DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 462 ~ stanje šuma i Šumarstva n zemljab krune sv. Stjepana, iz kojeg donaaamo kratak izvadak, predmjevajnć, da danas sutra historiSne važnosti djelo, o naših ođnošajih piše i sudi. „Sume ugarske državne polovice protežu se sa predjela (Begion) Karpata, pa sve do lovorevih i kostanjevih gajeva na obalah jadranskoga mora, sastojeć iz svili vrsti grmlja i drveća, koje no su u srednjoj Europi domade, zauzimajuc u Ugarskoj površinu od 13,294.492 kat rali ili 27%, u Hrvatskoj i Slavoniji 2,663,095 rali ili BQ^|^^ od ciele površine zemlje, ukupno 15,957.587 kat. rali ili 28 % cielokupne površine ove državne pole. Od toga odpada na hrastove sastojine 4,468.521 kat. ral, od kojih se Hrvatskom i Slavonijom protežu 723.714 kat. rali. Bukva i njoj analogne vrsti listaee zastiru u Ugarskoj 6^65L690 rali, u Hrvatskoj i Slavoniji 1,791.494 ukupno 8,443.184 rali, ter prema tomu više od polovine ciele šumske površine; dočim četinjače u Ugarskoj 2,897.995, u Hrvatskoj i Slavoniji 147.887 ukupno samo 3,045.822 rali zauzimlju. Prema vrsti drve(5a zastire cer od hrastovih suma 913.326 jutara^ doSim ostali dio na lužnjak i kitnjak odpada^ bukva .. . , . . 5,831.015 rali grab ..... 1,457,753 „ ´ breza . . . . . 380.929 „ topole i vrbe , . . 379.344 „ .´,-..-´ jasen, briest i javor . 242.256 „ ^ jalša ..... 75,663 „ akacia . . . , . 62.269 „ lipa 13.955 „ od Četinjača pako: omorika , . . . .2,203=788 rali jela . . . .. . , 528.117 . „; " bor . > . ". . . 304.726 „ ariš . . ."...... ´ 9.251 „ dočim su ostale vrsti sporadične, ter sa prvopomenutimi tako sraiešane, da mi razprostranjenost prema površini nije moj^i ustanoviti. Pisac je svekolike sume obzirom iia vegetaciju, geografski položaj, trgovačke odnošajCj u pet glavnih skupinah razdielio i to: sjevernu, iztočnu, zapadnu, alfoldsku i južnu, u koju potonju sume Hrvatske i Slavonije ubraja oplsujuć ih kako slledi: Jugozapadni dio ovih (1 j . pete skupine) Šuma proteže se velegorjem, pa docira je predgorje i sriedogorje oskudno sumom obraslo, jest vlŠe no trečina površine izmedj Save i Drave protežuče se ravnice, šumom zastrta, koje pomenute rieke poplavljuju, dočim gorske šume baš rad pomanjkanja vode jako stradaju. Slavonski hrastici su na evropskom glasu, kao i visokimi vr§ci, ter ponori i spiljarai raztrgani i izpresiecani pusti Kras, koji osobito s morske strane sam goli kamen („ein odeš Herz und Geist verdusterndes Steinmeer), izuzam okolice Jablanca i Senja^ u kojoj je silnimi troškovi 12.000 rali pošumljeno. Ovaj sada neplodni prediel, gdje no se nova suma tek najvećim naporom 1 troškom zasadjaje, bijaše njekad najljepšim! jelami, a s južne strane niže pram moi-u i hrastovi obrasao; nu več je Rimljani počeše izrabljivati, Mljetčani taj posao nastaviše, a doma na otoke i ostale austrougarske i talijanske luke odpravlja. — U još preostalih jelovih šuraah uved<;!i je preborni sjek. — Toliko napose o naših Šumah. S prestankom feudalnog sistema nakon godine 1848., započeto je s uredjivanjem Mimskog viastničtva, koji posao joŠ uvjek dogotovljen nije. God. 1884. bilo je joŠ 598 u tom smislu neurcdjenih ob<5ina. Ohst^-nak ugarskih šum4 zajamčen je okolnošću, Uo S77o (S,.^10,112 rali) spadaju takovim posjednikom, koje zakoni samo na uzivaoje |