DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 75 <-- 75 --> PDF |
drva. jer ako i obdkrbljuje iiio^eiristvo s\´ojiB)i proizvodi n obilju, bit će i ono izcrpljeno, a tada će valjati trošiti svoju vlastitu zalihiL Nu ne samo da se uzdržavaju do yad postojeće šume, ae^o valja požumit i neplodne prostore. VcćiBi dieiom prij)adaju isti obćinam, te VM loži pašnjaci, doćim bi iia njima dobro utspievala šurna. Poći ćemo još dalje, jer radi skupoće i pomanjkanja radnih sila u poljakom gospodarstvu muogo zločestog zemljišta, koje je prije šuma bila, a usljed })ro]a:>:nog razvitka gospodarstva okupirano kao kulturno tlo, pošumiti će se opet. Ne treba se bojati, da će u budućnosti biti radi toga suvišak na šumskinia plodinama, jer Belgija uvaža gođiniice do 50 milijuna vriednosti u drvu. Završit ćemo ova rai^matranja sa nekoliko podataka o naobrazbi šumarskog osoblja u Belgiji. Služ.ba šumarska povjerava se miadićeuii, koji miruju najprvo da dobiju diplonm kao gospodarski nijertsici. Ta se postizava nakon trogodišnjih nauka u Institut agricole de V Etat a GemblouK. Nakon toga slušaju godinu i pol predavanja u Naticy-u (Fntncezka) ili Tharanda (Saska) o gospodarstvu šumskom, zakonodavstvu, botanici, zoologiji i prisustvuju sviru praktičnim vježbam. No prije nego što otidju na koje od ovih dvajuh učilišta, dodjoleni su šest mjeseci kojemu okražnonui uredu. Ovo dodjelenje vilo je probitačno, jer tako kandidat nj)oi^na se sa uredovanjem, sa radnjami šumskimi, a ujedno kuša sve tegobe službe, te se mogu izpitati, da li su kadri sve to izvršivati, u obće da li imaju naklonosti za život šumara. Pošto katididati dobiju svjedoćbu o osposobljenju na kojem od napomenutih ;^avoda, budu imenovani privremenimi pomoćnici, te istom nakon trogodišnje priprave u praksi položenja strukovnog izpita budu namješteui kao deliuitivni šumari. Sveukupne to mjere osiguravaju u Belgiji dobro šumarsko osoblje. — Davši u kratko opis šumarskih odnošaja u Belgiji, nadamo se, da će i ona poput svoje bližnje susjedke Francezke napredovat na polju šuinarstva, te da će popravit svoje odnošaje, a da na tom svojski rade, dokazala je nedavno i šumarska izložba u Bruselju- Hapajanje kolja sa plavom galicom. u broju 4. našeg „Šumarskog lista" ove godine , govoreći o šumah zagorskih, veli naš vriedni pisac J. Ettinger, „da se osobito o])aža zapušteno šumsko gospodarstA´o kod nas u onih obćinah, gdje se vinogradarstvo goji, jer se tu mnogo motaka iz šuma vi^di". Malo dalje hepo je izračunao, koliki se zahtjevi tim na šume stavljaju osobito u onih žuj)amjah, u kojih je vinogradarstvo vrlo razgranjeno, te je dobro oprovrgao one, koji sječenje kolja smatraju malenkosti za šumu. Bar je tomu tako u županijali varaždinskoj i zagrebačkoj. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 76 <-- 76 --> PDF |
~ 448 ™-.- Kako mu drago, ako se već u nas osjećaju štetne posljedice sjecenja kolja, tad u liepoj Francezkoj, gdje je vinogradarstvo više razvito nego li u nas, niora još gore da stvari stoje. Tud moramo uzeti u obzir još i tu okolnost, da u nas još ipak više šume ima, nego u Francez;koj, pa da su tamošnji vinogradari valjda već pomišljali, kako bi se za kolje pomogli, pravo rekuć kako bi ga dugotrajnijim učinili. Nemislimo možda tim, da bi se sličan postupak mogao 2 li Hrvatskoj uvesti, jer ne stojimo na tom stepenu gospodarskog razvitka, ali „sila boga ne moli", pa bi i mi možda mogli doskora obazreti se, kako bi kolje konservirali. Pogledom na to konserviranje nalazimo razpravicu u listu „Le Bois"; hajde dakle da vidimo što vele Francezi o tom. Kolje za lozu čini ovelike troškove, koji se često opetuju, s toga je za« nimivo iztražiti, da li se kolje, napojeno sa sulfatom bakra ili plavom galicom dulje drži i da li taj probitak stoji u razmjerju sa troškom. Dugo je trebalo vremena za ta iztraživanja, deceniji su valjda morali proteći, jer je valjalo sravniti resultate na raznih tlih, uzeti u obzir razne okolnosti, učinid pokuse sa raznimi vrstmi drveća poglavito sa kestenom. Istom tada dala bi nam razlika u dugotrajnosti mogućnost, da sravnivši istu sa cienom, vidimo da li šta na stvari ima. , No pogledom na pokuse s istom soli, koju rabe već dugo razna željeznička družtva za konservaciju podsjeđaka od mehkih vrsti drva, može se kazati, da uspjesi u tom polučeni već a priori dokazuju dobrotu i valjanost postupka. Dosta je čudno, što se konservacija kolja napomenutim sulfatom nije posvuda ugnjezdila u Franeezkoj, već samo gdje gdje kod kojeg posjednika. Nuždni materijal za to napajanje sastoji se ponajprvo iz stroja na paru, koji služi za rad velikom pneumatičkom stroju, a isti se dade opet lahko pretvoriti u stroj za tlak pukim razmještanjem svojih sastavina. Taj pneumatički stroj spojen je sa valjkom od prilike 12 met. đuR´im, a nutarnji mu promjer iznaša r86 met., te se može nutra metnuti do 4000 komada kolja dugačkog 7 stopa. Sa obadva kraja nalaze se vrata sa zasunjci, koja se lahko otvaraju, a zatvaraju upravo hermetički. Taj valjak postavljen je vodoravno, a počiva na dva velika kotla, koja su napunjena tekućinom za napajanje. Na dolnjoj strani valjka vodi ciev do dna kotlova. Te cievi zatvorene su, kad želimo valjak prazan imati, a kad ih otvorimo, probijat će tekućina gore u valjak, te kad tlak započme, opet ih zatvorimo, Raztopina može biti u dva stupnja zasićena, već prema tomu kako želimo da napajamo jače ili srednje ruke, što se u ostalom mienjati može od volje. Raztopina prvog stupnja je ona, kad je sastavljena u omjeru od 20 grama bakrova sulfata na jednu litru vode. ,S otom raztopinom napojeno drvo sadržaje 5*5 kgr. plave galice u jednom kubičnom metru drvne sadržine. Drugi stupanj je slabiji, tu dođje samo 12 grama spomenutoga sulfata na jednu litru vode. Kubični metar drva upije od ovakove raztopine do 3 kgr. plave galice. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 449 — Komad od sedara metara dužino i o-Oi mt. promjera absorbira nešto malo viAe od litre ra^^topine, sl.o nni po nrztopuu prvog .stupnja do 20 o^ama plave galice ili od prilike nešto preko 20 kilograma za hiljadu komada kolaca. Staklena ciev providjena sa stupnjevi i zaronjena u razt.opinu koilo\´a. pokazuje nam gustoću iste raztopine; lahko je dakle uviek viditi kakvoću napojne tekućine. Kolje nesmije biti ni odviše suho ni odviše vlažuo, a svakako je gledati, da se sjeće izvan mezgranja. Ako se ostavi nekoliko dana na zraku, na vjetru ili suncu, dovoljno je to, da se ućini sposobnim za napajanje. Valjak se otvori na obje strane, te se onda slaže kolje jedno preko drugog u nutražnjost, nu mora se paziti, tla gornji sloj ne bude moguće viši od razine raztopine kad se kolje poeme napajati. Na to se zatvori valjak na obje strane hermetički. Za tih priprava parcjstroj drži se već n pripravi. Kad je sve to gotovo i svi otvori zatvoreni, otvori se spoj pneumatićnog stroja sa valjkom, parostroj stavi se u rad i zrak poćima razriedjivat u valjku. Poznato je^ da absolutou prazninu nije nioći nikako postići ma i sa najjačim pneumatićnim strojem. Vani na valjku namještena je igla na kazalu, koja pokazuje stupanj razriedjenja zraka. Ništica na tom kazalu pokazuje nam normalnu napetost zraka, doćim broj sto označuje absolutnu prazninu. U obće dosta je dva Uplivom pneumatičkog stroja razriedjuje se zrak sve više i više u valjku, te upliva velikom snagom na drvo, hoće naime da dobi prvašnju svoju napetost, ili da joj se koliko je moguće približi, stoga onda izvlači iz kolja vlagu zrak i mezgrn, koja se zadržava u mnogobrojnima kanalima i intercelutarnima prostorima, a kojih ima tako mnogo n stanićevlju drva. Dodje li razriedjivanje do onog stupnja, kog smo pokazali, tada se prestane s otim poslom, zakrenuvši jednostavno sa stanovitim pipcem. Otvorivši zatim ciev, koja vodi iz valjka u kotlove, diže se raztopina i izpunjuje valjak do točke, gdje se nalazi ciev za odticanje, najme na krajnjeni vrbu spomenutog valjka. Kad je sve to gotovo zatvore se svi otvori osim one cievi, koja spaja valjak sa pneumatičkim strojem, jer se taj pi^etvara sada u stroj za tisak. Zadaća je toga tlačenja, da ućera raztopinu plave galice u sve najsnkrivenije i najsitnije šupljine od drva, iz kojih je zrak, voda i mezgra iztjerana pomoćju razriedjena zraka. Pod uplivom tog velikog tlaka, koji iznaša kadšto više atmosfera, prodire raztopina u stanićevlje drva, jer ne nalazi nigdje drugdje izlaza i porazdieli se posvuda po nutrašnjosti. Kada posije voda hlapi od raztopine, ostaje sulfat bakra incrustirau i u čvrstom spoju sa drvom« Taj posao traje od prilike jedan sat, zatim se otvori ciev, koja spaja valjak sa kotlom da i^e upojena tekućina može slobodno iztećb Konačno se izvadi i kolje, Konštantirano je, da trajnost toga kolja puno veća postaje, ako |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 450 — se pusti sušiti pol ili cielu godinu dana. Plava galica bolje se onda spoji sa stanH´evljem, te ju ne raztvara tako lahko vlaga u tlu. Nnjprije nam se valja osvjedočiti pomoćju već opisanog mjerila o stupnju gustoće raztopine, jer bez toga mogli bi lahko napajati sa nedostatnom količinom. Kad smo to ustanovili, lahko nam se je osvjedočiti, da li je plava galica prodrla posvuda XI staničevlje drva i to pomoćju ferrocyan-kalia. Za taj posao odaberemo si od prilike njekoliko kolaca, razciepamo ih duljinom i popreko, pa na i^gladjonoj površini razcjepine nalijemo raztopinu spomenutoga ferro€yan-kalia toliko, da razmoči politu površinu. Njekoliko minuta kasnije pokaže se najprije ružičasta boja, kašnje postane nešto smedja, te nam odaje prisuće bakrova sulfata. Borovo kolje od sedam stopa duljine i od 3 do 4 centimetra promjera na tanjem kraju stoji od prilike 50 do CO franaka tisuća komada. Napojeni dosegnu vriednost od ukupno 90 do 110 franaka, prema boljoj ili lošijoj kakvoći= Ta ciena razumjeva se roba franco ,stavljena na bližnju željezničku postaju. Ako je napojne tekućine omjer 20 grama na litru vode, tad stoji sam posao napajanja 40 franaka. Manja vrst kolja od šest stopa duljine kupuje se za 5 franaka jeftinije, a napajanje stoji isto tako za 5 franaka manje, dakle ciena od hiljadu komada jest 80 franaka. Ako li se uzme omjer raztopine sa 12 grama na litru vođe niža je ciena za 5 franaka kod kolja sedam stopa dugačkog, a razmjerno i prema tomu i kod kolja od šest stopa dugačkog. Te su ciene stalne, što se tiče napajanja, a kupovne ciene uzete su od prilike. Ciena bakrova sulfata izraćumma je na 44 franka za 100 kgr. Dostatno će biti poznato, da ne napojeno kolje vrlo kratko traje naprama napojenom. Eačuna se. da ne napojeno borovo kolje traje samo pet ili šest godina, dočim se napojeno uzdrži i do trideset i četrdeset godina. Zna se, da je u napojenog drva čvrstoća puno veća, nego u ne napojenog; nu nevalja tražiti u tom glavni uzrok njihovog uzdržavanja. Taj uzrok leži poglavito u svojstvu plave galice, da upliva na gnjilenje drva. Nećemo razmatrati ovdje kakove promjene nastaju s onim djelom kolja, koji stoji prosto na zraku, te je podvržen suhoj truleži, nego ćemo se baviti samo sa dielom, koji je zaboden u zemlju. Dakle uzmimo kakov borov kolac ili kakav drngi, jer jednako se svi mienjaju, pa promatrajmo promjene, koje bivaju na njemu, kad je u zemlji. Ove promjene bivaju brže ili polaganije prema naravi tla, dalje zavise od lahkoće kojom tlo toplinu prinia i pušta, a ponajglavnije od vlage u tlu. Kolje počima najprije oduzhnati vlagu tlu i to u različnih stupnjevik svakoga mjeseca. Uplivom te vlage, zatim topline i raznih kemičkih pretvorba u tlu uhvate se na kolju Bpore kryptogamni h bilina, pripadajućih u rod pliesni, koje se nalaze u prvih naslagah tla, te koji tako nalaze povoljne uslovc svom razvitku. |