DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 67     <-- 67 -->        PDF

~ 439 ~


Uzgoj hrasta u visokih šumah.


Pod tim i)asi()vom donio je Ftirst razpravicu u ,,0esterreichisch6
Forst-Zeitung«, te opisuje odnošaje hrastika u Njemačkoj, a kako nas mora
da zanima sve, što se tiče hrasta kraj naših prostranih hrastika, donosimo evo
\i prevodu tu raspravu, da vidimo, kako drugdje misle o uzgoju tog nažeg najvviednijeg
drva.


Nedvojbeno je, da su se hrastici tekom .stoljeća znatno umanjili. Trošec
sadanje zalihe hrastova drva, trošimo glavnicu^ koju su prijašnja stoljeća za nas
nagomilala, a takova glavnicu, kako je Mko pomisliti, ne ćemo moći ostaviti
našim potomkom. Mnogo > toga, što je prouzročilo nestajanje hrastovih porasta.
Velike površine, koje su dobra te atna tla i blaga položaja, gdje su se
prije hrastovi porasti širili, zauzete su sada nakon izkučenja poljskim gospodarstvom.
Sad se tu p.ostiru dobre oranice i livade, a proti toj pretvorbi nemože
nitko ništa prigovoriti, jer ju iziskuje napredujuća kultura i posvuda rastući
broj žiteljstva. Na dragih pako mjestih iztisnula je visoki uzgoj nizka
Imm sa svojim unosnim guljenjem kore, kratkinn obhodnjami i sa malenom
drvnom glavnicom. Veći dio takovih šmna nalazi se na mjestib, gdje su prije
rasli visoki hrastovi porasti ili čisti ili u smjesi sa bukvom, kako to pokazuju
mjestimice izbojci iz bukovih panjeva. Poglavito su ohćinske šume, koje su na
taj način promienjeue. Steljarenje u privatnih i obćinskih šumah, pače i u
gdjekojih sa steljarenjem vrlo obterećenih državnih šuma, kad isto preotme
mah, protjeralo je na mnogo mjesta visoku hrastovu i bukovu šumu. Na ta-
Ijovih mjestih nastanila se je četinjača, koja nezahtieva toliko od tk. Napokon
Dmogo hrastika palo je žrtvom sjekire radi tinancijalnog dobitka, a iz istog
razloga nije se hrast dalje gojio, nego na mjesto njega četinjača, koja brže raste
i daje dobro unovčano tvorivno drvo. Po nauci o čistom prihodu pako mogla
bi se uzgajati visoka hrastova šuma, ako nećemo da računamo sa budućima
vrlo visokima cienama, samo intenzivnim proredjivanjem.


Mali šumoposjednici, koji gledaju da se što više i čim prije pokoriste


svojom šumom, a tako isto i manje obćine, koje potrebuju novčani dohodak i
stelju, neće moći uzgajati visoke hrastove šumo- Zadaća je veleposjeda i države,
J^ uzgaja takove porasle, gdje bi hrast mogao dosegnuti svoje veličajne diineiizije,
za ostaviti potomstvu neku ma i malu zalihu jaka i eienjena hrastova
drva. Kod takovih se i gleda na to, da se pomlađuju hrastici, gdje to samo
odnošaji dopuštaju, a pitanje, kako da se to pomladjeuje najbolje provede, to
^´emo sada na temelja vlastita izkustva izpitati.
Da h ćemo uzgajati visoke hrastove šume čiste ili u smjesi? Često put
^iibacaju se posvema čisti hrastovi porasti s razloga, što u većoj starosti, pače
veo počamši od dobe kolja nastupljuje preveliko proriedjenje. Nu sasvim zabaciti
čiste hrastike nije dobro. jer ako tlo zakrijemo podraslim materijalom,
f-to nam sredstva, da zapriečimo štetno dielovanje proredjenja. Gdje su odnos
i tla na povećih suvislih i)ovršiua povoljni hrastu, ne marimo se bojati uz