DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 486 Po nalogu c. kr. ministarstva za poljodjelstvo u Beču iztraživad je i iztraživa još i sada Putik tajne puteve podzemne vode u raznih dolinah, koje´ leže jedna nad drugom. Ovo vrlo zanimivo iztraživanje služi zato, da stranom umnoži hjdrografičku znanost nutarnje Kranjske, a s druge strane, da poglavito omogući, kako sam već rekao, svrsishodnim načinom odvoditi poplave iz raznih dolina. U tu svrhu iztražio je Putik mnogo špilja i dolina u kršnom vapnencu kranjske zemlje. Tečajem predavanja pokazivao je govornik sbog lagljeg i boljeg shvaćanja velike slike raznih špilja i dolina, koje slike je on sam po naravi narisao. Prije svršetka skupštine bje zaključeno, da se sliedeća šumarska skupština god. 1888. obdržava u Steinu. Zatim je bio zajednički diner, pri kojem su još njekoliko satih članovi i gosti skupštine ugodno i veselo sproveli. Oko 5 ure poslie podne razišli su se skoro svi učestnici u razne krajeve zemlje i izvau nje u nadi, da će se buduće godine opet zdravi i kriepki kođ zajedničkog rada u Steinu sakupiti. Sve ovdje zabilježene date o ekskurziji u državnu ternovansku šumu kao i 0 razpravah na skupštini sastavio sam po mojih vlastitih stenografičkih noticah. Njekoliko rieči o šumarenju u mojemu kraju. šumsku upravu, koja postoji za pol. kotar jastrebarski 14 do 15 godina, preuzeo sam 4. prosinca 1887. Nije ovdje mjesto, da pričam o tom, kako sam tu upravu našao i u kakovom redu ili neredu preuzeo; dovoljno je iztači, da sam morao početi od alfa, te susliedice nadopuniti ono, česa nije bilo. Latih se posla, a da se čas prije manjkavo izpuni, sastavio sam najprije: Uručbeni zapisnik sa posebnom pismarnom i bilježkami fascikelna; poslovni dnevnik kot. šumara; izkaz prijavljenih, te dosudjenih šumskih šteta i to : od god. 1880.—1886. (u koHko se je to u pismari po uručbenimi zapisnici i kazali posakupiti moglo); izkaz sbog siromaštva odpisanih, za odradbu kod javne ogojne radnje predbilježenih šum. šteta; šumski kataster; izkaz odnosno popis na obveznice posudjenih odnosno u štedionici uloženih glavnica) za svaku pojedinu urbar, obćinu); izkaz listina službujućeg imovnog odbora i lugara (za pojedine urb. obćine) i napokon popis inventara. Primjećujem, da niesam primio niti temeljne knjige, niti gospodarstvene osnove, osim one za jastrebarsku urb. obćinu. Što se tiče katastra, to je takav sastavljen do sada jedino za urbar, obćinu Draga, Golivrh, Lanišće, Ivančici, Prodindol i za Kupečdol, dočim će se za ostale urb. obć. nastaviti. Tečajem I. polugodišta nabavljeno je inventarnih predmeta iz šumarske naklade, i to: |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 48^ kutomjer sa bousolom i stativom za . . . for. 27.50 crtarska sprava za „ 7.50 transversalno mjerilo sa mjerami 1" = 40´´ i to u bečkoj i desetinskoj mjeri za . . , 3.50 mjeračka vrpca za „ 4.50 crtaljka sa 3 trokuta . . ... . . . „ 1.50 crtarska daska za , 1.50 prorajerka za , 7.50 5 kolčića (Visierstangen) za „ 3.50 ukupno za . . for. 57.— Neupuštajuć se potanko u administrativni dio službovanja kod urb. obćina, odkad preuzeh Sum. upravu, prelazim na upravu šum. posjeda onih urb. obćina, kod kojih sam za šumara namješten. I. Šumski posjed. „Sva k pol. kotaru jastrebarskom spadajuća površina šumskog tla, koja pripada stranom pod nadzor kr. kot. oblasti u smislu § 23. š. z., stranom pako pod neposrednu upravu kot. šumara u smislu naredbe viseke kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144. iznosi 31,120 rali. Ova po polit, obćinah razdieljeua šum. površina odpada: Na upravnu obćinu Plešivica i to: na imov. obć. šume 2398 rali „ priv. vlasteline 4123 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 8563 „ „ crkvene šume 112 „ ukupno . 10.196 rali Na uprav. obć. Cvetković i to: na imov. obć. šume .... . 3556 rali ukupno . 3.556 rali Na uprav. obć. sv. Jana i to: na imov. obć. šume .... . 846 rali „ priv. vlasteline . . . . . 555 „ , pojedine seljačke žitelje . . 1572 „ „ crkvene šume 205 „ ukupno . 3.178 rali Na uprav. obć. Krašić i to: na imov. obć. šume 1252 rali „ priv. vlasteline 926 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 3649 „ „ crkvene šume 468 „ ukupno . 6.295 rali iznos. . 23.225 rali * |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-m »& prenos. . 23.2Ž5 rali Ha uprav. obć. Petrovina i to: na imov. obć. šume 861 rali „ priv. vlasteline 1908 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 654 „ „ crkvene šume ... . 67 „ ukupno . 3.490 rali Na uprav. obć. Jaska t to: na imov. obć. šume 982 rali „ priv. vlasteline 273 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 147 „ „ crkvene šume 69 „ ukupno . 1.471 rali Na uprav. obć. Vivodina, i to: na imov. obć. šume 18 rali „ priv. vlasteline 409 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 2445 „ , crkvene šume 62 „ ukupno . 2.934 rali Dakle sva ukupna površina čini. 31.120 rali. Prama posjedu pripada svega: na imov. obć. šume 9913 rali „ priv. vlasteline 8194 „ „ pojedine seljačke žitelje . . 12030 „ „ crkvene šume.... . . 983 „ ukupno kao gore . .31.120 rali Od ukupne površine šuma urb. obćina spada : na urb. obć. Jaska 1.352 rali „ , „ Cvetković ... . 2.910 „ .„ „ „ Domagović plem. . 550 „ „ „ „ „ urb. . . 96 „ , „ „ Novaki / . . . . 83 „ „ „ , Volavje ..... 362 „ „ „ , Petrovinu .... 416 „ „ „ „ Draga, Golivrb, Lanišće 430 „ „ „ „ Ivančici..... 288 „ „ „ „ Prodindol .... 51 „ „ „ „ Kupećdol .... 77 „ „ „ „ Vranovdol ... . 152 , „ , Prilipje, Prekrižje . 187 „ „ „ Plešivica, Jurjevćan. 165 „ „ „ „ Vlaškovac . . . . 41 „ iznos . . 7.160 rali |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 489 — prenos . . 7.160 rali na urb. obć. Popovdol, Polanica . 123 „ n » 11 Stankovo .... 154 „ « M Breznik, Pavlovčani. 258 „ » » n n Desinec, Prliać . . 859 „ 5! » !) Zdihovo .... 11 ,1 Zdenčinu .... 78 „ » » JI r) » » Vukšin - Šipak . . 183 „ » II » Kupčina gor.-Berlenić 596 „ » » )J Vivodina .... 18 „ )) » Brebrovac ... . 473 „ » ukupno . , 9.913 rali ´o položaju leže ši ime: U na , brežuljcih . . . 2.149 n u » ukupno kao gore . . 9.913 rali Površina toga šumišta sastavljena je po posjedovnimi listovi, koji nisu posve točni prama faktičnomu posjedu pojedine urb. obćine, buduć je prigodom službenog pregledavanja dokazano, da pojedine urbar, obćine njeke parcele od vajkada i bez smetanja u naravi posjeduju, dočim su u gruntovnici na druge urb. i seljačke obćine uknjižene i obratno. Nadalje imade slučajeva kao u urb. obćini Popovdol, Polenica, koja posjeduje po gruntovnoj uknjižbi i posjedovnimi listovi 123 rali, dočim je u naravi na istoj parceli već davno župnik mjesta Kotari odjelen, koji neplaća poreza, nego ga plaća urbar, obćina. Pošto je sličnih netočnosti više konštatovauo, naumio sam obzirom na sastavit se imajući šumski katastar i šum. gospodar, osnovu, da prije svega ustanovim faktični posjed šumišta. U tu svrhu imati će se s odnosnim! kat. mapami u naravi pravi posjed preizpitati, te je takovo izpitanje omedjašenja već u pol. obćini sv. Jane započeto, te će se i dokončati, ako nebude zaprieka. Moram na svoju žalost kazati, da mi se oko tog mučnog posla neide onako na ruku, kako bi trebalo, a za to nije mi moguće šum. gospodarstvo kod urb. obćina onako promicati, kako bi sam želio, i kako to vlastita korist urb. obćina zahtieva. Nadam se, da će i tih zaprieka nestati, ako budu nadležni faktori sav mar uložili, da mogu ono učiniti, što mi dužnost nalaže. Što se tiče omedjašenja urb obćinskih šuma, to se je do sad malo radilo, da se prave medje ustanove. U koliko je još po vidljimi znakovi moguće bilo, odredio sam prigodom vanjskog službenog poslovanja na licu mjesta, da se prosjeci u prisutnosti susjednog šumoposjednika pročiste i izsjeku. Takav posao obavljen je do ;3ada u urb. obćini Volavje medju ovom i pašnjaci (kolosjeci) petrovačkih žitelja; dalje u urb. obćini Brebrovac medju ovom i urb. obćinom Kupčina gor.-Berlenić, Krašičkih priv. seljačkih šuma; zatim |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 490 — u urb. obćini KupSina gor., Bbiienić medju ovom i selom čeglija; u urb. obćini Vukšin-Šipak medju ovom i vlastelinskom, te seljačkom šumom. U ostalih urb. obćinah biti će većim djelom potrebito izvođenje reambulacije, koja će se prama razpoloživimi sredstvi preuzimati morati. II. Šumsko redarstvo. Sve urb- obćinske šume leže u blizini sela, te su sa trećinom od ukupne površine (9913 rali) na malene okupe razdjelene. Narod neće nikako da upoznade korist, važnost i upliv šume, što bi mu ova za njegov boljak pružiti mogla, nego napada sa nesretnom sjekirom i na ista stabalca i izdanke, što su mu do danas još preostali. Proti tomu zlu neće niti inteligentan dio pućanstva uspješno djelovati, jer se je u svakoga ukorienila ona nesretna rečenica: „svaki živi za sadašnjost". Osobita pogibelj prieti gorskom predjelu „Plešivica", koju danas dosta riedko šikarje pokriva, pa nebude li ovdje ma i silom u pogledu zagajenja i pošumljenja što skorije odredjeno, pretvoriti će se ova gora sa podlogom kamena vapnika u drugi primorski krš. Za nadzor urb. obć. šuma namješteno je 35 lugara, od kojih polovica umije pisati. Godišnja jim plaća iznaša od 6 do 120 for., a odtud se može lasno prosuditi, što se može od lugara zahtievati. Od svih lugara bere god. plaću: 1 po 120 for. ukupno 120 for. 1 » 100 100 » 1 67 67 » \ n 1 60 60 w 1) 8 8 3 n 50 150 » 4 n 30 120 » 2 fl 25 50 » 3 » 24 72 » 1 » 22 22 » 31 20 160 T» 3 » 15 45 n 3 » 12 36 » 1 » 8 8 !) 1 6 6 » sveukupno 1.016 for. Ova svota pokazuje, koliko stoji nadzor urb. šuma. Koliko je lugarske plaće od one svote još neizplaćeno t. j . koliko kod pojedine urb. obćine na dugu stoji, nije moguće sad još ustanoviti, nu svakako imade zaostataka preko polovice gornje svote sa dugujućimi plaćami iz prošlih godina. Ako se ukupna gornja svota od 1.016 for. uzporedi sa ukupnom šum. površinom: to nije premalen prinos ukupnih tangenta, kako bi se to na prvi mah |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 491 reći moglo, jer bi se za onaj slučaj, kad bi površina od 9913 rali u skupu bila, lahko trim lugarom uz primjerenu god. plaću za svakog od 340 for. nadziranje povjeriti moglo, a tim bi i nadzor valjaniji bio. Ali ako se promotri ta okolnost, da je šum. površina urb. obćina veoma razciepkana: onda se mora priznati, da su lugari veoma mršavo plaćeni, a za to je i nadzor slab. Do sad´ je lugarsko osoblje služilo bez ikakova naputka. Lugarsko osoblje kao i imovni odbori držali su za štetoćince samo neovlaštenike, koji se navađno i prijavljaju, dočim je ovlaštenikom, koji nisu bili za počinjenu štetu po lugarih prijavljivani, dopušteno bilo sjeći u svako doba. Kod doznačivanja drva službujuće lugarsko osoblje nije ni poznavalo, što je to šumski čekić i da se s njim mora odkazano drvo biljegovati. To osoblje nije niti umjelo, kud se imade odkazano stablo bulom udariti. Lugarsko osoblje, koje do najnovije dobe niti nadležnost šumara poznavalo nije, nepokoravaše se u početku niti odredbam kot. šumara, nego je mislilo, da je po naputku njekih obćinskih načelnika, njima načelnik pravi gospodar, a ne šumar. 0 obćem stanju prijavljenih, te razpravljenih šum. šteta primjećujem samo to, da je u prvom polugodištu 1888. 73 prijava sa 276 slučajeva sastavljeno, od kojih je najveći dio riešen u prvoj molbi. Na ukupnu šum. štetu, koja je u prvom polugodištu počinjena, spada: Broj Ukupno Kolje, Letve, Građjevno Gorivo stabala đosudjena obruči stupove drvo u drvo u visoke odšteta i t. d. i t. đ. k. met. pr. met. šume for. nvč. a 1 ^ 1 i ( 3674 244 149 46-42 345-40 477 06 .§ i iS 1 a 1 5 715 32 44 43-60 72-50 83 46 i, ukupno 4289 276 193 90-02 I 417-90 I 560 I 52 |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 492 — Računajuć ukupno počinjenu šum. štetu na drvnoj gromadi reducirajuć u kubič. metre, to čini: na gradjevnom drvu 90-02 kbmt. na gorivu 417-90 pr. met. t. j . pr. mt. sa 0-77 kbmt. 321-78 „ 4289 kom. kolja i obruča na 1 voz = 400, što čini 15-25 vozi, te računajuć voz sa 2 pr. m. ili 31 p. m. 23-87 „ 276 letava i t. d. računajuć na 1 voz 30 kom. t. j . voz po 2 pr. m. ili 18-4 pr. met 16-27 ,^_ ukupno . .451-94 kbmt. ođkud sliedi, da je popriečna vriednost odštete odnosno odšteta za 1 kb. mt. 1 for. 24 novč. Po broju posječenih stabala učinjena je najveća šteta u dosta riedko obraslih šumah na mladom naraštaju, jer je takav ovakomu štetočincu najprikladniji ne samo podsjeći, nego i kući odnieti. Kod procjenivanja šum. štete klasificiralo se je po obstojećem cjeniku kao letve od 8—14 cmt. debljine, kao građjevno drvo od 15 cmt. debljine i od 1-50 mt. duljine. Kao stupovi od 15 cmt. debljine i do 1-50 met. duljine. III. Uzgoj šuma. 0 uzgoju šuma nije se od početka organizacije ove kot. šumarije pa sve do danas skoro ništa učinilo. Razlog tomu ovdje spomenuti bilo bi neumjestno. Od prije zagajenih i pomladjenih šum. predjela nenahadja se u čitavom kotaru bez razlike vrsti uzgoja, buduć je paša po čitavih šumah raznovrstnoj stoki kroz čitavu godinu otvorena i dozvoljena bila, te je tim svako pomladjivanje nemoguće postalo. Prama vrsti drveća u visokih šumah nalazi se u većini hrast Quercus pedunculata, a u njekih predjelih u jednakom razmjeru sa Qu. Eobur, dočim se Qu. Cerris veoma riedko pojedince i to u gorskih predjelih nalazi. Bukva se nahodi samo u jedinoj čestici gorskog predjela, i to u urb. obćini Draga, Golivrh, Lanišće uz žumberačku međju. Nizke šume sastoje se od lužnjaka i vrškovca, dočim su bukove nizke šume pomješane sa Ulmus campestris i eifusa, Fraxinus excelsior i Acer. Po vrsti uzgoja šume spada: na visoku šumu: 7478 rali hrastika 238 „ bukvika ukupno 7716 rah na nizke šume: 769 rali hrastika 81 „ bukvika ukupno 850 rali na šikarje: 1347 rali. |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 493 — Razdjeleno po urb. obćinah spada na: Visokih šuma sa Nizkih šuma sa Imovnu obćinu a 1 i-i K/3 Ukupno Jaska 962 190 200 1352 Cvetković 2700 210 2910 Domagović plem 550 550 » urb 96 96 Novaki 83 83 Volavje 362 362 Petrovina 416 416 Draga-Grolivrh-Lanišće 119 238 20 53 430 Ivančici 108 180 288 Prođinđol 51 51 Kupečdol 49 28 77 Vranovdol 152 152 Prilipje-Prekrižje 187 187 Plešivica-Jurj evean. . 85 80 166 Vlaško vac 41 41 Popovdol-Polanica.... 123 123 Stankovo 154 154 Breznik-Pavlovčani... 258 258 Desinac-Prhać 854 859 Zdihovo 11 11 Zdenčina 78 78 Vukšin-Šipak 183 183 Kupčina gor.-Berlenio 170 238 188 596 Brebrovac 200 100 173 473 Vivodina 18 18 7478 238 799 81 1347 9913 7716 850 Gospodarstvo visokih šuma vodilo se je po obilježju današnjeg stanja šuma sa načinom „jednostavne preborne sje5e", a u njekih predjelih upravo bezobzirno na stojbinske odnošaje i gospodarske obzire, te su krivnjom prekomjernog haračenja preostala najviše 40—60 god. stara stabla sa veoma kratkim deblom. Pogledom na samo vodjenje sječa primjećujem, da su se iste vodile bud neznanjem ili nemarnošću dotičnika tako bezobzirno na budući podmladak i t. d., da je na 1 ral površine za tobožnje naravno pomladjivanje jedva 5—8 na pol suhih hrastova ostavljeno. Ni nizke šume neuzgajaše se nigdje načelno, već postaše takove iz izdanaka preostalih panjeva i korienja starijih hrastova odnosno bukava, u kojih je kako spomenuh paša za raznovrstnu stoku dopuštena bila. Sikarje, koje zaprema usljed nekadanjeg nevaljanoga gospodarstva mjesto bivše visoke šume, razprostire se u polovici površine (od 1247 rali) u gorah „Plešivica", te je kao i čitavo ostalo šumište ništa drugo, nego pust pašinac, |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 494 — Sume bližih privatnika još šu u nepoVoljnijein. Od 8194 rali jedva dolazi 3000 rali na visf.ku šumu srednje starosti i to na vlastelinstvo Jastrebarsko, te na vlastelinstvo T—r,— u Okičkom lugu, đočim su ostale privatne šume sasvim, poharane, a slične .´u više šikaram nego nizkiin šumam. U zagajenih i pomladjenih šumah ovog predjela neimade nigdje traga va ljanoj ogoji osifli u vlastelinstvu Jastreharskom, koje u svojih šuniah nedopušća nikakove paše, već živo nastoji oko umjetnog pomladjivanja po većih kompleksih, u koju svrhu uzgaja biljke u biljevištih i razsađnicih. , ,´ Za pomladjivanje ovo,´koje rukovodi neumornim trudom vlastehnski šumar, odgaja se ponajviše hrast Qu. peđunculata i Qu. Kobur, zatim Abies excelsa, djelomice Pinus silvestris, P. nigricans, Larix europaea i Robinia pseudo acacia, koja zadnja vrst veoma bujno raste u gustom uzgoju, te postizava na boljem (ilovasto-pjeskovitom) tlu već u 6—8 god. od 4—6 met. visoko čisto i podpuno deblato stablo u debljini prsne visine od 6 —8 cmt. Izim gospoštije Jaska neimade nijedno vlastelinstvo svoga šumara, nego samo u čitanju i u pismu nevjeste lugare. U još lošijem stanju stoje razmjerno prama površini šumišta one šume seljačkih žitelja, koji imadu 12.030 rali od kojih zaprema 2000 rali visoka šuma (od 40—60 god.), 6000 rali nizka šuma, dočim šikarje zaprema ostatak od 4000 rali. ; ´ Iz svega toga nepobitno sijedi, da šum. gospodarstvo svaki danmalakšei pada, a tomu se nevalja čuditi, ako je već sada tako silna oskudica na gorivnom drvu nastupila, da se danas u okolici drage volje 15—20 godina ležeća trula drva i panjevi kopaju i za ogriev rabe, vozeć takova drva po 6 sati udaljenosti iz njekadanjeg šumovitog Okićkog brda. r? .::/. [, ; IV. Uredjenje šuma. I u tom poslu malo ili ništa nije učinjeno. Dovoljno je spomenuti, da temeljnih knjiga neima, osim što jih ima urb. obćina jastrebarska. Ali po do sad učinjenih odredabah nade je, da će se skoro i toj nestašici pomoći. Isto tako neposjeduje nijedna urb. obćina šum, gospodarsk. osnove osim obćine jastrebarske. Jastrebarska urb. obćina ima doista sastavljenu osnovu od godine 1882 , ali ova osnova neodgovara danas više svrhi i glede na stojbinske okolnosti kao i glede na površinu, buduć je za tadanju dobu u osnovu uvršteno 784 rali, doČim posjeduje danas kupnjom 1352 rali šumišta. Ta osnova imala bi se prema tomu na novo uprihčiti. Što se tiče uživanja obć. šuma, to je ovo u raznih urb. obćinah različito. Tako se na pr. za ogrievno drvo ponješto dati može (ponajviše sasvim suha i neplodna stabla ter takova vrst drveća, koja se u porastlinah trpiti nesmiju; tako Jia pr. u hrastiku grabrovi i t, d;) u onih urb. obćinah, koje posjeduju |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
-^ 495 ;oke šume, dočim se u nizkih šumah niti najpotrebitije drvo dati nemože, a manje u šikarju. Po aproksimativnom sastavku sastejinskog opisa, kako sam ga ja pred- Bžnog boljeg pregleda radi sastavio, obrašteno je tlo, ako se podpuni obrast me = 1-00 kako sliedi: U visokoj šumi: na 190 rali sa 0-9 437 „ , 0-8 639 „ „ 0.7 2956 „ . „ 0-6 1264 „ , 0-5 1616 „ „ 0-4 180 „ „ 0.3 314 „ „ 0-2 120 „ „ 0-1 ukupno 7716 rali U nizkoj šumi: na 323 rali sa . 0-V 1 11 218 „ „ 0-6 » 43 „ „ . 0-5 n 28 „ „ . 0-4 „ 238 „ „ 0.3 ukupno 850 rali Po razmjeru, u kojemu se starost stabalja mješovito medju sobom u vi) kih šumah nalazi, zaprema površinu po dobnom razredu: od 20— 40 god. star . . .1134 rali 41— 60 „ » . 1375 „ 61— 80 „ » . 2888 „ 81—100 „ n ´ . 1526 „ 101—120 „ M . 440 „ 121—150 , » . 353 „ ukupno 7716 rali Po razmjeru obrasti i smjese, starosti, kakvoće stojbine i tla proračunana po reduciranim! „Feistraantelovimi" skrižaljkami za svaku pojedinu urbarnu bćinu ukupna zaliha drvne gromade, i to: . . 54.817 m\ Cvetković sa . . . . 226.922 „ Domagović pl. . . . 26.714 „ urb. . . 5-548 „ . . 5.229 , . . 26.545 „ Petrovina . . . . . 17.047 „ Draga-Golivrh . . 18.015 „ iznos ,380.837 xa\ |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 496 — Prenos 380,837 m*. U urb. obć. Ivančici 6.251 „ „ r, Prodindol 2.541 Kupečdol . . . 2.048 Plešivica-Jurjevčani 3.487 Stankovo . . . 9.378 Breznik-Pavlovčani 5.908 Desinac-Prhać 32.595 Zdihovo . . . 371 Zdenčina . . . 4,356 Vukšin-Šipak 5.490 Kupčina g.-Berlenić 10.130 Brebrovac . . . 10.674 ukupno 474.066 m\ dočim posjeduje urb. obć. Vranovdol, Vlaškovac, Popovdol, Polanica, Prili Prekrižje skoro ?amo šikarje, koje nije u račun stavljeno. Postotak prirasta mienja se prama kakvoći stojbine i tla od 0-55—V5t te je s toga popriečni prirast 0´85%. Prema tomu proračunan je za ukupnu gornju zalihu cieli godišnji pri na 4030 m´. ili računajuć 1 m^ = 1-23 pr. m. na 4957 pr. m. ili 1240 r hvati, te ova množina goriva nije dostatna niti za samo trgovište Jastrebar koje treba na godinu bar 1500—1600 met. hv. gorivog drva. Ukupna zaliha drvne gromade i godišnji prirast t. j . užitak od uku šum. površine sa 31.120 rali u kotaru jastrebarskom bio bi po aproksimativ proračunu po 1 rali u urb. šum ah (7716 rali visokih i 850 rali nizkih šu u ukupnoj površini od 8566 rali sa 474.066 m*. godišnjeg užitka ili poprie po rali 474.066 : 8566 = 55 m\ Prema tomu bio bi taj užitak u vlastelinskih šumah na ukup površini od 8194 rali == 6194 X 55 = 340.670 m*. zalihe drvne gromade ukupni godišnji prirast 340.670 X 0´85 = 2896 m^ ili 890 pr. met. hv predpostaviv, da od ukupne površine sa 8194 rali odpada 3000 rali na vig i 3194 rali na nizku šumu i predpostavljajuć, da se prema urb. obć. šum razmjerno veći dio nizke šume u račun stavlja. U privatnih seljačkih šumah bila bi drvna zaliha od 8000 šume = 8000 X (55 — 14) = 338.000 m^, dakle ukupni godišnji pri = 328.000 X 0-85% =,2788 m´. iU 858 metr. hvati, ako se naime u od faktične ukupne šum. površine sa 12.000 rali, da ima 2000 rali visok 6000 rali nizke šume i da je na Va većoj površini nizke nu bolje šume manje */* po 1 rali manje drvne zalihe u račun uzeto. U crkvenih šumah biti će ukupna drvna zaliha sa 54.065 m^ ukupni godišnji prirast = 54.065 X 0-857o = 460 m^ ili 566 pr. met. 141´/2 metr. hvata predpostavljajuć, da se ove crkvene šume u površini 983 rali u jednakom razmjeru nalaze sa urb. obć. šumami. |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 497 U cielom pol. kotaru jastrebarskom sa 31.120 rali šumišta (bez obzira karje) jest dakle: zaliha drvne gromade ili ukupni god. prirast t). obćinskih šuniah . . . 474.066 m*. 4030 m^. istelinskih šumah ... . 340.670 „ 2896 „ jačkih šumah 328.000 „ 2788 „ ivenih šumah 54.065 , 460 „ ukupno 1,196.801 m\ 107174 m^ ili 1,472.065 pr. mt. ili 12.514 pr. met. ili 368.016 mt. hvati ili 3.128Va pr. met, hvati. Ako se porazđieli taj god. užitak od 3128*/* met. hvati na u ovomu u živućih 22.000 duša, odnosno ako se računa 10 članova na jednu obitelj a, 2200 obitelji, onda bi pripalo poprlečno na 1 obitelj l´/j hvata. U koliko povoljnije bi moglo ovo stanje onda biti, kad bi se ove šume )darlle prama znanosti šumarenja u onom slučaju, ako nebi bile te šume epkane onako, kako su to danas, razabrat ćemo iz sliedećega razmatranja. Ako se uzme, da se ukupna površina od 31.120 rali s 80 godišnjom injom „sa sječom do gola" šumari i uzgaja, što bi na 20 godišnji dobni d odpalo 7780 rali, dakle na godišnju sječu 389 rali pripadalo, to bi po mantelovoj skrižaljki trećega podređjenog razreda na 1 ral najstarije 80 nje sječe 183 m^ ili 225 pr. met., a na 889 rali 389 X 225 = 87.526 . met. ili 21.881 pr. metrič. hvati na jedno godišnje uživanje došlo, od bi pripalo na 1 obitelj 11 hvati, dakle više 8 ´/g hvati. Ovo proračunanje, koje se samo za obće predočenje stanja ovdešnjih šuma Ija, jasno dokazuje, da je vrieme nadošlo skrbiti se za kameni ugalj. V. Buduće šumarenje. Stanje šuma u obće, pa bile one obćinske ili vlastelinske, zahtjeva, da se prama §§. 2., 3., 4. i 5, šum. z. gospodare i uzgaje, te u smislu §. 10. zagaje. Pogledom na šume urb. obć., imale bi se ove svom strogošću ponajprije rskih predjelih urb. obćina Vranovdol, Prilipje, Prekrižje, Plešivica, Jurn, Popovđol, Polanica te Vlaškovac u stanovitoj površini zagajiti i umjetnačinom sa brzorastućimi vrsti drveća (Robinia pseudo-acacia, Pinus siliš, Pinus maritima, Larix europaea) i to sa biljkami pošumiti. U ostalih gorskih predjelih, gdje se u svrhu naravnog pomladjivanja još jno dozrielih stabala nalazi, imale bi se šume po razmjeru ustanovljene obhodnje prije svega od paše izključiti i zagajiti, te za nadopunjenje ogoje tnim načinom pripomoći. Za umjetno pošumljenje bilo bi svakako potrebito ustrojiti biljevišta i .dnjake, te pošto je nadzor i uzgoj pokraj sadanjeg lugarskog osoblja neić, i pošto bi uzdržavanje tih sjemenjaka više stajalo, nego bi se potrošilo upovanje gotovih biljka, to bi bilo probitačnije, da se sa novcem, unišlim |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
od šumske odštete, koji se sad ulaže u štedionicu, svake godine njekoliko tis biljka iz bližnje okolice dobavi. Isto tako imala bi se prama ustanovljenoj dobi obhodnje na dobne r rede razdieljena površina jednog razdobja zagajiti i pošumiti. Obzirom na potrebu paše za seljačku stoku imalo bi se prije svega lufiiti, koji bi se način sječe imao za buduće gospodarstvo ustanoviti t. j . li bi bila probitačnija „pravilna preborna sječa" ili ,sječa do gola" (Kahlschla buduć i jedan i drugi način sječe svoje njeke vrline i mape ima. Pravilna preborna sječa, koja se više preporučuje, kako je poznato, bregoviti položaj sa nježnim i nezasjenjujućim, te lahko letećim plodom nje vrsti drveća (Fagus silvatica, Abies pectinata i A. axcelsa i t. d.) dopušta razmjeru ustanovljene dobe obhodnje i razreda napašivanje stoke samo u ( razreda, dakle na polovičnoj površini šumišta. Nu tomu se hoće bolje lugar osoblje, nego što je takovo danas. Oplodna sječa bila bi u stanovitih okolnostih u ravnici najprikladnija naravno pomladjivanje, ako je vrst drveća za to prikladna. Za „sječu do gola", u kojoj se mogu godišnje sječine najlaglje kontrolov mora biti i položaj u ravnicah prikladan, a nije se bojati, da će dobro omršaviti ili da će mladj, bujad i korov uništiti. ; ; Oplodna sječa u ravnicah nepreporuča se ovdje u hrasticih, buduć je p težak, te se na daleko razsijati nemože, jer takav plod odpada jedino u blis stabla odnosno na površinu, koju krošnja i granje pojedinog stabla zastire. Glede pašarine, koja je narodu najpotrebitija, opaža se, da se može 1 šumarenja sa „sječom do gola" počamši od 21 godišnje do event. 80 godiš obhodnje 79 rali dakle na pr. kod 80 rali šumišta 59 rali za pašu propust dočim bi se kod oplodne sječe samo 40 rali, dakle za 477o manja površina pašu prepustiti mogla. Iz tih obzira, te osobito sbog poljskomu gospodarstvu potrebite p mislim, da bi se šume u ravnici sa „sječom do gola", a u bregovitih predje sa „oplodnom sječom" šumariti imale. VI. Uprava urbar, obćina. Uprava od 25 ukotarenih urb. obćina bila je ovdje tako rekuć bez SVE upute i prave kontrole. Privremena naredba visoke kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 21 nespominje u §§. 17., 19., 20., 24., 25., 26. i 43. nigdje urb. obćine i dje krug njihovih odbora, nego samo zastupstva pohtičkih obćina, kojim se pred rukovodjenje dobara urb. obćina, prem da postoji od vajkada t. j iza proved( segregacije za svaku urbar, seljačku obćinu poseban imovni odbor, koji ru vodi s imovnim imetkom. , Upravljanje sa imovno-obćinskim dobrom po odboru, kojega od vajki biraju ovlaštenici dotične urbar, obćine na glavnoj skupštini, odgovaralo svakako bolje načelu, nego da sa takovim imetkom obć. poglavarstvo odnoi |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 499 >obć. zastupstvo" njekim načinom neposredno rukovodi, a to s toga-,[što´je poj^; dinomu zastupniku upravne obcine, neživuć u dotičnom selu, manje poznata, svakojaka potreboća dotičnog sela, nego ovlašteniku istog sela ili urb. obćine. Obćinska poglavarstva neka bi vodila uz kr. kot. oblast nadzor nad imo- , vinom, ali neka nebi imala pravo po obć. zastupstvu odo rene konačne godišnje račune potvrditi, nego neka bi iz sredine dotičnog imovnog odbora izabrani računarski odbor takove pregledane račune predlagao glavnoj skupštini, dakle svim ovlaštenikom. ; ; Što se´ tiče materijalnog stanja urb. obćina pogledom na njihov dohodak iz šuma, primjećujem, da bi se u tom što šta kazati moglo, nu to za sad prepuštam do bolje zgode. ´ ´ U obće moram spomenuti samo to, da bi valjalo drugi način odabrati,nego što je onaj, kojim se danas sa obć. imetkom upravlja. II tu svrhu bilo bi od skrajne potrebe, da se stupi čim prije do druge organizacije šumarstva u zemlji, jer bez ove nastradati će ne samo naše šume, nego i narodni imetak, koji u njih leži. Pa koliko je po našu zemlju koristno, da se podigne konjogojstvo i stočarstvo, u koju svrhu je skrbljeno sa novim veterinarskim zak<)nom, u toliko nebi škodilo, kad bi se novom organizacijom čim prije i šumarstvo u našoj zemlji na čvrste noge postavilo — imenito glede uprave šuma urbar, obćina. 0 toj potrebi pisalo se je već do sita, pa nemislim, da ima žive đuše,koja nebi samnom bila u tom složna, da je možebit kucnuo već zadnji čas, da se 0 tom ozbiljno što valjana učini, inače nastradati će i naše obć.; šume i naš imetak. S—r— kot. šumar. Kritično razmatranje o djelu „Handbuch der Forstwissenschaft" od dr. Tuisito Lorey-al ´ V^ ^^^^ (Nastavak.) ´´´.´´- Vrlo je dobra Guttenbergova, „Deudrometrija", sadržaja u drugom odsjeku svezka II. Skoro je to djelo najpodpunije i najbolje od svih što su dosele napisana. U cieloj radnji nije ništa suviše rečeno, a pogledom na raz pravljena pitanja niti premalo. Samo nije naći poglavlja, kako se ustanovljuje prirast sortimenta i kako se odnosne skrižaljke sastavljaju, što je za školu neobhodno potrebito, kojoj i sam autor pripada sa većim djelom svojih suradnika. U sadanje doba su postojeće skrižaljke prihoda sasvim nedostatno pomoćno sredstvo, koli za pristaše nauke o čistom prihodu, toli i za pristaše obhodnje najvećeg poprečnog prihoda. Ti računi su nedostatni, dok nam skrižaljke ne pokazuju koliko drva od 20, <25, 30, 35, i t. d. centimet. promjera imade u ukupnoj zabhi. S toga je za požaliti,, da i ovo najnovije, djelo ne .sadržaje na-. |