DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 446 — ^
Poklem smo tako u širokih crtah orisali šume, da reknemo koju o njihovom
dohodku i to najprije o materijalnom. Te podatke ne nalazimo u „stati
s ti que agricole", nego ćemo se držati radnja povjerenstva 2a reorganizaciju
šumarstva, koja je pokusi i iuimi sredstvi ustanovila dohodak materijalni
po hektaru kako diedi :


Visoke šume, . . . . , 5 kub. met.


Srednje šume . . -. . 4 „ „


Nizke šume . . . . . . 2 ´/o „ „


Crnogorice ...... 5 n „


I crnogorice dosegnu broj od 7 kub. met. iatom onda, kad dodju u stanovitu
veću dobu. Pogledom na neuredjenost gospodarstva, izrabljivanje šuma obćinskih,
te na nestajanje drveća jačih dimenzija u srednjih šumah popriečni dohodak,
kako je gore dat, prilično je istinit.


Uzevši prosjek i^inedju trijuh godina 1877., 1878. i 1879- dobivamo sliedeći
popriečni dohodak po hektaru: 34 franaka 83 cent. za državne šume, 30
franaka 93 cent za obćiaske i konačno 39 franaka 8G cent. za privatne šume.
Prilično ovelik ovaj dohodak osobito u privatnih šumah ne može da je normalan.
Perioda od god- 1877. do 1879, bila je vrlo plodna po Belgiju, za koje je velika
industrija, željeznice i rudarstvo cvalo. Toj dobi se ima zahvaliti nemilo
haračenje šuma po privatnicima, koji su za onda mogli unovčiti za povoljne
ciene bez razlike starosti i dobe, te i preprodali svoju najbolju bjelogoricu i
crnogoricu.


Ipak mora se priznati, da je novčani dohodak šuma u Belgiji dosta velik
pogledom na stanje, u kojem se nalaze. Zemlja je bogata, prepletena željezničkimi
mrežami, narod vrlo gusto naseljen, plaća malo poreza, a konsumira mnogo.


Medjutim iztisouto je drvo kao gorivni materijal kroz kameni ugalj, samo
još u gdjekojih lokalnih odnošajih rabe drvo. Nije tako ali sa gradjevnim drvom.
Sredstva zemlje u tom postala su. najednom nedostatna usljed ogromnog razvitka
industrije u Belgiji, koja je još god. 1835. izvažala drva u vriednosti od


300.000 franaka. Već godine 1850- narasao je ali uvoz na 21.000 kubičnih
metara u vriednosti od 2,317.358 franaka; u godini 1860, broj toga novca do*
segnu visinu od 115.437 kub. met. u vriednosti od 14,589.200 franaka; u g.
1870.-256.164 kub. met. u vriednosti od 26,166-565 franaka i konačno god.
1881. 460.904 kub. met. u vriednosti od 42,285,610 franaka. Ovaj ogromni
uvoz sastoji poglavito od sjeverne crnogorice^ a središte tog velikog prometa
je Antwerpen.
Koru je Belgija dugo izvažala osobito u Engiezku. Godine 1850- i 1860.
iznosio je izvoz jedaoajst milijuna, kilograma, spao je u godini 1870. na jedan
i pol milijuna kgr., a godine 1881. promjenilo se to na korist uvoza, koji je
iste godine iznašao sedam i po! milijuna kgr.


Ovi nedostatci vlastitih proizvoda dokazuju jasno, da se valja u Belgiji
brinuti za uzgajanje šuma, bilo uzdržavanje dosad postojećih ili pretvorba istih
u visoke šume, koje jedine mogu osigurati proizvodnju gradjevnog i ttorivnog