DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
~ 405 "-" erarskih sjeća dade ma koliko kopiti, a budemo ii kašnje prisiljeni predhvatom glavnicu naSeti, to ćemo moći još uviek, jer za to neće biti ni onda kasao. Ali smo barem glavnicu jedno vrieme čuvali. Inače bi mogli đoživiti, da u isto vrieme nestane ogrieva i u erarskoj i imovinskoj šumi. Sada uzmimo liek dok ga imamo, jer ćemo ga tražiti kad ga nestane- Zatim uze rieč nadšumar i šumarski taksator Pavle Barišić, ter izviesti skupštini ob upitnom predmetu sliedeće: Slavna skupštino! Pitanje o načinu, kako bi se dalo doskočiti oskudici drva za gorivo kod brodske i petrovaradinske imovne obćine, može se posmatrati sa dvaju gledišta: sa onoga za budućnost i onoga za sadašnjost. Ako uzmemo budućnost na oko, onda se pokazuje više izvora, iz kojih će se moći te potrebe pokrivati. Za sadašnjost naprotiv nepreostaje drugo, nego razložno razpolaganje s onom drvnom gromadom, koju danas imademo. . Pošto su meni okolnosti brodske imovne obćine samo malo poznate, to se ja mogu osvrnuti samo na ovu našu petrovarađinsku imovnu obćinu, te razložiti svoje nazore u pogledu gornjega pitanja, i to kako obzirom na sadašnjost tako i obzirom na budućnost. Da počnemo dakle ovu razpravu pogledom na budućnost, postoje budućnost za nas šumare bila i biti će vazda glavnija od same sailanjosti. Da ne okolišavam dugo, ja ću evo odmah kazati, da gojim tvrdo uvjerenje, da te oskudice u budućnosti biti neće. Valja imati na umu, da se danas sjeku većinom takove sastojine u prestarelih šumah, koje su veoma riedkog obrasta, upravo praznine, koje bi Niemci imenom „Raumden´^ nazvali. Takovih sastojina u samoj Morovićkoj šumariji ima blizu 4000 kat. jat. Ovaj kompleks leži već desetinama godina tako reći bez ikakovoga prirasta, dočim će u budućnosti uz razložno gojenje donositi kako drva za gradju, tako i drva za vatru u kud i kamo većoj mjeri, no što danas daje. Nadalje imademo čistina, koje danas samo za pašnjake služe takodjer oko 5000 jut. I ova površina davati će po vremenu, kada se pošumi, izvjestnu drvnu gromađu. Napokon zemljište, koje leži danas pod vodom kao vremenite bare ili stalne močvare, te se kao neplodno smatra, iznosi odbiv „Obeđsku baru" blizu 700 kat. jut. Ako se voda shodnom kanalizacijom iz ovih bara izvede, — a to si je ova imovna obćina u zadatak stavila — postati će i to zemljište prikladnim za gojenje šume, te će u svoje vrieme svojim prirastom povećati kako količinu gradjevnih, tako i gorivnih drva. Osim toga valja mi spomenuti, da imademo danas 4221 jut. već odrasle šume, koja stoji izvan uživanja za prvi đecenium, i to s razloga toga, što su upitne šume, sastavljene od mlađih sa= stojina, koje nisu za sječu dorasle. Sa bližnjim lugovima ne mogu se spojiti u jedan razred, pošto ili nisu prikladne za istu vrst uzgoja, ili što bi se u onom gospodarstvenom razredu, kojemu bi se pripojile na račun prirasta ovih mlađih sastojina preveć naglo sjekle one starije sastojine uredjenih gospodarstvenih |