DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 61 <-- 61 --> PDF |
lodaiiio, /aliboze u savezu sa Ruho])arnom i neopravdanom kritikom. Istorijski osnov austr. kam. taKacije jest povod ukinuća samostana po caru Josipu II. Dtdnjoaiistrijaki šumarski ured prodložio je Ino, da se u Hvrliu ;^aokru:>,enja bečke sume (Wieuorwald) Kiein-Marinzell-u spndajiu´n sunia u ]mvrsit(i od 2500 jiifnra odkupi. Kod procjene te sume poka;^u!a su se r^i/uovrslna mnijenja, koja su dvorskoj računarskoj komoij povoila dala, da je nove razprave u tom predmetu odredila. Rezultat ovih razprava iniobćio je predsjednik pomenuto^^ d\or8kog ureda ^Tof Karlo od Zinzendorf-a sa notom od 8. maja 1787. sjedinjenoj česko-austrijskoj dvorskoj kf^ncelariji. Ohsežni ovaj spis sadrži predhistoriju kam. taxaeije. Iz istoga vadimo u kratko slijedeće: dolnjoaustrijski šumarski ured predu;^ eo je procjenu Klein-Maria^^ell-skili suma po naeelu, da tako\a iremljišta po položaju, vrstnoći, drvnoj ](orastliai i po starosti ove opisana, zatim sve drvo, sječivo i nedorasilo u 120 i višegodišnje sjecine razdjeljeno, drvni iznos jednog jutra proracunan i lua dohodak jedne godine odpadajuca f^lavnica nadjena, napokon one, do podpune doraslosti manjkajuće godine kao kamatni gubitak smatrane, i po odbitku ovako se pokazanog iznosa istom prava se glavnica ili vrijednost šume tražiti mora. — Protiv ovoga prosvjedovala je uprava dr^.avštine i predložila, da se zemljište posebno, a svaka na istom stojeća vrst drveta po faktičnom nalaza osobito procjeni, i iz oba ova dijela da se Pretjum fisci označi, no da se obzirom na razne odnošaje, kojima su šume po svoj prirodi podvržene koli glede drvne množine, toli i njezine vrijednosti, uvjek najniže stavke u račun uvrste. Prvi ovaj predlog, ako malo i nejasno, odaje ipak već ideju o predvrijednosti glavnice (kamatni gubitak onih do podpune doraslosti maujkajućih godina); drugi približuje se načelu ra;^dijelne vrijednosti, slabi pako svu svoju važnost usfjed pripoinoći, koja je valjda pogledom na iznenadno visoke resultate upravljena. Ovim nebijahu računarski savjetnici barkarsko- i zakladnodvorskog knjigovodstva sporazumni; prvi modus označiše oni za prodavaoca, drugi za kupca štetnim. Po njihovom mnijenju netreba za valjanu procjenu ništa drugo, nego da se šuma n onom stanju, u kome se kod prodaje zateče, po mjestnim cijenama, ona zemljišta pako, koja su po svojoj prirodi i svom položaju za livade i pašnjake odredjona, po njihovom i)ribodu u račun stave. I računarski savjetnici drže nnždnim znati, kobko godina svaka vrst drveta još treba, da prama kakvoći zemljišta podpunoma dozrije. Gore pomenuta nota dvorske računarske komore iznosi obširno mnijenja dvorskih savjetnika: Baalsa, V. Beeckhen, v. Lischke, Mathauera, v. Brauna i v. Puechberga. Izvadjanja ovoga savjeta vrlo su zanimlva. Ako kadkad i stranputice, otvaraju oni ipak već čitavi niz gledišta, na koja se je kasniji razvoj naše današnje nauke o proračunavanju vrijednosti šuma povratio. Dvorski savjetnik Baals drži predlog kameraine uprave pretjeranim, nedopušta da se vrijednost zemljišta posebno ^računa, nalazi procjenu po dotičnoj starosti sumtijivom, a zahtjev, da kupac svojo glavnicu uloži u prilmd, koji tek posije stotinu i više godina i to nesigurno očekuje, |