DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 91 <-- 91 --> PDF |
/.-_ 463 — posjeda ovlaScujUj dakle na takav iiačia gospodarenja obvezuje, koji obsfcanak suma osigurava, jer su uživatelji dužni držati se gospodarskih osnova, potvrdjesaih po ministru 2a poljodjelstvo. Od pomenutih suma pripada: obćiBam i jurisdikcijam . 3,1U.904: rali ili .23-43% eraru . . . . 2,031.270^ n » 15-28% eomposesoratomMeikonusom ... . ..... . 1,576.574 899.7-22 5) 51 » n -ll´86´7o 6-77% crkvenim zadrugamjavnim zakladamprivatnim zakladam 1 osobam .... ... . . . 846.575 143.493 3.406 t) n » n ´» ?? G-37«/o ^ 1,08«/^ . 0.02% osim toga ^^^j^ t. j . 4,384.320 kat. rali, takovim privatnim posjednikom^ koji sumarni u granicab obćenitib zakonskih ustanova po volji gospodariti mogu, izim ako tlo nije za. polje, bašćii, vinogi´ad, livadu od trajne sposobnosti, dužni su nakon 6 godina pošumiti- Prera ^j^ Šumske površine spada tek takovim posjednikom, koji su samo drvom koristiti se vlastni, ipak je stanje šuma nepovoljno. Prestankom feudalnih odnošaja nakon god. 1850. nastojahu posjednici samo Čim vise iz šume dobiti, davši ju ponajprije posje(5ij a tad bez brige za budu(5nost popasti. Sve do godine 1880. borilo se je šumarstvo sa odnošaji, koji su svako racionalno gospodarstvo priečili, đočim je bas u. ovom vremenu od 30 godina posjećeno do ´^jrt od ugarskih šuma. Čisti dohodak taxiran je na godišnjih 9,112.000 for. od kog vlastnici 25 72*7o državnog poreza plaćaju. U prvih 4 skupinah su transportni odaošaji povoljni, doĆim raztrganost kraŠa i slavonsko blato u petoj skupini izvozne troškove znatno povisuje. Kadne sile se lahko dobiju, samo je nadnica^ obzirom na nizke ciene šumskih proizvoda, previsoka. Tek sušne god. 1863. došlo se je do uvjerenja, da u šumah, koje neizcrpivimi držahu, strukovno gospodarstvo uvesti valja, kojim se do sada obzirom na malu korist (žir, šišku, pašu) mala pozornost yoave6iya\a, prem u Ugarskoj jur od 80 god, šumarska akademija u Stavnici postoji. Kazvitkom prometnih sredstva poskočila je i vrlednost Šuma, koje su pojedinci sad tim ve^ma ćuvali, čemu je osobito god, 1880. u kriepost sfcupivši novi šumski zakon doprineo, uslied kojeg su jur za 7,000..000 rali šuma gospod. osnove sastavljene i po ministarstvu za poljodjelstvo potvrdjene. Za pošumljenje opustjelih krajeva razdieljuje se godimice više miliona komada presadnica, a od godine 1886. su i državne nagrade odredjene. Od ciele Šumske površine odpada 70%j ili 9,237.313 rali na uzgoj visoke, 28,591 na uzgoj srednje, a 4,028.588 rah´ na uzgoj sitne šume. Pisac konstatuje, da Ugarska obzirom na produkciju drva nema ni jedile rali suvišne šume^ jer na dušu samo 0*96 jutara šume sa 1-7l^m. godišnjeg prihoda na drvu odpada, doSim u Hrvatskoj 1´41 ral sa 2´48 m^ dr?a dolazi, — Kod visokih šuma običajna je 80—.120-godiŠnja obhodnja, izuzam za produkciju dnga opredieljenih ili pako daleko na sjeveru leže6ih hrastika sa slabim prirastom, fcer nadalje kraških crnogorica sa priebornim sjekom. kod kojih je 120—160-godiŠnja obhodnja uvedena, a kod nizkih šuma 10 — 00 god. — ^´^Vo ´^´´ 9,143.952 rali protežu se velegorjem u visini iznad 600 m. nad morem, -28 % t. j . 4,470.689 rali u sriedogorju izmedj 200 — 600 m., a 157^ ili 2,342.667 jutara u ravnici do 200 met. visine. God. 1885. iznašala je vi-iednost uvoženih šumskih produkta 4´2, a izvoznina 28´8 milioua forinti, od kojih 13´6 mii. na expoit dugo iz slavonskih šuma odpada. God. 1884. zauzimali su šum proizvodi na svih ugarskih željeznica 18´5 % sveukupna prometa s tovari. Vrhovni nadzor nad šumarstvom i upravu državnih šuma rukovodi ministarstvo za, poljodjelstvo; u Hrvatskoj i Slavoniji vrši polit, državni nadzor zem. vlada, doćim |