DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 50Ž —
Tom postupku ustanovljivanja prihoda može se puno prigovarati i sa stanovišta
nauke o čistom prihodu.


Ponajprije pita se, da li su te tako zvane gospodarstvene nuždnosti i
zbilja nuždne, te da li su štete, koje se imaju prepriečiti sa otimi sječami
zbilja tako velike, da opravdavaju prijevremeni sjek tih porasta.


Nemože se priznati osobito kod velikog šumskog posjeda, da se moraju
žrtve doprinašati za postići pravilnu dobnu razliku, u jednom jedinom srezu a
u uredjenu gospodarstvu biti će broj zbilja nuždnih sječa dosta malen, osim
tamo, gdje baš možda izvanredne okolnosti vladaju.


Na primjerku (str. 302) bio bi broj gospodarstveno nuždnih sječa puno
ne znatniji, da su ukupni prosjeci nješto na lievo pomaknuti. Tako bi raedje
prosjeka došle bliže medjam porasta, te bi izsjek izmedju 5a i 4b skroz nepotrebit
postao.


Takove dakle gospodarstvene nuždnosti možemo ai sami stvoriti, a gdje
ih taksator ne stvara, nastati će već tekom obhodnje usljed šteta od kitina,
vjetrova i žderanja zareznika. Takove elementarne nezgode promjenjuju tekom
obhodnje i najbolje sječne osnove. Svakako bi se moralo kod takovih i kod inih
gospodarstvenih nuždnosti istim računom ustanoviti, jeli ostvaianje zamišljene
sječne osnove toliko vriedno, da posječemo 2 postotka ukupne šumske površine
u najboljem prirastu samo zato, da budući 50 — 60 godina ne budemo
imali štete od vihora. Upravo nauka o čistom prihodu ima da ustanovi, da li
je sadašnja vriednost možebitne štete nakon 60 godina veća od štete, koju si
učini gospodar gospodarstvenimi nuždnostmi. Jer ne samo da on za odklon takovih
sječa mora sjeći poraste, kojih prirast nadmašuje još znatno gospodarstveni
kamatnjak, nego i da ne prekorači normalnu sječnu površinu ostavlja poraste,
kod kojih prirast znatno niže izpod kamatnjaka stoji


Ako se pazi kod ustanovljivanja sječne doraslosti na desetine postotaka
od prirasta vriednosti, zašto onda Judeich ne računa sa kamatokamatami kod
gospodarstvenih nuždnosti ?


Zašto uzima Judeich u primjerima .3 postotka kod izračunanja uputnog
postotka, prerada kako se čini računa sa sadašnjima a ne sa budućima cienama.
kada je po Lehr-u zajamni postotnjak na 32 postotka, a Presslerov c u Njemačkoj
iznaša l"4 1 2*9 postotaka?


U obće se čini kod ove radnje, da je u Judeichu prevladala ljubav za
normalnu šumu, naprama njegovim nazorom kao pristali nauke o čistom prihodu.
Čemu treba uputni postotak, kada od 28, 33 ha. u primjerku, 9-(30 ha.
mora da ostane za volju gospodarstvene nuždnosti.


Nikako se neslažu načelima nauke o čistom prihodu propisi Judeichovi
0 uredjenju srednjih i prebornih šuma Obe vrsti uzgoja imale bi se raž;di(diti u
godišnje odnosno desetgodišnje sječe, te bi se uživalo nadstojno drveće obzirom
na odnoJaje uzgajanja i sadjenja, te po stupnju doraslosti. Po načelih nauke o
čistom prihodu moralo bi se ravnati uživanje nadstojnog drveća takodjer po
uputnom postotku, samo što bi se odje porast zamionio poj, liinini slablum.