DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 407 —´ da će naši potomci usljed toga i površinu današnjih šuma svesti sa mnogo manju mjeru naročito ondje, gdje nisu šume poplavi izvržene. Za tako daleku budućnost dakako, da je izlišno nama danas brigu voditi, no svakako u dužnost nam spada, da svome bližnjem potomstvu predamo današnje šume u boljem stanju, no što smo ih primili, u boljem no što su danas^ pošto mi imademo za to više spreme ili barem na razpoloženju onih sredstava, pomoću kojih se šume podižu i brane. To je naša dužnost i 2a tim treba da idemo. Ovo su moji nazori u pogledu budućnosti, a sada ću proći na sađanjosi Prije nego što pristupim rešavanju istoga pitanja u sadanjostij moram izjaviti na prvom mjestu, da je ta oskudica samo prividna. Šume petrovaradinske imovne obćine daju u redovitih sjećinah godišnje oko 90,000 pr. mt. drva za gorivo- Pravoužitnićkih porodica ima oko 10.000; prema tome odpada na svaku porodicu poprečno 9 mt. Po sebi se razumieva, da je ova količina nedostatna za pokriće godišnje potrebe naših seljaka. No valja znati, da je svakoj toj pravoužitničkoj porodici slobodno na tri ukazana dana preko tjedna sjeći i zv. biela drva, pod kojima se razumieva glogovina, jabukovina, kruškovina, jasikovina, klenovina i razno sitno čbunje; zatim da je svakome slobodno u te iste dane kupiti one odpadke, koji na sječinama iza proizvodnje dužice kao i iza pojedinih pravoužitnika zaostanu; nadalje da je svakome dozvoljeno kupiti sa krčevina panjeve i žilje, što se svake godine na površini od popriečno 150 jut. izvadi Kada se sve to na um uzme, onda se vidi, da naši pravoužitnici nisu upućeni jedino na ono, što im se u sječinama direktno u ime ogrjeva doznačuje, već da imadu kud i kamo više na razpoloženju za pokriće svoje potrebe, nego što to racionalni ekonomi za nuždno označuju. Ja neću da dokazujem svoje tvrdnje varljivim! ciframa, nego ću da sjetim samo poštovane članove ove skupštine na one sječine/kroz koje-smo ovih dana prošli; hoću da sjetim poštovanu gospodu na ona silna ležeća drva, koja i danas u već odraslim sastojinama leže i trunu; nadalje na onu guštaru od glogome i drugog sitnog drvlja, koje se pod krošnjama starih hrastova sastojina tako reći netaknuto nalazi, a koji je slobodno svakome pravoužitniku do mile volje sjeći i uživati. Kada se sve to uzme na um, onda je jasno svakome> da kod nas oskudice na drvi za gorivo neiraa. A ako je kod pojedinaca ima, tome je. uzrok na prvom mjestu siromaština, zli putevi preko zime, i druge materijalne okolnosti, kojima bi prije svega valjalo potražiti lieka; jer kad bi se ove neprilike ođklonile, nestala bi kubura s ogrievom sama po sebi. Medju tim mi ćemo predpostaviti, da ta oskudica doista postoji, te navesti načine i sredstva, kako bi se ista ukloniti dala. Posao je ovdje jednostavan, te bi se takovoj oskudici dalo doskočiti: a) uskorenjem proredjivanja mladih sastojina, b) vadjenjem suvareva i iztriebljivanjem topola, briestova i jasenova iz starih hrastika. |