DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 478 — Ako sravnimo gornje postotke qualiteta, onda iznose ovogodišnje procjene u mješovitih šumah vlast. Kutjeva po jutru: cera od 0-02 hektol. do 1-42 hktl. kitnjaka „ 0-20 „ , 4-82 „ lužnjaka „ 0 03 „ „ 1-50 , bukvice „ 0-25 „ „24-50 , roviš „ 010 novč. 050 novč. Bukvica sa 24-5 hktl. po jutru d: aje doista vrlo da je bukvica igdje tako urodila. Ali što to vriedi, kad se hektl. bukvice niti sa 5 novč. prodati nemože. — Hoće li se već jednom i u naših šumah bar bukovo ulje proizvadjati? Osvjedočen sara, da bi tad i ciena bukvici poskočila, Razmišljamo o tom, pak se dajmo na posao. Njekoliko crtica iz „hrvatske Rivlere´^ Od kada su počeli zalaziti u Primorje a osobito u Crkvenicu i okolicu njekoji visoki gosti i njeki strani učenjaci, počeo je i hrvatski svjet svraćati pogled na ovaj liepi kraj naše domovine. Poznati učenjak i prijatelj hrvatskoga naroda, sveučilištni profes. u Gracu Dr. Frischauf, nazvao je punim pravom taj krasni kraj „hrvatskom Rivi erom!" Nije dakle čudo, da su se u zadnje vrieme napele sve sile, da se u Crkvenici uredi lječilište i zimsko boravište, poput onog u bližnjoj Opatiji (Abbazia). Svrha ovih redaka je ta, da upoznam pobliže moje kolege sa divnim ovim krajem. Naj[)rije iztaknuti mi je, da cielo područje obćine Crkvenice leži u trećem ili dobijem stupnju (pojas uljike) primorskoga krasa na pogorju, koje se poput izprevijanog krova spušta k moru. Na sjevero-iztoku područja rečene obćine proteže se u duljini od 29 kim. plodna dolina „Vinodol" koja počiva na numulitskom pješčanom kamenu, te je bogata na vrelih Jedna grana te doline zasiže 2-5 klmt. u području obć. Crkvenice, ter se proteže od sjevero-istoka prema jugo-zapadu sve do mora, odnosno do samog mjesta Crkvenice, poznata pod imenom „Crkveničko polje", kroz koje teče potok Dubračina. Ova dolina otvara krasan vidik na grižanske gore. Crkveničko polje je marljivo obradjeno sa vinogradi i dielomice nasadjeno sa svakojakimi pleuienitimi voćkami, predstavljajuć nam u svojoj cielini sliku velikog vrta, koji nas sjeća di\nih predjela rodne Lombardije. Cielo područje obć. Crkvenice odlikuje se osobitom rodovitošću, te je naročito za voćarstvo i vinogradarstvo prikladno. |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 479 — Buduć da voćke i vinogradi svakako bacaju veću korist nego šume, to se ondje pošumiti imaju samo sljemena nad morskom obalom nalazećih se briegova, kao i oni predjeli, koji za sada za drugu vrst gojitbe prikladni nisu. Takovi predjeli su većim dielom obć. pašnjaci, te se zato samo postupice pošumiti mogu. U zadnjih godinah, od kada se je obratila pozornost plemenitoj zadaći pošumljenja primorskoga krasa, nastojalo se je brižno oko pošumljenja goleti područja obć. Crkvenice. U tu svrhu stavljeno je pod zabranu 95 rali kršovitih obć. pašnjaka. Prekorednoj snazi vegetacije ovog predjela imamo zahvali i, da su se ondje nalazeći zametci šume prilično oporavili; strogim čuvanjem tih branjevina postigao se je liepi uspjeh. Prijašnjim brstenjem i sječnjom okržljalo grmlje pretvoreno je većim dielom u dosta gustu sitnogoricu tako, da se već sada započeti može nasadom mladikovine koristnijeg drveća. Na desnoj strani „Crkveničkog polja" prama sjevero-istoku uzdižu se bregoviti obronci dosta strmo do 300 met. (brieg Obla); lieva sjevero-zapadna strana je manje strma, te se uzdiže do 189 mt. (sv. Trojica, Kotor). Obe te strane padaju malo po malo prama morskoj obali. Pošto su rečene strane većim dielom obć. zemljišta (pašnjaci), stavljene su pod zabranu te opiedieljene za pošumljenje. Sjevero-istočna strana, na kojoj leže kraške branjevine Badanj, Veliki kamen, Okrulica, jer izložena najviše udarcu bure, skorom je posve gola, dočim je sjevero-zapadna na kojoj leže brambe Vela gora, Ravno, Kotlovo i Kotorski bok, bolje očuvana te obrašćena sa dosta gustom sitnogoricom. Radi pošumljenja rečenih predjela posadjeno je godine 1887. 2700 litara hrastovog žira, koji nasad je vrlo dobro uspjeo tako, da mlade biljke pod obranom inog grmlja čvrsto i veselo napreduju. Kršoviti obronci, koji se spuštaju prama morskoj obali, te se protežu s jedne strane put sv. Jeleni, s druge put Selca, većim dielom izkrčena su privatna zemljišta, sastojeća se iz pitome zemlje; ista ogradjena su suhozidom i posijana sa žitom ili pako posadjena povrćem i voćem, vinogradi, murvami, sniokvami, mendulami i t. d. Neznatan dio istih je kršovit, nu ipak prilično obrašćen sa svakojakim grmljem, te se upotrebljuje kao pašnjak. Jedino na obronku put sv. Jelene posjeduje obćina dvije poveće parcele po imenu „Stošće" i „Jordan", koje su radi pošumljenja stavljene pod zabranu i ogradjene sa suhozidom. Sjeverni dio branjevine „Stošće" je veoma kršovit; god. 1887. pokušalo se je ovdje sa takozvanom uzkrisaćom sječnjom (Ressurections-Hieb), koji je pokus veoma dobro uspjeo. |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 480 — Iz korienja potjerale su bujne i čvrste mladice, koje su se nevjerojatno brzo razvile, ter ošumile cieli taj predjel tako, da se već može započeti s umjetnim naplodjivanjem nasadom vladajuće vrsti drveća. Južni dio rečene branjevine, koji se proteže sve do mora, imade dosta duboku naslagu pitome zemlje, ovdje je godine 1887. posadjeno 12.000 dvogodišnjih biljka crnog bora, 250 klgr. sjemena javorike i 250 kom. maslina. Dotični nasadi dobro uspjevaju, te je tim osjegurano podpuno ošumljenje toga predjela. Kraški predjel „Jordan" stavljen je više godina pod zabranu, ter se je već prilično ošumio; god. 1887. započeto je s umjetnim oplodjivanjem ondje nalazećih se čistina nasadom crnog bora. Neima dvojbe, da je divan položaj mjesta Crkvenice baš stvoren za uredjenje lječilišta i zimskog boravišta, jer koli klimatički, toli topografički te ini odnošaji tomu su izvanredno prikladni, dapače mnogo prikladniji od onih toli glasovite „Opatije" (Abbazia). Morska obala proteže se od luke crkveničke prama sv. Jeleni, a zadiviti će svakoga; duga je pako skoro 2 klmtr. To je plitko i ravno pjeskovito tlo, koje je mjestimice široko do 100 koračaja, a obala je svuda nizka te joj kakove hridine nigdje nekvare ravnine. A što da rečem o tlu u moru? U duljini od 100 koračaja može čovjek obične veličine ići u more, da mu voda neće doći do grla. Morsko dno je ravno od samog najsitnijeg pjeska, koji je mekan poput baršuna; sasvim je čisto te nije pomješano nikakovim krupnijim kamenjem, a neima u njem ni ježina, ni drugih morskih životinja, koje bi mogle čovjeku noge ozlediti. Koliko bi družtvo južne željeznice žrtvovalo, da si pribavi takovo morsko tlo u Opatiji? Spomenuti mi je jošte jednu okolnost naime, da se u Crkvenici popolđan zimi po liepom danu možemo naužiti sunca do 5 sati, jer zalazi tako rekuć sasma u more, dočim za Učku (monte maggiore) već u tri sata zahodi. Nemože se doduše uztvrditi, da u Crkvenici neima bure, nu svakako je ista mnogo blažija nego na Rieci, a silna jugovina, koja se zimi u Opatiji i pod Učkom provali u dugotrajne kiše, neoćuti se u Crkvenici niti za polovicu, koliko na Rieci. Strogim čuvanjem kraških branjevina bura je u zadnjih godinah u obće u Primorju od svoje snage mnogo izgubila, pa se osobito oko Crkvenice opaža njezino malaksanje. Može se dakle za stalno uztvrditi, da će s vremenom čim se kraške zabrane bhzu ležećih obćiua Grižane, Bribir i Novi bolje oporavile i pošumile budu, u Crkvenici bura biti samo riedak gost. Iz prije iztaknutoga proizlazi, da je glavna svrha dosadašnjeg pošumljenja primorskoga krasa bila, da se spasi ono malo vegetacije, što je jošter preostalo |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 481 i tim osjegurati donekle zaštitu tla tako, da se čim novčane okolnosti dopustile budu većih žrtva, započeti uzmogne umjetnim zaplodjivanjem, nasadom mladikovine koristnije vrsti drveća. Prem da je rečena svrha već na više mjesta podpuno postignuta, osobito u području obć. Crkvenice, ipak malena novčana sredstva opredjeljena za pošumljenje primorskoga krasa (za 10 obćina godišnja dotacija od 2000 for.) nedopuštaju, da se taj toli plemeniti rad razvije u onom obsegu, kako bi to neobhodno potrebito bilo. Iz istog razloga nije se dosada moglo uzeti mnogo obzira na razne vrsti drveća, koje bi se u tu svrhu uspješno upotrebiti dale, već su se morale izabrati u prvom redu samo one vrsti nasada i gojitba, koja je najjeftinija na pr. sadjenje hrastovog žira i crnog bora. Nu oživotvori li se jednoč sretna zamisao o uredjenju zimskog boravišta u Crkvenici, morati će se svakako kod pošumljenja dotične okolice — bez obzira na trošak — upotrebljivati takove vrsti drveća, koja medju inimi koristnimi svojstvi i poljepšavaju okolicu, a to su u prvom redu „vazda zelena drveća." Osobito uspješno dale bi se uzgajati šumice od lovorike (Laurus nobilis); ovo krasno vazda zeleno drveće, kojemu sigurno u prvom redu zahvaliti ima „Opatija" svjetski svoj glas, vrlo dobro uspjeva na našem Primorju. Uzgoj krasnog tog drveća ne samo da se preporuča radi estetičnog svog svojstva — već i radi koristi, koju nam pruža njegovo lišće i njegov plod. Nu uzgoj lovorike nije tako lahak posao; prije svega neimamo u tom pogledu mnogo izkustva, jer je uzgoj te vrsti drveća u obće još veoma malo poznat, dapače neima nijedne knjige, gdje bi se mogao kakov naputak naći. Radi malene sadašnje dotacije, opredjeljene u svrhu pošumljenja primorskoga krasa, moralo se je pokušati sa najjeftinijim načinom gojitbe, a to je sadjenje sjemena. Nu uvaži li se okolnost, da posadjeno sjeme niče tek druge dapače i treće godine, nadalje da mlada biljka prvih godina, dokle se neučvrsti u tlu, treba mnogo zaštite i sjene, uviditi će se, da se taj način gojitbe neda uspješno upotrebiti kod oplodjivanja kraških predjela. Nuždno je dakle bez obzira na veći trud i trošak, odabrati drugu vrst gojitbe, a to je nasad mladikovine. Nu uzgoj i presada mladih biljka je skopčana sa velikim troškom, jer se u tu svrhu prirediti ima poveći jedan razsadnik, koji je dakako obzirom na potežkoće odgoja mladih biljka s velikim troškom i trudom skopčan. Isto tako uspješno dalo bi se upotrebiti maslinovo drvo (Olea europea), koje se je u jeseni god. 1887. u zabrani „Stošće´´´ i „Kotorski bok" pokušalo uzgajati. Nu i ova gojitba je sa znatnim troškom i trudom skopčana, ali ipak se obiljno izplati, jer vremenom svako drvo daje na god. 6—8 for. dohodka! |
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 482 -^ Dosadašnji pokusi veoma dobro su uspjeli; evo kako se Je postupalo kod dotičnog razploda: Maslina tjera iz korienja poviše mladica (živica); kad ovakova mladica na raste do metra visoka, odsječe se sa komadom korienja od matice, pak se izkopa i zajedno sa hljebom presadi. Da drvo neoslabi, nesmije mu se tečajem godine uzeti više od jedne mladice; uu u tu svrhu upotrebiti se dadu uspješno stari panji, kakovih imade po Primorju u dovoljnom broju. Dotične mladice sadjene su u redove do dva metara razmaka, a jame kopane su do pol metra duboko, te su starim gnojem pognojene. Već prve godine iztjeraju iz korjena mnogobrojne i čvrste mladice, nu iste se moraju odrezati, dovoljno je ostaviti samo dvje najčvršće. — Dotične jame moraju se u mjesecu veljači izkopati. Isto tako uspješno dala bi se upotrebiti gojitba „uiaginje" (Arbutus unedo), ovog krasnog vazda zelenog drveta, od kojeg lišće i plod dosta znatnu korist bacaju; nadalje nekoje vazda zelene vrsti hrastovine na pr. Quecus ilex, suber, nu gojitba svih tih vrsti drveća je znatnim troškom spojena tako, da se sadašnjimi novčanimi sredstvi niti započeti nemože. Nadalje nesmijemo zaboraviti na uvodno spomenuto naime: da je treći pojas primorskoga krasa, a osobito područje obć. Crkvenice, za voćarstvo vanredno prikladno. I u tom pogledu dalo bi se mnogo liepa s koristnim spojiti; spomenuti mi je samo ogoj „bradaša", koji bi se uspješno podignuti mogao uz mnogobrojne gromače, koje ogradjuju privatna zemljišta. Za rečenu vrst gojitbe preporučuje se osobito trešnja, mendula, preskva te sve plemenitije vrsti jabuka i krušaka — u obće takozvano „voće za stol." Dao Bog, da bi se u tom smjeru — pomoćju zemaljskih sredstva — na slavu naše liepe domovine, a i na korist zaboravljenog krasnog našeg Primorja što brže taj plemeniti rad započeo! M. pl. B. Izvješće 0 skupštini l Kao poslanik hrvatskog šumarskog družtva kod II. šumarske skupštine kranjsko-primorskog družtva, koja se obdržavala koncem rujna 1887. u Gorici, uslobodjujem se podnieti ovim kratko izvješće o toj vrlo zanimivoj skupštini, skopčanoj sa liepim izletom u ternovansku državnu šumu. * Ovo izvješće podnio je kralj, profesor šumarstva na gospođarsko-šumarskora učilištu u Križevcih gosp. D. Hlava ovogodišnjoj našoj šum. skupštini u Mitrovici. |