DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 426 — ´
viŠDJom odlukotB iza predhodnih razprava međju obostranjijn državnirai oblastmi
i ugovorajućimi strankami.


Pojedine promjene, koje se odnose na način porabe različitih pašnjaka,
vrela i napojišta, kao i plandišta i progona, naznačenih u preglednih skrižaljkah
(prilog II), onda na možebitno povišenje travarine, mogu obostrane zemaljske
oblasti i kr. šumsko ravnateljstvo, u Zagrebu kao i ioteresirane obćine sporazumno
polag promjenjenih okolnostih odi-editi.


Članak 33.


Izmjera i omedjašenje pašnjaka.


Gim ovaj ugovor usljed previšnje odluke u kriepost stupi, imade se u
preglednih skrižaljkah (prilogl)i u ugijevnih sniracih (prilog II.) opisane medje
pašnjaka posebnimi, od obijah strana izaslanimi zemljomjeri čim skorije točno
izmjeriti i označiti, te plandišta i progoni do vrela, napojišta i plandišta konačno
shodno obilježiti.


Članak 34.


0 ovjerovljenju izmjere.


Po dovršenih radnja, navedenih u članku 33, imade se izmjera i omedjašenje
pašnjaka kao i gore napomenuto označivanje po mješovitom državnom povjerenstvu
ovjeroviti.


Članak 35.


Jzđatba i proglašenje ugovora.


Ovaj se ugovor izdaje u tri izvorna primjerka i to: za c. kr. dalmatinsko
namjestničtvo u njemačkom, za kr. hrv.-slav. dalm. zemaljsku vladu u hrvatskom
jeziku. Dalmatinskim i hrvatskim obćinam, kojih se ugovor ovaj tiče, izdat če
se odmah po previšnjem odobrenju ovjerovljeni prepisi s nalogom: da ugovor
ovaj u cielom sadržaju pučanstvu proglase i sve ustanove njegove točno obdržavaju,
kao i nad obdržavanjem istih bdiju.


U Gospiću, 7. prosinca 1887.


Pismo iz Slavonije!


II/-


Pojav, da su šumske štete u cieloj domovini našoj od sve zamašuijih.
posliedica po racionalno šumarenje, mora zabrinuti svakog šuniai^a i on ga
mora potaknuti, da ozbiljno proučava razloge, s kojih te štete nastadoše, razloge,
s kojih one sve više rastu;


Šumsko vlastničtvo, izvrgnuto i onako vjekovječnim prirodnim nezgodam,
ipak mora čovjeka bilo sad posrednog ili neposrednog činitelja kvara, ubrojiti
medju najveće svoje neprijatelje.


Taj čovjek, kojemu je priroda dala neograničenu moć gospodariti njom u


voju korist i u korist cieloga čovječanstva — otudjuje se prečesto zadaćis