DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 432 ~ Kada bi se dala prilika, da si kupom drvo nabaviti mogu brodski i vinkovački stanovnici, nestalo bi šteta i te vrsti. U tu svrhu trebalo bi ustrojiti skladište sa drvi jedno u Vinkovcih. drugo u Brodu. Glavne uzroke šumskih šteta brodske imovne obćine naveo sam iskreno, popratio je sa vlastitimi nazori uz nadu, da će to obćenitoj stvari ma najmanje pokoristiti. To uvjerenje pobuđjuje se tim više, što se o šumskih štetah naše imovne obćine, pače usudjujem se kazati o tom za nas životnom pitanja, malo ili ništa u javnosti neznade, ma da su štete imovne obćine brodske ogromne same po sebi i onda, kada se uzme u obzir, da je većina naših šuma u ravnici, da su naši hrastici — prastaro i iznenadjajućih dimenzija stabalje, koga nije tako lahko ukrasti; nadalje kada se uzme u obzir, da su naši hrastici i u najzabitnijem dielu pristupni lugarskom osoblju, dosljedno tomu, da je čuvanje i laglje i ugodnije — neg´ li je čuvanje gorskih šuma drugih imov-. nih obćina. — Zabrinuti, vrlo zabrinuti srao mi ovdje, radi odstranjenja šumskih šteta Glavobolja ta će nas još dugo i dugo mučiti, ali uzdajmo se u boga i složno napred, jer: „coricordia parva^ res crescunt, discordia maximte đilabuutur." Do vidjenja! Ivan Stojanović. Austrijska kameralna taxacija. Od šum. nadsavjetnika Dimitza preveo iz „C. f. 1. g. F." J^van PadežamH, šumsl Mislim, da neće biti suvišan prevod ovoga za svakoga šumara veoma važnog članka, jer slutim, da neće može biti svakomu poštovanomu drugu pomenuti stručni list, koji je taj članak u originalu donio, do rukuh doći. Evo prevoda: Šestoga jula 1788. — dakle pred 100 godina — odluči znamenito riješenje pokojnog veličanstva cara Josipa IL zanimivu i dugotrajnu pismenu prepirku. Radilo se je o tome, da so ustanovi postupak, po kojenm bi se vrijednost po državi odkupljenih šuma proračunala. Pii tome su se pokazala najraznovrstnija mnijenja, koja sa poteškoće proračunavanja vrijednosti šuma vrlo drastično ilustrovala, te je trebalo mnogih votunia, predioga i izvješća, dok se je iz raznorodnih mnienja, koja neostadoše bez zanimivosti po istoriju razvoja šumovrijednostnog računanja, zdravo zrno razabralo. Kao posljedak ovih rasprava stupi propisom dvorske komore od 12. jula 1788^ onaj postupak šumske procjene u život, koji je u šumsku literaturu i praksu pod imenom „austrijska kameralna taxacija´´ unišao. Bez sumnje je opravdano, ako u stoljeću jubileja i njekoj važnoj plodonosnoj ideji zasluženu pažnju odamo, a to je baš naša namjera, kada danas austr, kam. taxadji nekoja posmati´anja posvećujemo, i ponajprije njezina istoriju na temelju onog zaslužnog rada u kratko označimo, koje je u svoje vrijeme Ivan Newald obje |