DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 501 to neka odluče ´oni, koji gospodare u jednako starih omorikovih porastlinah. S naše strane nebi se uhvali ni u mladih porastlinah takova šta napraviti. Isto tako vriedi i pravilo, da se šuma ima razdieliti u stalne sječine, kojih pomladjenje trajalo bi za ciele obhodnje, samo za jednako dobru omorikovu šumu. To osobito, kad ih preporuča samo od 30 do 50 ha. velike, pa i u odsjecima, koji su dakle veliki 15 do 30 ha. dopušta iste. Kritik je sam pristaša malih sječina, nu ne vjeruje, da je moguće takove sječine voditi kod takovih vrstih drveća, koje ljube zrak i svjetlo, osobito ako je tlo slabe vriednosti, i ako se mora sjek voditi obzirom na pogibelj vihra s uzke strane sječine. Dulje od četiri godine ne podnaša n. p. bor na slabom tlu zasjene sa strane. Svake dakle četvrte godine morala bi se u takvih šumah sjeći pruga, koja bi bila barem tako široka, koliko je drveće visoko. Ako je ta visina samo 30 met., to napreduje sječa u 10 godinah za 30 X 25 mt., tako da na takvih tlih u borovoj šumi kraj duljine sječivne strane od 600 mt. iznaša sječina kod 80 godišnje obhodnje najmanje 55 ha. Mrježa razdieljenja imala bi se po Judeichu zabilježiti pomoćju kamenja. To je i dobro na kutevih i takodjer, gdje se križaju te crte sa šumskimi putevi, ne samo za svrhe izmjere, nego takodjer i za šumske trgovce. Baš stog zadnjeg razloga bolje je, da se takovo kamenje označi sa brojevi odsjeka, kako već koji napram kamenu leže, nego U kad se označe tekućimi brojevi. Tako je u Pruskoj i u većem djelu njemačkih država. Svatko 8 I 7 se lakše orientira po ovom kamenju i bez karte po oznaci „kamen ´ nego ^ I 1) kad je označen tekućim brojem, koji se može onda naći samo na temelju potankoga opisa ili pomoćju karte. To isto vriedi i za prosjeke i obranbene pruge, koje Judeich žeh takodjer da se označe tekućimi brojevi. Gdje leži prosjek ^—-= znade svatko, ali prosjek broj 2 naći će samo onaj, koji ima u ruci odgovarajući opis. Piše U nadšumar 1 a šumaru, da valja „prosjek-^r—izmedju jaraka položiti," tad zna šumar odmah, ^ c koji 2 c je to komad prosjeka broj 2. K tomu upisivanje tih brojka čini šumske mape prenatrpane sa znacima, bez kojih se može biti. Način uredjenja prihoda po Judeichovom postupku sa porastlinskim gospodarenjem poznat je. Po njemu dolaze u prvom periodičnom sječuom redu do sječe: 1. Porasti radi gospodarstvene nužđnosti; 2. svi porasti zreli za sječu naime takovi, kojih prirast stoji izpod izabranog šumarskog kamatnjaka; 3. svi porasti, koji se za volju reda sječnog posjeći imadu; 4. svi porasti, kojih doraslost je dvojbena po užitnom postotku. Ako li površina svih tih porasta prekoračuje ustanovljenu financialnom obhodnjom periodičnu sječivnu površinu, tad se ima počam od 4 brisati a u protivnom slučaju imadu se i nedorasli porasti sjeći. 36 |