DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~ 404 — Drugcije se oskudici doskočiti neda. Možda predhvatom? Ali taj je pojam tako obširan, da mu nema granice. Kad bi mi predhvatom htjeli pomoći na ogrievu, morali bi prodati i predhvat na gradji, dakle dvostruka masu, jer se inače iedna od druge ođieliti neđa. No taj predhvat bude i bez naše volje. Poslije svakog ja6eg vjetra proizvaljiva se na stotine hrastova, ima gosp. razreda, gdje bude po 40-60 izvala. Ako se to bude opetovalo svake 3. 4. godine, onda će već na taj način biti šuma i odviše proredjena. No još jedan momenat moram spomenuti. Da se je prije 10 godina davalo narodu drva po sadanjoj mjeri, dobila bi svaka obitelj puno više ogrieva jer je broj obitelji sigurno za nekoliko hiljada bio manji. 70.000 m´* ogrieva, velika je drvna, masa ali narod se razcjepkao. Obitelj, koja je prije dobivala 14met., bila je zadovoljna, ali kad su se odielili prije sastavka katastra, uneta je svaka grana za sebe, pa je često od jedne obitelji nastalo 5 i više. Ako sada svakoj pripada samo 5 met. to imovina izdaje mjesto 14, 25 met. dakle skoro dvostruko. Šume su svaki dan starije, pa će biti sve više i više ogiieva, A kad nam za 30—40 god. odrastu mladje šume, pune grabo vine, briestovine i jasenovine, nestati će svake bojazni. Jer ne samo da će biti same bolje sklopljene i daće biti više drvne zalihe po jutru, nego će biti više i ogrieva. U šumab, gdje je sada na jutru 100, 120 ili 160 m^, biti će kad odraste novi nasad po 230 do 300 m^. Za budućnost ne treba dakle da budemo zabrinuti. A kako se kameno ulje (petrolej) za dvadeset godina udomaćilo i u najvećoj palači i najmanjoj kolebi, tako će za dvadeset trideset godina i kameni ugalj gorjeti, ako ne u svakoj kući, a ono bar u većem dielu. A i danas vidimo već i po selih., da i u običnih pećih zimi ugljen lože. Za sada dakle treba pomoći, da se oskudica ogrieva ukloni- Ja sam za to, da se iz sječa erarskih ogriev kupi i narodu dade, za to sara barem u pogledu na brodsku imovnu obćinu, a to bi se moglo i za petrovaradinsku preporučiti, jer valja znati, da procjena ogrieva na teritoriju petrovaradinske pukovnije na ovogodišnjoj sječi u erarskih šumab iznosi preko 120.000 m^ U erarskih šum ah obvezan je trgovac kupiti i gradjevno i ogrievno drvo, pa ako prvo vrlo lako može da unovči, to mu je drugo tim teže, i odtuda vidimo, da imade puno leževine po sjećah, koja trune i koju voda raznaša. S toga razloga nabava toga ogrieva neće biti skupa; No to je već predlagano glavnom zastupstvu, ali ono ga nije prihvatilo, možda će zaključak slavne ove skupštine imati veću moralnu moć. No čudnovato je svakako, da oni, koji se tuže da nemaju ogrieva, neće da prime ni u pretres to pitanje, kako da se nabavi, nego prosto traže ono, što im ne treba i što im se ne može dati. Možda će tko god reći, da neće za uviek biti ogrieva na erarskih sjećah, jer je ondje prekidno šumarenje, s toga da se neće moći za uviek oskudici doskočiti. Ali kako bi onda doskočili? Zar predhvatom? Mislim, da bi time još veću. pogrešku učinili. Jer ako se i neće dati za uviek sa erarskih sječa potreba podmiriti (a to medju tim nije ni nuždno, dosta je samo za 20—30 god.), to nam vaija dotle imovinske šume od predhvata čuvati, dokle god se sa |