DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 72 <-- 72 --> PDF |
^ 444 .„ Ceatralno statističko povjerenst^vo, koje se bavi statistikom agrikultiiruom, ustanovilo je površinu šumom obraŠtenu na 489,423 hektara ili 16-607a od površina ciele kraljevine. Od toga pripada na privatnike 300.634 hektara, koji gospodare u njih po miloj volji, a 179,789 hektara spadaju pod upravu državnoga šumarstva; od toga pripada državi sanao 25.309 hektara, dočim je ostatak vlastnictvo javnih zavoda, a ponajviše obćina. Obćine su dobar gospodar šuma, jer u četrdeset godina pošumiše iste do 47.000 hektara neplodnog zemljišta, izvršavajući zakon od 25. ožujka god. 1847. Ovi brojevi pohvaljuju sami šumarsku upravu u Belgiji. Sume, podpađajuće pod upravu državnog šumarstva, razdieljuju se, kako sliedi: Visoke šume" , , . . . . , ,.´ .^ . . . 107o Srednje šume . = ..*...,.,., 51% Nizke šume . . . ^. ,´. .\ , . ,, .. , . 27Vo Crnogorice . ...... . . . . . . 1% Sjemeništa i razsadnjaci , . , . ^ . . . — Ukupno""^ ; lOO´^/o Liepa državna šuma Soignes kraj luke braseljske jedina je, za koju se može reći da je uredjena. Pomladjuju se umjetnim načinom posije sječe do gola, dočim se je prije gospodarilo sa prebornim sjekom. Druge šume bilo državne bilo obćinske, koje su označene kao visoke šume, u obće su neuredne. Bez valjanog rukovodjenja zauzimaju kadšto manji prostor, nego li vrtovi; podvržene su nejednakim periodam, ne uređjuju se niti se po-=mladjuju. Dugo će trebati dobro i iiredjeno gospodariti, dok tih neurednosti nestane. Poglavito su bukove šume, koje će valjati preurediti. Nizke šume su takodjer neuredne radi zločesta gospodarstva, koje ne ustanovljuje dobu sječe niti razredbu i broj pričuvaka. 0 srednjima šumama moglo se je povjerenstvo osvjedočiti, kako ih je većina pomješana raznim vrstima, te koliko im manjka da se urede. Jedne su vrlo riedke radi pomanjkanja nadraslog drveća, a u većem; dielii usljed postupičnog nestajanja dragocienih vrsti nastanile se nuzgređne vrsti, ponajviše radi kratkih obhodnja i radi nedostatka pričuvaka. Pobiranje stelje i trave dozvoljeno je još, prem toga sve više 06 staje radi male ciene druge krme, a poglavito radi sve više skupljih radnika. Šumski predjeli dijele se u pet pojasa, koji se razlikuju svojom geolo gičkom naravi. Pojas ardenski ili škriljavac; pojas jurski ili lapor; pojas vapneni; pojas pješčanom ilovačom i napokon pojas nizine ili pieska« U ardenski ili u pojas škriljavca spadaju brdoviti predjeli Belgije, pod nebje je oštrije, kiše česte, a mrazovi kasni i strašni. Već u povjesti bile su ardenske šume na glasu kao neprohodne, a i sada još središte visokih šuma. Visoki porasti AuHer, Chiny, Bouillon, Couvin, Wellin, Saint Hubert, Frejr Herzogenwald nižu se prekidne oko glavice Ardena, koje su ali žalibože skoro sasvim opustošene. Visoke šume rastu najviše na ravnih visočinah, a naći je |