DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 68 <-- 68 --> PDF |
™ 440 — j^´ajaii čiste hrastike. Tako je u njekih pi-edjclili Njenia<´´tc n. pr. n poranjskoj niziiii, a taka i n Spessartu ima na povećiJi povTmnn liepih čistih ili samo djelomice sa bukvom smješanih Ju-astovih mla(iika^ koji m poniladjeni ih´ naravnim načinom od starog porasta ili pako umjetnom sjetvom na sumski]» oranica. Dok se ali porast poeme čistiti, što se ])oznaje po thi, jer ga preraste trava i pojedini korov, treba pomUidkom podrasb^^ di-veća početi, a ako nam je bukva podraslo drveće, tad imamo jož prije tog svrsishodno proreditl ])orasthnu. Dalnjim umjerenim proredjivanjem goji se hrastik kao i pod njegovim rastom nalazeće se podraslo drveće, pa kad je glavni rast u visinu svršen, prozračuje se. Tada nam se porast sastoji iz samih proredjenih hrast^ovih đebala , dooim nuzgredna bukva ipak svojima vršikama dopire ća do krošnja hrastova. Nekoliko porasta uzgojeno je već na takav način, te pokazuju, koliko se može tim postići. Novčano je taj način uzgoja takodjer jako pogodan, jer mnogo se dobiva na pređužitcima tvorivriog drva, a usljed dobroga prirasta hrastova dobro krošnjavih, može se i obhodnja ponešto sniziti. Nu većim dieloni uzgaja se hrast u smjesi sa drugima vrstima. U prvom redu je bukva, koja je najsposobnija za drugaricu hrastu. Tlo, na kojem raste crnogorica, nije mnogo puta sposobno, da se hrast primjesa i to ili radi podiiebnih odnošaja x}. p. u gorskih jelovih i omorikovih šuma, ili pako samo tlo je za hrast slabe vrieđnosti, kao n. p. borove šume u nizinama. K tomu jošte raste crnogorica u svakom slučaju brže nego hrast, te isti mora podleći u toj borbi za obstanak. Kad mislimo hrast umješati, to obično se radi o bukovih porastlina. Pa i o istinu prija hrastu stojbina bukve, izuzamši možda više pre^ djele gorske ili pako plitka vapnena tla. Hrast i ne uspieva nigdje bolje osim u smjesi sa bukvom, koja tlo čuva i popravlja tako, da je gdje gdje zovu uzgojiteljkom hrasta. Kad bukovi porasti izčezavati poemu, nestaje u brzo i hrastika. Mora se odmah kazati, da tu nije po^ao izključivo umješati hrast u bukvike, uvjek će se morati uzeti obzir i na druge vrsti drveća, osobito na četinjače. Poglavito kod konačnog popunjenja sječina imamo priliku, da umješamo ariž, omoriku, bor, da imamo n porasta i tih koristnih individua. II kakvom obliku da se umješa dakle hrast: ili pojedince, u uzkih ili širih prugah´ili pako u mjestimično manjih ili većih hrpah. Svaki od tih načina preporuča se odavle ^ ili odanle, a svakog od njih naći je u porastih. . Što se tiče smjese pojedince hrasta sa bukvom, to se ima prije svega izpitati odnošaj´rasta obijuh vrsti drveća. Da li imadu zajednički i´ast ili da li jedna drugo prerašćuje? Taj omjer je, kako je poznato, vrlo raziičan; Na dobrom tlu i u blagom podnebju, koje osobito prija hrastu, razvija´ se isti osobito u mladost) brže, nego bukva; u protivnom slučaju bukva svakako brže raste. U prvom slučaju dakle dat će se hrast pojedince smješat s bukvom, nu u protivnom slučaju svaki će trud i napor ostati , jalov, pa uzprkos najintenzivnijoj i najskupljoj gojitbi porasta podleći, će veći broj hrastova, kad ga bukva nadraste ili mu sa strane´ zrak i .svjetlo oduzme. Jer mora se zapamtiti, da |