DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 398 — Te potonje stavke vrlo su važne, kad se prosudjuje množina ogrieva kojega kraja; u našem dakle slučaju valja uzeti šume cieloga kraja, a ne samo šume imovne obćine. No ja ću radi sravnjenja uzeti još neke krajeve. U zagrebačkoj županiji iznose šume 41^/o ciele površine, a na svaku dušu dolazi po 1 jutro, u varaždinskoj pako županiji iznose žurne 42´77o ciele površine, a na svaku dušu dolazi 0´7l jutro šume. Uzmimo manji kraj varaždinske županije n, pr. bivšu zlatarsku podžupaniju, to tamo iznosi šumska površina 37-5®/o ciele površine, a na svaku dušu dolazi po 1 jutro šume, u bivšoj krapinsko- toplickoj podžupaniji sa preko 77.000 stanovnika razmjerje je to tako nepovoljno, da od ukupne površine ciele podžupanije (dakle plodne i neplodne zemlje) dolazi na svaku dušu jedva nešto preko jednoga jutra. No podjimo i dalje pa uzmimo radi sravnjenja na ogled njemačke države. Najviše šuma ima država Hessenska sa SS^/o ciele površine; Bavarska imade 33*V^, a ciela Njemačka 26´58%. Naših austrijskih jutara dolazi na dušu u Pruskoj 0"66, u Bavarskoj 0 93, a u cieloj Njemačkoj 0*68 jutara.* U Austro-ugar. monarhiji iznose šume 33´337o ^^ dušu dolazi I jutr. „ Velikoj Britaniji ^ ^ 6*00% „ „ „ 011 ^ „ Francezkoj „ „ 16-797, „ , , 0´43 „ y, Rusiji „ , 80 90^/0 „ « „ 4-89 „ -, Belgiji , „ l8´527o „ , „ 0-21 . „ I ako nam ti brojevi nemogu dokazati absolutan višak ili manjak drva, to nam oni pokazuju razmjerje izmedju pojedinih država. Nije dosta samo površinu u obzir uzeti, nego valja prosuditi, kakove su šume i kako su po zemlji razdieljene t, j . grupirane. Nu i te su okolnosti u šumah brodske imovne obćine vrlo povoljne. Da vidimo sada šta možemo zaključiti iz svijuh gore citiranih brojeva. Najprije vidimo, da šume u brodskom okružju, osim ličko-otočkog, zauzimlju procent dielom isto toliki a dielom veći, nego li je u ostalih okružjih, vidimo nadalje, da osim ličko-otočkog u brodskom i gradiškom okružju najveća površina dolazi na jednu dušu. Uzmemo li u obzir zagrebačku i varaždinsku županiju, to vidimo, da u prvoj na dušu dolazi isto toliko šume, koliko odpada same imovinske šume na dušu (i jutro), docira u drugoj na svaku dušu puno manje dolazi, U zlatarskoj podžupaniji dolazi takodjer na dušu po 1 jutro, dočim u krapinsko-topličkoj od ukupne površine plodne i neplodne dolazi na dušu nešto preko i jutra, a same šume doći će oko pol jutra. Ja sam te krajeve uzeo ne birajući, a vidimo da brodsko okružje ako ne nadmašuje, a ono nezaostaje šumskom površinom za timi krajevi, okolnosti * Ova data uzeta su iz knjige Dra. Keutzscha: Der Wald etc. II. izdanje kod (1; Mayera 1862. |