DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 437 — U gornjem izvodu note ^n^i´ii ZinziMuloiia od 8. maja 1787. spomenut je postupak kod regnlisanja zemljarine. Ou BO je sastojao u tome, da je priltod sjecnjo in natura za primjerenu obhodnjn podjcljen sa godinama obhoduje, a količnik (po sortiraeiitima) po mjesiiiim cijenania u novac preraiainan. Grof Zinzendorf primjećuje izrično, da ovaj postupak neuziraa nikakovog obzira iia stanje .^urae. Kod re^idisauja zeraljarine racuualo se je po poprijecnom prirastu sjenvosti bez obzira ua to, da li obstoje uslovi potrajnog godišujeg realizovanja ili ne. Iz jednoga mjesta izvješća od 15. maja 1788., koje nije u dekret dvorske komore prešlo, vidi se, da postupak raSunaiija Šumske vrijednosti austrijskog katastra potječe iz predjozefinske dobe, i da sa kameraluom tasačijom samo po svojoj definiciji poprijećnog prirasta sjećivosti u savezu stoji. To mjesto glasi: Podpisani priznaju taj postupak procjene — količnik iz obhođnje u sjecivni prihod — kao jedinu i neizbjcživu podlogu, da se pouzdano uzmogne pronaći, koliko može šuma na godinu drva dati, ako se sa istom po šumarskim uaćelima postupa, te kao što bi taj način pi´ocjene kod današnjeg ure( Ijenja poreznih poslova shodan bio, da se onim šumoposjednicima, koji BU prije oznake vrijednosti šuma iste prodali, a dobiveni novac u svoju korist obratili, u buduće neolakša nepravednim načinom porez, a da se onima, koji su godinama svoje šume čuvah i tim načinom mnogo sječivog drveta u istima nagomilali, u buduće porez neotešća, te da bi se samo spomenuti način imao uporabiti kod svih urednih, po šumskim načelima odgajanih šuma, to je ipak nuždno, da se kod kupovanja i prodaje šuma osim ovog načina procjene i na ostale modalitete obzir uzme. Ovdje prelazi izvješće kameralnih administratora na oba glavna pitanja: a) Kakova mora biti šuma, kad bi se sa istom prama mjestnim okolnostima sječivosti valjano postupalo, i koja bi u redovite sječine razdjeljena bila, da za slalna vremena svake godine jednaki prihod daje? b) Kakovo je njezino sadanje stanje? Ova pitanja iztaknuta su s obrazloženjem, da su nuždne mjere, koje omogućuju što nižu procjenu za prodaju odredjenih šuma. Po svemu ovome nije se procjena zemljarine bavila pitanjem, kakova mora biti šuma, da se popriječni prirast sječivosti svake godine uživati može, a definicija pojma normalne šume, odnosno tvrdnja, da se stanovita drvna zaliha trajno mora održati, da bi se popriječni prirast sječivosti trajno svake godine potezati mogao — stupa dakle u izvješću kameralnih administratora od 15. maja 1788. prvi put na svjetlo. Da ovim spisom osnovani postupak pokazuje još poznate manjkavosti, da je osobito normalna zaliha ili fundus iiistnictus prevelik, nekrnji ni malo vrijednost te znamenite i tomu postupku podlogom služeće ideje, kao što ni zasluge Guttenhergove se nemogu zato sniziti, što njegova prva slova nisu bila dovoljno oštro i točno izražena. 32 |