DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 450 — se pusti sušiti pol ili cielu godinu dana. Plava galica bolje se onda spoji sa stanH´evljem, te ju ne raztvara tako lahko vlaga u tlu. Nnjprije nam se valja osvjedočiti pomoćju već opisanog mjerila o stupnju gustoće raztopine, jer bez toga mogli bi lahko napajati sa nedostatnom količinom. Kad smo to ustanovili, lahko nam se je osvjedočiti, da li je plava galica prodrla posvuda XI staničevlje drva i to pomoćju ferrocyan-kalia. Za taj posao odaberemo si od prilike njekoliko kolaca, razciepamo ih duljinom i popreko, pa na i^gladjonoj površini razcjepine nalijemo raztopinu spomenutoga ferro€yan-kalia toliko, da razmoči politu površinu. Njekoliko minuta kasnije pokaže se najprije ružičasta boja, kašnje postane nešto smedja, te nam odaje prisuće bakrova sulfata. Borovo kolje od sedam stopa duljine i od 3 do 4 centimetra promjera na tanjem kraju stoji od prilike 50 do CO franaka tisuća komada. Napojeni dosegnu vriednost od ukupno 90 do 110 franaka, prema boljoj ili lošijoj kakvoći= Ta ciena razumjeva se roba franco ,stavljena na bližnju željezničku postaju. Ako je napojne tekućine omjer 20 grama na litru vode, tad stoji sam posao napajanja 40 franaka. Manja vrst kolja od šest stopa duljine kupuje se za 5 franaka jeftinije, a napajanje stoji isto tako za 5 franaka manje, dakle ciena od hiljadu komada jest 80 franaka. Ako li se uzme omjer raztopine sa 12 grama na litru vođe niža je ciena za 5 franaka kod kolja sedam stopa dugačkog, a razmjerno i prema tomu i kod kolja od šest stopa dugačkog. Te su ciene stalne, što se tiče napajanja, a kupovne ciene uzete su od prilike. Ciena bakrova sulfata izraćumma je na 44 franka za 100 kgr. Dostatno će biti poznato, da ne napojeno kolje vrlo kratko traje naprama napojenom. Eačuna se. da ne napojeno borovo kolje traje samo pet ili šest godina, dočim se napojeno uzdrži i do trideset i četrdeset godina. Zna se, da je u napojenog drva čvrstoća puno veća, nego u ne napojenog; nu nevalja tražiti u tom glavni uzrok njihovog uzdržavanja. Taj uzrok leži poglavito u svojstvu plave galice, da upliva na gnjilenje drva. Nećemo razmatrati ovdje kakove promjene nastaju s onim djelom kolja, koji stoji prosto na zraku, te je podvržen suhoj truleži, nego ćemo se baviti samo sa dielom, koji je zaboden u zemlju. Dakle uzmimo kakov borov kolac ili kakav drngi, jer jednako se svi mienjaju, pa promatrajmo promjene, koje bivaju na njemu, kad je u zemlji. Ove promjene bivaju brže ili polaganije prema naravi tla, dalje zavise od lahkoće kojom tlo toplinu prinia i pušta, a ponajglavnije od vlage u tlu. Kolje počima najprije oduzhnati vlagu tlu i to u različnih stupnjevik svakoga mjeseca. Uplivom te vlage, zatim topline i raznih kemičkih pretvorba u tlu uhvate se na kolju Bpore kryptogamni h bilina, pripadajućih u rod pliesni, koje se nalaze u prvih naslagah tla, te koji tako nalaze povoljne uslovc svom razvitku. |