DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 81 <-- 81 --> PDF |
PoSto svaki od poiaenutih autora progaluo j^^ospodareiije dragčije provadja, spomenuti ćemo ovde glavne vivt.i istog;;. a) Jioaiiervativno gospodarenje u visokoj ŠUMU´´ kojiiii su se E. F. Hartig i Hundesbageii bavili. b) „Seebachovo modifikovano gospodaretije u visokoj bukovoj sami", naj: znameiiitije od svijuh vrsti progainog gospodarenja. U tridesetim godinama, ovoga stoljeća uveo ga je v. Seebach na Soiingii, da uzmogne nuiogim služnostima udovoljiti, a da ipak prepriječi gospodarenje srednje šume. Ova vrst gospodarenja moguća je samo na dobrim stojbinama u 70—80 godišnjim bukvicima. Progala izuasa 0*0—0*75 porastlinske množine. U knjizi ^^Aus dem Walde" veli Burckhardt, da je ovo gospodarenje učinilo sve, što se je pod djelomice težkiiu stojbinskim oduošajima učiniti moglo. c) „Dvorastno gospodarenje u bukovini" uvedeno je u literaturu po Homburgu, a sliči u mnogom onome pod b. navedenom. d) „Hrastovo progalno gospodarenje" ugledalo je sjetio u četrdesetim godinama ovoga stoljeća na Spessartu. Njime su se bavili Burckliardt i Schott V. Schottenstein, Progaljivati se mora postepeno, jer u protivnom slučaju može ne samo pojedino drvo, nego i čitava sastojina uginuti. U tome pogledu slobodnije su nam rake na dobrim stojbinama, nego li na hrđjavim. Ney je protivnog mnijenja, pošto tvrdi, da jedna te ista vrst drveta zahtjeva jaču progalu na suboj i mršavoj, nego 11 na rodnoj stojbini. Gdje se radi samo o gorivnora đrvetu, može se jače progaliti, nego kod odgoja lijesa, jer kod prvog se radi samo o drvnoj množini a negleda se na oblik. Borggreve i Konig zahtjevaju, da se progalom odstrane najjača drveta li korist potištenih; "VVangener pako neće o kržljavcima ništa da zna. Borggreve misli svojim postupkom veću rentu postići predpostavljajuć, da potištena drveta više reagiraju na progalu, nego li nadmašujuća. Borggrevov postupak sliči onomu privatnih u njihovim malim prebornim šumama. ´Taj postupak ima mnoge nedostatke. Odstranjenjem najljepših i najjačih drveta nastaju praznine. On si sam protuslovi, kad hoće da progalu postepeno provede, a da izvadi samo ()-2 do 0´3 podpunoma sklopljene porastline. Njegovim se postupkom nadalje skoro onemogućuje prirodno pomladjivanje sjemenom. Pitanje je još, da li njegova predpostava stoji, da potištena drveta više reagiraju na progalu, nego li nadmašujuća. Svih ovih nedostataka nema kod Wangenerovog postupka, no jasno je, da se niti onaj niti ovaj nemože u praksi isključivo provesti. Karlo Geyer zauzimlje posređujuće stanovište kad veli: „U većem dijelu slučajeva sačinjavaju taj izabrani dio porastline najvaljanija Mjesna stabla; no nije to baš izkijučivi zahtjev.*. sa |