DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 75 <-- 75 --> PDF |
drva. jer ako i obdkrbljuje iiio^eiristvo s\´ojiB)i proizvodi n obilju, bit će i ono izcrpljeno, a tada će valjati trošiti svoju vlastitu zalihiL Nu ne samo da se uzdržavaju do yad postojeće šume, ae^o valja požumit i neplodne prostore. VcćiBi dieiom prij)adaju isti obćinam, te VM loži pašnjaci, doćim bi iia njima dobro utspievala šurna. Poći ćemo još dalje, jer radi skupoće i pomanjkanja radnih sila u poljakom gospodarstvu muogo zločestog zemljišta, koje je prije šuma bila, a usljed })ro]a:>:nog razvitka gospodarstva okupirano kao kulturno tlo, pošumiti će se opet. Ne treba se bojati, da će u budućnosti biti radi toga suvišak na šumskinia plodinama, jer Belgija uvaža gođiniice do 50 milijuna vriednosti u drvu. Završit ćemo ova rai^matranja sa nekoliko podataka o naobrazbi šumarskog osoblja u Belgiji. Služ.ba šumarska povjerava se miadićeuii, koji miruju najprvo da dobiju diplonm kao gospodarski nijertsici. Ta se postizava nakon trogodišnjih nauka u Institut agricole de V Etat a GemblouK. Nakon toga slušaju godinu i pol predavanja u Naticy-u (Fntncezka) ili Tharanda (Saska) o gospodarstvu šumskom, zakonodavstvu, botanici, zoologiji i prisustvuju sviru praktičnim vježbam. No prije nego što otidju na koje od ovih dvajuh učilišta, dodjoleni su šest mjeseci kojemu okražnonui uredu. Ovo dodjelenje vilo je probitačno, jer tako kandidat nj)oi^na se sa uredovanjem, sa radnjami šumskimi, a ujedno kuša sve tegobe službe, te se mogu izpitati, da li su kadri sve to izvršivati, u obće da li imaju naklonosti za život šumara. Pošto katididati dobiju svjedoćbu o osposobljenju na kojem od napomenutih ;^avoda, budu imenovani privremenimi pomoćnici, te istom nakon trogodišnje priprave u praksi položenja strukovnog izpita budu namješteui kao deliuitivni šumari. Sveukupne to mjere osiguravaju u Belgiji dobro šumarsko osoblje. — Davši u kratko opis šumarskih odnošaja u Belgiji, nadamo se, da će i ona poput svoje bližnje susjedke Francezke napredovat na polju šuinarstva, te da će popravit svoje odnošaje, a da na tom svojski rade, dokazala je nedavno i šumarska izložba u Bruselju- Hapajanje kolja sa plavom galicom. u broju 4. našeg „Šumarskog lista" ove godine , govoreći o šumah zagorskih, veli naš vriedni pisac J. Ettinger, „da se osobito o])aža zapušteno šumsko gospodarstA´o kod nas u onih obćinah, gdje se vinogradarstvo goji, jer se tu mnogo motaka iz šuma vi^di". Malo dalje hepo je izračunao, koliki se zahtjevi tim na šume stavljaju osobito u onih žuj)amjah, u kojih je vinogradarstvo vrlo razgranjeno, te je dobro oprovrgao one, koji sječenje kolja smatraju malenkosti za šumu. Bar je tomu tako u županijali varaždinskoj i zagrebačkoj. |