DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 427 — svojoj — ni iiemlslec, da mu je sveta dužnost^ sviini moralBimi i fidčnimi silami uztrajoi i nemnorni rad prirode uuapredjivati. Seljak ni nepozna prirode. Oa živi u njoj, jer je stvoren, a bere darove njezine bezrazložno, jer živi za sadašnjost, ne misleć na budućnost, na onu budućnost, kada će priroda malaksati sa nehaja njegova i uzkratiti mu plodove naravi, a rukom upirati na materijalnu i moralnu propast njegovu. Tako živući seljak, je li čudo, da uprav demonskom rukom šumu hara, to neprocienjivo blago po materijalno i moralno blagostanje svakoga^ a naročito našega naroda? Naš seljak ni nezna, što je šuma i koli plemenitoj svrsi i zadaći je namienjena, a po gotovo nezna š njom umno gospodariti. Ona je njemu dobro prirode, koje dobro svaki po svojoj volji uživati smije. Tomu načelu ostaje seljak vjeran, a opravdava ga sa onom poznatom: „šume je bilo i prije nas, pak će ostati i iza nas". Jest u istinu istina, gdje se takova načela uvriežiše, pomišljati treba na radikalne liekove, koji će vremenom i ovu i više ovakovih bolestih izliečiti. Ali gdje da pocmemo? Prvi vidljivi trag haračenju šuma kod nas ovdje datira se od sagradjenja Brodske tvrdje, naime od g, 1722., kada je tvrdji temeljni kamen postavio barun Trenk, Prastare mješovite hrastike okolo P>roda, ograničene lih na briežuljke, sjekli su s reda bez ikakove kontrole, izbirajuć sve što je bolje. Neizmjerno mlogo greda, tramova, palisada i druge gradje napravljeno je u naših brdskih šumah za gradnju tvrdje, kašnje toga za njezin popravak i za gradnju novih objekta u njoj. Sam popravak bastiona sv. Mihajla br. 3. osobito veoma je mnogo i najljepših hrastova potrošio. Taj bastion se je vi^^e puta rušio, a i g. 1803., kada je u njega jaki grom udario Godine 1820. sagradjen bi bastion sv. Mihalja iz nova na biranih dvostrukih hrastovih palisada. Kašnje toga raslo je haračenje tih šuma uzastopce sa tražnjom slavonske brastovine, pa dočim su naše u nizinah šume, radi slabe ili rekao bi bolje radi nikakove prodje sačuvane ostale od sjekire, harala je više razvijena trgovina Jume brdske oko Broda, a to radi toga, što je rieka Sava bila jedini put, kojim sa nam šume u sviet putovale. Samo dakle uslied tih u kratko navedenih razloga moguće si je protuuiaćiti pojav, da su naše šume na brežuljcih dandanas uprav bez ikakve vriednosti, a one u ravnicah, udaljenije od rieke Save, neizmjerno blago. — Ali uetreba misliti, da su jedino ti razlozi uplivali, da nam stvore takove šume, ima jih josi više. Ovo su samo početci haračenju šuma brodske imovne obćine. Godine 1848. i 1849.;, kada je poznata revolucija buknula, ostadoše nam šume bez uprave i nadzora, a to je tim urodilo, da su se one poslije spomenute revolucije vrlo kukavno nalazile uslied šumskih kradja To je bilo prisililo vojničku krajišku upravu, da je stroge kazne upotrebljivati morala, za odstra |