DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 69 <-- 69 --> PDF |
., ™ 441 — . Isvast uije samo onda izgubljen, ako ga bukva svojom krošnjom sasvim nadmste i pokrije, jer već postrauo zasjeiijivanje bukve, kad raste u istoj visini ^a hrastom dovoljno je, da zahiri ta stablika, koja traži toliko svjetla i zraka. Gdje dakle bukva brže ili makar i jednako sa hrastom raste, to se je ccsio put postupalo na takav način , da se žir posadi ili jednolično po cieloj površini, ili pako na jednako porazdieljene četverokute, ali ne riedko za više l^odina prije oploda sa bukvicom i tako se brži rast hrastićem na svaki način osigurava. Prva dojduća rodna godina služi onda za pomladak bukve. Dovršene sječe moraju se u takovima porastima, koji su već za lirastikov inladik dovoljno jiroredjeni morali biti, brzo do kraja dovesti. Ako li pako bukov pomladak nije dovoljno zastupan, makar se pomladjenje pomagalo obradjivanjem tla sa lopatom i umjetnim zasijavanjem, tad na koncu ima nam izpuniti crnogorica postojeće- Sasma protivan postupak predjašnjem jest umješanje hrasta na krpe, kao I što se mora da rabi tamo, gdje je bukva u rastu brža. U bukovoj porastlini, [ koja se ima pomladiti, izaberu se najbolji dielovi šume, male kotline i slično, ´ koji mogu biti veličine do 1 hektara a i više, pa kad žir urodi, valja dobro ´ prozračiti i žirom dosta gusto zasaditi. Ostavljaju se samo pretežno slabije I bukve, da štite naraštaj od kasnih mrazova, a od prilike kašnje dvie godine I prozrače se ponovno, te kašnje tri do Četiri godine vodi se sjek do gola. Ostala j sks)pljena porastlina bukova pomladjuje se po poznatih pravilih, čim bukvica I ili odi. Lobije česti porastline pako, kao i sve pustošine i čistine, zasade se sa crnogoricom. Na krajevih hrastovog pomladka, ako se je bojati zasjene od bukova, može se lahko pomoći okresanjem ili izsjekom. Ovaj postupak bit će najbolji za one slučaje, u kojih bukva hrast nadj liisćuje a i za onakove, kad zajedno rastu, jer nas izkustvo uči, da hrast ne I UKpieva ondu nikako, kako smo to već gore naveli, j Ah i u prvom slučaju, kada hrast odlučno brže raste, dajemo uvjek pred\ nobtumješanju hrasta na hrpe, nego li pojedince i to iz shedećih razloga: Ako K le žir zasadjen pojedince one godine, kad bukvica urodi ili moguće još go; ^linii dana prije, to će nam biti onda pomiadno razdobje kratko, pače za bukvu pfekratko, jer za očuvati hrastikov mlađik, moramo u brzo i u dosta velikoj mn prozračivati. U tom slučaju postane nam tlo nerieđko lošo, osobito ako ^ i>iikvica skoro ne urodi, te je cielo pomladjenje bukve izvrženo pogibelji. Po^´´ la^ak trpi mnogo, jer nema zasjene, a mladje bukve, koje su dosele bile za^^´ riJjene, počmu napredovati vrlo u prirastu, te i taj moramo izgubiti. Sasma ^´J´^´paeijo izgleda stvar, kad se hrast u krpe umješa. Ovdje možemo hrastikovom ^^´´iifbku dati po volji zraka i svjetla, možemo pravodobno .sjek do gola voditi, ´i´J^m ostala bukovu porastlinu prema potrebi netaknutu ostaviti. Takov hra ^tikov mladik imu dosta zraka i svjetla odozgor, a uz to zaštićen je sa strane, ^^´^ je povoljno, kako nam je poznato za sve vrsti drveća. Sječa i izvoz drva ^´"^^^^uju ga puno manje, jer čitavi izvoz može prolaziti postrance bukovom po^´´ Stliuom. Kud nastupi u kasnijoj dobi vrieme, u kojem bukva i.na boljem tlu |