 5 „ „ „ „ „ 3454 + 3083 , „ « « „ 6 „ „ „ „ „ 4702+ 986 „ „ . 7 , „ „ , „ 4716 + 3025 „ „ !) >i 1) 8 „ „ „ „ „ 2066 + 1757 , „ Izbrojen ovaj žir skupljen je posebno sa južne krošnje i posebno sa sjeverne i tada je tražen 7o zdravog žira. Tim načinom pronadjeno je: Zdravog žira na stablu 1 65% na južnoj krošnji i 44^0 na sjev. krošnji. 2 40 IJ " » » "^"^ )) I! 1) )) 3 54 46 4 49 n » )) »55 "´-´ » n I) " 5 60 » !) I) n "^o » >! !i rt 6 51 47 7 „54 .) " 1) " " ^ » » u » j) 1)1) 1) " 0_i„„ „ „ „41„„ „ „ ili popriečno 52´´/o zdravog žira. — Seljaci platiše skupo šumu i radovaše se dobroj trgovini, nu čekaj danas, čekaj sutra kao i gore kod bukvice, sve ba |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 477 — đava, te na posljeđku rekoše, da ga je „magla pojela". Ovako nazvaše seljaci ovu bolest, koja je istovjetna s onom, koju opisah pod 1. „Pojela ga magla" vrlo je karakteristični izraz za žir ili bukvicu, kad jih u jedan mah nestane, a motrioc svega toga naći će se u čudu, nije li zbilja tako. God. 1887. dne 21. lipnja zauzela je kiša kutjevačke šume iztočno od novog krndijskog druma i ova jedna jedincata kiša poparila je do 10.000 jut. najplodnije šume tako, da niesu imali skoro niti zuka žira a zapadno od ove crte ostalih 10.000 jut. šume bijaše plodno, te je žir podpuno dozrio. Odtud se vidi, da je quantitativna procjena žira vrlo tegotna, a qualitativna još mučnija, jer ova potonja zahtieva mnogo opreznosti i vještine. 0 tomu će se svaki osvjedočiti, ako sravni ovaj izvadak o popriečnoj valjanosti žira, kako je to ondje na temelju pokusa naznačeno. lužnjak 1 kitnjak || cer j bukvice Krošnje dio ´a Naziv priedjela. 0 p a z k a. ´ >4) a. 1—s 1o 3 1i 1 1i 1! od 100 zrna bilo je zdravih 8´> 56 69 8 c 7 Skrižaljka ova dokazuje 32 56 44 kolike su razlike u dobroti Latinovačkilug . .. «() 48 54 fifi6t; 68 74 65 69-.=i sjemena veo izmeđju su 5´5 55 5.S-5 8 1^ 10 40 38 39 62 66 59 sjednih šuma, a šuma ŠiljMihalj fiO70 65 6;> 66 61 51 63 57 kovac u površini od 250 jut. 72 60 66 58 52 55 82 92 87 poučava, kolike već bivaju 94 8U 87 84 60 72 ^ razlike u šumi iste dobe, 76 78 77 70 40 55 istog sklopa i iste dobrote 84 94 89 56 78 67 45 29 37 Gjurindol 78 60 69 66 72 69 26 56 41 tla. Katindol 74 84 78 50 40 45 25 50 37-5 * 86 60 73 60 60 60 Bilo 90 68 80 63 61 62 53 64 68-5 Deritaban . . 56 89 72 69 72 70-5 56 63 59-5 56 62 59 80 65 72-5 48 47 47-5 72 69 705 f)f) 56 53 20 24 22 72 76 74 " 20 40 30 n 56 58 57 .52 60 56 48 58 53 32 68 50 46 70 58 28 44 36 l» 48 52 50 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 478 — Ako sravnimo gornje postotke qualiteta, onda iznose ovogodišnje procjene u mješovitih šumah vlast. Kutjeva po jutru: cera od 0-02 hektol. do 1-42 hktl. kitnjaka „ 0-20 „ , 4-82 „ lužnjaka „ 0 03 „ „ 1-50 , bukvice „ 0-25 „ „24-50 , roviš „ 010 novč. 050 novč. Bukvica sa 24-5 hktl. po jutru d: aje doista vrlo da je bukvica igdje tako urodila. Ali što to vriedi, kad se hektl. bukvice niti sa 5 novč. prodati nemože. — Hoće li se već jednom i u naših šumah bar bukovo ulje proizvadjati? Osvjedočen sara, da bi tad i ciena bukvici poskočila, Razmišljamo o tom, pak se dajmo na posao. Njekoliko crtica iz „hrvatske Rivlere´^ Od kada su počeli zalaziti u Primorje a osobito u Crkvenicu i okolicu njekoji visoki gosti i njeki strani učenjaci, počeo je i hrvatski svjet svraćati pogled na ovaj liepi kraj naše domovine. Poznati učenjak i prijatelj hrvatskoga naroda, sveučilištni profes. u Gracu Dr. Frischauf, nazvao je punim pravom taj krasni kraj „hrvatskom Rivi erom!" Nije dakle čudo, da su se u zadnje vrieme napele sve sile, da se u Crkvenici uredi lječilište i zimsko boravište, poput onog u bližnjoj Opatiji (Abbazia). Svrha ovih redaka je ta, da upoznam pobliže moje kolege sa divnim ovim krajem. Naj[)rije iztaknuti mi je, da cielo područje obćine Crkvenice leži u trećem ili dobijem stupnju (pojas uljike) primorskoga krasa na pogorju, koje se poput izprevijanog krova spušta k moru. Na sjevero-iztoku područja rečene obćine proteže se u duljini od 29 kim. plodna dolina „Vinodol" koja počiva na numulitskom pješčanom kamenu, te je bogata na vrelih Jedna grana te doline zasiže 2-5 klmt. u području obć. Crkvenice, ter se proteže od sjevero-istoka prema jugo-zapadu sve do mora, odnosno do samog mjesta Crkvenice, poznata pod imenom „Crkveničko polje", kroz koje teče potok Dubračina. Ova dolina otvara krasan vidik na grižanske gore. Crkveničko polje je marljivo obradjeno sa vinogradi i dielomice nasadjeno sa svakojakimi pleuienitimi voćkami, predstavljajuć nam u svojoj cielini sliku velikog vrta, koji nas sjeća di\nih predjela rodne Lombardije. Cielo područje obć. Crkvenice odlikuje se osobitom rodovitošću, te je naročito za voćarstvo i vinogradarstvo prikladno. |