DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 503 — Reasumirajuć sve ovo, u temeljnih načelih je ovo Juđeichovo uređjenje znanstveno najviše korektno od svih dosele postojećih. Osobito se obzire na promjene temeljnih podloga gospodarstvenog računa. Pogreške, koje nalazimo unutra, mogu se pripisati većim dielom manjkavosti sadanjih skrižaljka prihoda, a još više velikom aparatu, koji je potrebit za sastav i za provedenje uredjajnih osnova. Nu vrieme će valjda i te manjke popraviti. Nije dobro za njegovu vlastitu metodu, što je za volju prakse i gospodarstvenih nuždnosti, sam od svoga sistema đielomice odstupio. Kad s dendornetrijom dodjemo jednom do valjanih skrižaljka za izračunanje prirasta vriednosti, te kad nam izkustvo i uspjesi dadu dovoljnih podataka za izračunavanje Presslerova c za razne sortimente, tad će se istom moći taj postupak uvesti za sve šume, kojih posjednici stoje na stanovištu nauke o čistom prihodu. Napusti li se idealna normalna šuma, koja i onako u praksi dosliživa nije a s financialnnga gledišta nije ni poželiti, tad će se rabiti i za sve druge šume Nu onda se neće izračunavati uputni postotak iz šumskih ciena proizvoda (bez troška žetve), nego po njihovoj ukupnoj gospodarstvenoj vriednosti. Stariji načini uredjenja opisani su izvrstno, isto tako razvrstana je gradja cielog poglavja vrlo dobro, kao što se to u obće od Judeichan a osobitom glasu stručara u šumarskoj publici, samo po sebi razumie. Jedino moramo primetnuti, da će mnogi stari šumar po svojem nazoru protivno shvaćati pojam o tom načinu uredjenja, koje će svakako uspiešno djelovati na starije metode. I sam J u d e i c h bi o tom drugčije mislio, da dodje na pr. u ovdašnje odnošaje k nama u Hrvatsku, imenito pako u bivšu vojnu krajinu, gdje imade šumar s preko 30 000 rali šume upravljati. (Nastavit će se). LIST^K:. Zakoni i normativne naredbe. Privremena naredba kr. kot. oblasti jastrebarske od 20. prosinca 1887. broj 8535 o upravi urb. šumskih imov. oboina, izdana na temelju naredbe vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144 kao i patenta od 24 lipnja 1857, I Obda uprava. § 1. Obdinske šume i dobra predstavljaju zajednički posjed svijuh ovlaštenika dotične obćine, koje imadu selištni posjed, ili koji su prigodom dodjelenja šume kao žiljeri računani bili, zatim mjestnoga župnika i učitelja. § 2. Zajedničkom obč. imovinom rukuje i upravlja neposredno imovni odbor te razpolaže s njom u redovitih sjednicah. § 3. Imovni odbor za pojedine imovne obdine sastoji za Jasku i Cvetkovid od 11 odbornika, 1 predsjednika. T podpredsjednika. a u ostalih imovnih obdinah od 4 Oflbornika i 1 predsjednika. * |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 504 - Odbor biraju u uredu pol. obćine pravoužitnici đotiSne imovne obdine, a predsjednika i pođpredsjednika pako odbor iz svoje sredine, sa većinom glasova. Takav izbor imade politička oblast potvrditi i pojedine odbornike zakleti — ili neođobi-iti i odbiti te novi izbor odrediti, a u slučaju ako obćinari dotične imovne obdine u roku po kot. oblasti ustanovljenomu — odbornike i predsjednike neizabere, to ie tada kot. oblast takve postaviti i imenovati. § 4. Odbornikom može svaki izabran biti, tko imade selištui posjed, da je neporočan i da znade ako moguće pisati i čitati a to ako ne ved pojedini odbornik — to svakako da razumi predsjednik. Iznimka može biti samo tada, ako u okružju jedne imovne obdine neimade pismu i čitanju vještih žitelja. § 5. Svaki izabrani odbornik mora tu čast nakon potvrde po kr. kot. oblasti barem tri godine obđržavati pod globom od 30 for. § 6. Izabrani i potvrdjeni odbor valja za periodu od 3 god. te se imade po izmaku toga razdobja u roku od 1 mjeseca novi odbor ustrojiti (§ 3., 4.). Ovako potvrdjeni odbor jamči solidarno sa predsjednikom za imovinski imetak. § 7. Imovni odbor drži svoje redovite sjednice (§ 2.) dva puta u godini i to u jesen do 1. prosinca i u proljedu do 1. svibnja, koje imadu polaziti svi odbornici i kot. šumar, te se imade zadnji svaki put napose pozvati. U slučaju ako je važna potreba, može se polak potrebe sazvati i vanredna sjednica. U takovih sjeđnicah bira odbor sa vedinom glasova u smislu § 52. šum, zak, obd. lugare sporazumno i na predlog kot. šumara, te se imade takov izbor odobrenja i odnosne zakletve radi kr. kot. oblasti prijaviti. § 8. U odborskih sjeđnicah vieda i sastavlja se proračun za buduću godinu i polažu računi za prošlu godinu, što u proračunu najzadnje u redovitoj jesenskoj sjednici do 1. prosinca, dodim se imadu zaključni godišnji računi najzadnje do proljetne sjednice odboru predložiti. Najaadnje do 10. svibnja pako imadu se proračuni, a đo 10. prosinca položeni računi od prošle godine kr. kot. oblasti na uvid i odobrenje predložiti. § 9. U svakoj sjednici imovnog odbora sudjeluje izaslanik obd. pogl. (načelnik ili bilježnik), koji ujedno piše i sjednički zapisnik, ako nebi za to bio sposoban koji član odbora, fe se na odobrenje kot. oblasti podnesti imade. § 10. Zaključke imovnog odbora izvršuje redovito predsjednik. Nu odbor može prama potrebi izvršbe povjeriti i kojemu odborniku, te se takove izvršbe u slieđedoj sjednici izvjestiti imadu. § 11. Zabranjuje se pod disciplinarnu odgovornost i naknadu štete svakomu članu imov. odbora bilo što učinili ili ma kako razpolagati kojim dobrom imov. obćine na svoju ruku. Pojedini član imov. odbora nesmije sam za sebe i po sebi ništa učiniti, osim što mu je odbor na izvršbu povjerio. K tomu je svaki član dužan vazda paziti i pregledavati obd. imovinu, dužan je po predsjedniku ođređjenim redom obilaziti obd. šume, livade i druga zemljišta, te svaku opaženu ili doznanu neurednost predsjedniku, a ovaj pako kr. kot. oblasti prijaviti. § 12. Šumske štete imade svaki lugar svakim danom u posebnu službenu knjigu upisati, takove knjige koncem svakog mjeseca kot. šumaru na vidiranje i izpis šteta podnalati, dakle svaku počinjenu štetu ne obd. poglav. ved neposredno kot. šumaru prijaviti, dočim se poljske štete i nadalje obć. pogl. prijavljati imadu, u čemu de poglavarstvo ili samo postupati, ili ako nije nadležno stvar kr. kot. oblasti prijaviti. Za službenu knjigu naručiti imade imov. odbor po kot. šumaru „Hrvatske šum. koledare", koji sadržavaju uz potrebitu množinu papira za upisivanje šteta i sve naputke o njihovom službovanju. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 505 — § 13. Svaka đosuđjena šteta prijaviti se hoće imov. odboru, koji imade za to poseban zapisnik voditi, pa sporazumno s obć. poglavar, utjerivati i uspjeb kr. kot. oblasti prijaviti. § 14. Nepokretnine imovne obćine daju se u zakup, a prirodine prodavaju se godimice putem javne dražbe bilo na licu mjesta ili u obe. uredu u prisutnosti odbora. Prekoračuje li predmet dražbe vriednost od 30 for., imade se k dražbi pozvati kot. šumar i ohi. pogl. Dan dražbe vazda odredjuje obć. pogl. najmanje 14 dana prema potrebi i do mjesec dana unapiied, te predmet i dan dražbe istodobno izvješćuje kr. kot. oblast radi oglašenja u susjednih i daljnih obćinah. Izkličnu cjenu ustanovljuje izvan šumskih proizvoda — imovni odbor, a o prodaji šumskih proizvoda kot. šumar. § 15. Dražbuje se redovito uz gotov novac, nu iznimice može se pouzdanomu nudiocu dozvoliti, da položi polovicu svote odmah, a drugu polovicu pako prije prisvajanja kupljene stvari. § 16. Članovi imovnog odbora rukujuć obć. imovinom kao i izaslanici obć. poglavarstva službuju bezplatuo, uu kad to iznimce nebi moguće bilo, zaračunati će se dnevnica i kilometrina na račun imovne obćine odnosno godišnju nagradu blagajniku ili poslovodji opredieli odbor u svojoj redovitoj sjednici. Da se troškovi tako umanje, imati će ovlaštenici imovne obćine pravednim redom davati podvoz u naravi svagdje, gdje je to moguće. § 17. Svaka razpoložba novcem imov. obćine mora da je u odborskoj sjednici razpravljena i zaključena, te po ovoj kr. kot. oblasti odobrena. Isto tako imade se svaki novčani izdatak u odborskoj sjednici zaključiti, te bez odobrenja kr. kot. oblasti nesmije imovni odbor ništa izplaćivati. § 18. Predsjednik imovne obćine, ili ako je gdje blagajna posebnomu blagajniku povjerena, smije ovaj sa predsjednikom novca do 50 for. u svojoj blagajni držati, a svaki višak pako imade se odmah uložiti u blagajnu pol. upravne obćine, te koncem svakoga mjeseca izkaz unišlih novaca kr. kot. oblasti predložiti. Ovamo po obć. pogl. predloženi novac redovito će se na korist imovne obćine ulagati na kamate kod prve hrv. štedionice u Zagrebu. Vrhu primitka i izdatka, u obće vrhu manipulacije sa novcem imade se kod svake imov. obć. voditi blagajnički dnevnik, koj se svaki mjesec po predsjedniku i perovođji podpisati imade. Tu blagajnu pregledavati će od vremena do vremena kot. oblast. II. D r V a r i j a. § 19. Svako samovoljno sječenje po obć. šumah najstrožije se zabranjuje. Nesmiju dakle bez dozvole ove kr. kot. oblasti i znanja kot. šumara ni lugari a ni odbornici šumsko-imovnih obćina niti komu davati, doznačivati niti prodavati drva ili ine užitke iz obć. šuma. § 20. Svaki vlastnik selištnog posjeda, svaki žiljer i ini prigodom segregacije vlastelinske šume sa pravom đrvarije pođieljeni žitelj, imade pravo koristiti se u obo. šumah, samo u smislu postojećih zakona i naredaba. Pravo uživanja kao i razmjerje istoga, temelji se na odluci segregacionalne parnice t. j . na temelju pripadnosti dopitane ovlašteniku, bud po selištu količini urbarnog posjeda, bud po inih možebitnih zakonitih naslovih suvlastničtva na obć. šumu, ili gdje svega nebi bilo na zaključak odbora, stvoren u nazočnosti šumara i potvrđjen po kot. oblasti. § 21 . Rukovanje, doznačivanje i izdavanje šumskih užitaka spada izključivo kot. šumaru, nu misli li koji, da je u svojem pravu uzkraćen, ima pravo na ovu kr. kot. oblast kao prvu instanciju pritužiti se radi dalnje odluke. § 22. Svaki ovlaštenik imade pravo tražiti opravdane potrebe, izdanje pripadajuće mu gradnje i gorivne pripadnosti iz obć. šuma, te se imadu takovi najduže do konca mjeseca srpnja svake godine predsjedniku imov. obć. prijaviti, koji će si ubilje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 506 — žiti ime, prezime i kbr., broj komada i vrst đrveta, a ovaj imađe do dne 5. kolovoza priposlati takov popisnik putem obd. poglavarstva kr. kot. oblasti, koja de izaslati kot. šumara, da zajedno s odborom imov. obd. odnosnu potrebu i okolnosti izpita, u koliko je takova opravdana. § 23. Polag postojedih propisa imadu pravo tražiti bezplatno gradjevne pripadnosti iz obć. šuma jedino toliko na drvu, koliko je polag urbara dosudjeno, t. j . u pravilu samo gornja gradnja za krov kude i staje neračunajući ovamo šindru i daske. Pravo tražiti imadu nadalje bezplatno izdanje takove gradje: a) U svako doba oni žitelji, koji su požarom ili poplavom kudu ili staju izgubili. b) Takovi, kojim je kuca dopala n takovo ruševno stanje da razsulu prieti, i to u slučaju, ako je dotiCnika siromaštvo dokazano, pa da si inafie potrebnu građju namaknuti nemogu. c) Oni žitelji, koji su ulieđ obavljene diobe zadruga kod razdiobe mjesto kude odštedeni gotovinom, inafie neimaju prava na traženje bezplatnog izdanja gradje po trebue kod gradje novih stanja. Dozvoljenje gradje u svakom sludaju ograničeno je gospodarskom osnovom dotične šume. § 24. Drva za gorivo kao i građju doznačiva kot. šumar uz prisutnost dvijuh odbornika dotične imov. obd. u granicah ustanova, sječnog reda i sastaviti se imajudih šum. gospodarskih osnova. Dan doznačivanja imati de šumar putem obd. pogl. i lugarah pravodobno oglasiti. Gorivo drvo doznačivati de se ovlaštenikom tečajem mjeseca rujna, listopada i studena. § 25. U koliko bi za razdielenje drvarije ili inake šumske radnje potrebno bilo kot. šumaru težaka, dužni su ovlaštenici iste pravodobno na r.azpolaganje staviti. § 26. Onaj ovlaštenik, koji njemu doznačeno drvo do polovice ožujka izvezao nebi, gubi u smislu postojedih zakona nanj pravo vlastničtvo, te de se takovo, budi u korist šum, imov. obd. unovčiti, bud pako kod sliededeg redovitog doznačivanja iznovično doznačiti, te je ovlaštenikom zabranjeno doznačena i odkazana drva prodavati pod globom od 5 — 50 for. odnosno zatvorom od 1—14 dana. § 27. Kao što mogu uživati ovlaštenici pripadnosti iz obd. Suma, isto tako de oni po razmjerju tog užitnog prava (u koliko možda dohodci dosizali nebi) doprinašati i k pokriću troškova šumskog poreza, uprave i čuvanja. § 28. Procjenu žirovine, kao i svaku vrieđnost šumskog proizvoda (kao žirovine, letne paše i t. d.) obavlja, ustanovljuje i ođredjuje kot. šumar. § 29. D § 17. spomenute knjige odnosno blagajnu imade svaki imovni odbor točno voditi vrhu dohodka i razhoda, te se takovi najprije po odboru u sjednici 10. sječnja pregledani računi imadu ovoj kr. kot. oblasti na odobrenje priposlati najzadnje do konca siečnja svake godine. Svi izđatni prilogi imadu biti propisano biljegovani. § 30. Obd. pogl. dužna su u pogledu uspješnog vršenja ustanova ove naredbe kot. šumar i imov. obd. svojski podupirati, te da se ova naredba točno izvršavala bude, odgovorno je zato obd. poglavarstvo. § 31. Sa ovom naredbom stupa podž. naredba od 8. lipnja 1885. br. 4406 i 26. srpnja 1885. br. 4406 izvan krieposti. Naredba kr. kot. oblasti u Ludbregu od 21. kolovoza t. g. glede tamanjenja leptira gubara. izdana na područna obćinska poglavarstva, glasi: U šumah ove upravne obdine pojavio se je u silnoj množini gubar (ocneria dispar, Schwammspinner) trom i težak leptir, koji po danu sklopljenimi krili na stablu počiva. Poslie parenja uginu mužaci, a ženke ostanu da snesu jaja. Na stablu ili na ogradi izaberu zgodno mjesto, namazu ga sluzavim liepkom, u koji se uhvati đolnja |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 507 — vrsta dlaSica, što se iz široke zatke potrgaju, u to đodje sada jedan red jaja, onda opet vrsta dlačica, i tako ide redom dok jednu cielu kvrgu neizgradi. Jedna ženka načini poviše kvrga, jer mora da u njih smjesti 300—50 0 jaja. Takove kvrge de svakomu vrlo lako u oči pasti, jer po boji i obliku izgledaju kao malene gube, koje obično po bukvi rastu. Jaja ostaju u kvrgi preko ljeta i ciele zime. Kad u proljede dune toplo povjetarce oživi kvrga sidušnimi gusjenicami. Nekoliko dana ostanu gusjenice na okupu a onda se stanu po svietu razilaziti. Gubareve gusjenice nisu veliki izbirači. One izjedu sve što je zeleno i sočno. Godine 1851. pojaviše se one u zooložkom vrtu u Berlinu u silnoj množini te su tri godine nemilo harale a pri tom nisu poštedile ni domadih ni stranih drveta ni bjelogorice ni ci-nogorice. Njima je u šumi isto tako udobno kao i u vrtu. U šumi najradje brste hrast, bukvu, javor, briest, topolu i vrbu, a u vrtu sve vodke a uz njih i ružu. Ima primjera, da su gusjenice sve vodke tako do gola obrstile, da nije ostalo ni lista ni ploda, pa da su se tisude i tisude gusjenica po zemlji valjale i od gladi svijale. Godine 1818. pojaviše se gubarove gusjenice u južnoj Prancezkoj kod grada Piođenas po šumah hrasta plutnjaka (Quercu8 suber) u tolikoj množini, da su šume ostale posve gole, a do godine navališe gusjenice na usjeve, pa uništiše sve zeljano bilje. U gore navedenih šumah opazio je ovdješnji kot. šumar, da je parenje tih Jeptira jur obavljeno te da se nemalo na svakom pojedinom ili na svakom drugom ili trećem stablu po više takovih kvrga nalaze, koje kvrge po 400--50 0 jaja sadržavaju. Iz tih jaja, ako se oprezne i sigurne mjere svojevremeno nepreduzimaju, nastati de u proljedu silesija gusjenica, koje de po šuma sve zeleno lišde i šumske plodove uništiti tako, da de šume ostati gole a time jako na drvnom prirastu zaostati, bojati se je pako nakon toga, da de navaliti sigurno druge godine takodjer na usjeve da unište sve zeljano bilje i vode. S toga se ovom obd. poglavai´stvu izdaje ovime najstrožiji nalog, da sve zahtjeve kot. šumara u pogledu tamanjenja tih jaja, gusjenica i leptira, bezođvlačno udovolji te mu toliko težaka na razpolaganje postavi, koliko on to za shodno pronadje. Nadalje valja žiteljstvo pozvati, da na jaja tog gubara, a bududeg proljeda na istu gusjenicu, te u ljeti na leptira u svojih šumah, vrtovih i vodnjacih strogu pazku imade te na sliededi način jaja, gusjenice i leptire uništi: a) na tlu gmazede gusjenice neka se sgrnu i spale (u proljeću); b) neka se u vrieme kada se leptiri pojave, na mjestih sigurnih od požara, nalože nočue vatre, na koje ce leptiri naletjeti i spaliti se (u mjesecu srpnju i kolovozu) ; c) neka se jaja, koja gubarov leptir prilično nizko po deblih u hrpieah, obasutih žutim liepilom nese, s kore sastružu i spale (od mjeseca kolovoza i dalje). Sabiratelji gusjenica neka navuku rukavice na ruke, ostale goloće tiela pako neka dobro zamotaju, a lice neka si namazu uljem ili maslom. Napokon imade se pučanstvo upozoriti, da nejede jagoda ni voda iz vodnjaka, i vrtova, napadnutih gubarom gusjenicam. Taj nalog imade se svestrano razglasiti, a imati de kotarski šumar isto strogo nadzirati, Prisežnici neka sva opažanja u tom pogledu obd. pogl, prijave, koje de to ne odvlačno ovoj kr. kot. oblasti izvjestiti imati. Na jedan od kot. šumara opredieljeni dan imadu se svi prisežnici i lugari u kot šumarskom uredu sakupiti, da im onda kot, šumar u šumah leptira, jaja istog, te u slici tu pogibeljnu gusjenicu dalnjeg znanja i ravnanja pokaže. |