DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 461 — Ove pliesni živu ponajprvo u medjuprostorih tla, onda se približe kolju spuštaju svoje korenje ili Tnyćelija u nutrašnjost drva, te ga tako desorganiziraju, a drvo pocrne usljed toga gajiti i trunuti. Zatim ako ostanu uvjek tako povoljni uslovi, prodiru te spore sve dublje i dublje u bjeliku tako, da drvo izčezava u obliku praha i gnjileža, prema tomu kako motrimo po suhom ili mokrom vremenu. Isti taj proces stvara se i na suhom paložaju,´sanio stoje puno polaganiji, jer mvcelum ne može da prodire niti da živi u jaklenom drvu. Tako se često uzdržaje kestenovo kolje i kašnje više godina svojim jaklenim drvom, dočiiii je bjelika već odavna izgrižena. Što se tiče borovog kolja, to se ono dulje uzdržaje samo radi svoje smolovitosti, ako je u obče dobre kakvoće. Ako napojimo kolje plavom galicom, ne opažamo više ovih pojava, koje smo sad opisali, već je čvrstoća drva veća postala, te je i to već zaprieka napadanju pliesni. Nu kada je spomenuta galica incrustirana a raljđa i u kemičko organičkom savezu sa drvom, tad nemogu napomenuti organizmi na drvu niti živjeti niti unutra prodirati. Istom tekom više godina, kad vlaga poeme izvlačiti plavu galicu, počme opet gore opisani proces na novo. Samo se kaže, da se ovim strojem mogu napajati i drugi predmeti ođ drva, ako nisu velikih dimenzija, a priobćismo ovu razpravicu lih radi teoretiene vriednosti, jer proteći će vremena^ dok se u nas na što takova pomisli. Der Lichtungshieb und dessen Einfluss auf Pflege und Verjungung der Bestande von K. L Waiiger. Pod ovim naslovom izašla je nedavno brošura, koja se pitanjem progalne sječe bavi, pa pošto je ovo pitanje u najnovije vrijeme nešto živahnije pokrenuto, neće biti suvišno, ako se ovdje u kratkim crtama na glavni sadržaj te razprave osvrnemo. Svrha progale jest, da se drveću sklopljene porastline više svjetla ])rivede, nego što ga je prije toga imalo, a to se postizava odstranjenjem još žizućih, i za assimilaciju sposobnih drveta. Progalni prirast jest razlika izmedju prirasta, što ga je cijela porastlina kao i pojedino drvo prije progale imala, i onoga posije progale. Isti može biti z n "\ (^´ "" ~^ZI^ ) ^ ^^^^^ ^^ ^ broj drveća u sastojim, x broj drveća progalom odstranjenog, z popriječni prirast pojedinog drveta prije, a z´ popriječni prirast pojedinog drveta i)osije progale. Glede upliva progale na daljai razvoj drveća koiistatuje Wanger činjenicu, da progala prirast odraslog drveća u sklopljenoj porastiini povisuje. a sigurnije |