DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-^ 409 -" u kojoj ih danas m panju daje, i da bi još pokraj toga uvjek ostalo znatnog viška od onog novca, što bi prodajom ovih hrastova dobila. Uzmimo samo na um to, da trgovac smatra ćutak od jednoga, a i izpod jednoga metra dužine kao drvo za tehničku potrebu, te ga kao takovo i plaća, dočim je takav ćutak za naše seljake lih drvo za vatru i ništa drugo. Za naše seljane poćima tehnička prikladnost drveta po pravilu istom sa ćutkom od 2 mt dužine, sve ostalo je zanj drvo za gorivo. Šta mislite, poštovana gospođo, koliko gnbi imovna obćina kroz to, što se tehnička drva na račun ogrieva daju, koja bi se mogla za dobre novce n svrhu proizvodnje dužice danas prodati? Da na ovo pitanje odgovorim, navesti ću jedan primjer, koji će ovu stvar najbolje razjasniti. Gospođo! god. 1886/7, određismo mi u Vranjaku, jednom lugu šumarije Morovićke, 350 hrastova za podmirenje gorivna pripadka naših pravoužitnika. Kod ovih stabala´ođredjeno je procjenom drvozagradju sa lO^^o.đočim je ostala drvna gromada određjena za gorivo. Međjutim pravoužitnici, kojima su ova drva na osnovu ušumljenja određjena bila, nehtjedoše ova stabla na račun svoga pripadka primiti, te ostadoše netaknuta do iduće jeseni. Prošle godine iznesu se ova stabla na javnu dražbu, te se postigne svota od 8111 for. za 700 hrastova. K onim 350 preostalim od god. 1886/7. dodali smo naime još toliko, ni boljih ni gorih stabala iz jedne te iste sastojine. U ovih 700 stabala bilo je gradje 408 m-^ i 3682 m^ goriva. Da su bili naši pravoužitnici primili ova drva, dobila bi imovna obćina za svu onu drvnu gromadu gradje 816 for., ono što je za gorivo 3682 mt. otišlo bi naravno bezplatno u ime pokrića ogrjevnih drva tamo ušumljenih pravoužitnika. Iz ovoga računa nemože se viditi, u koliko je imovna obćina u hasni, što je upitna stabla na dražbi prodala, te zato moramo drugčije računati. Mi ćemo predpostaviti, da ova imovna obćina nedaje građivna drva po umjerenoj cieni, a isto tako i drva za vatru, već da i ovi plaćaju drva po cjenovniku i to za gradivo 7 for. a za gorivo 60 nove. od čvrstog metra. U tome slučaju dobila bi imovna obćina u svoju kasu za 408 m^ gradje po 7 for. =^ 2856 for. „ 3682 m^ goriva „ 0*6 =- 2209 „ ^ ukupno . , 5065 for. Razumieva se, da bi se ovaka svota postigla samo onda, ako bi se svih 700 stabala moglo prodati s onom količinom gradje i goriva, kako je procjenom pronadjeno, Kao što gore rekosmo, dobila je imovna obćina za tu istu partiju stabala 8111 for., dakle za 3046 for, više, nego što bi u najboljem slučaju moglo se postići od naših seljaka. Ako uzmemo, da se 1 pr. mt izradjenih cjepanica za gorivo na mjesta u šumi plaća 1 for., što je u današnjim prilikama malo suviše, onda bi se za onih 3046 for. moglo nabaviti 3046 met, drva za vatru, čime bi mogla imovna obćina bez mala podmiriti one članove, koji su ga gorivom ne onih 700 stabala |