DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 395´ — Poslije banketa odvezoše se članovi izvan građa Mitrovice na građjansku streljanu, gdje se je od strane initrovackoga streljačkoga družtva upriličilo na počast šum. družtva sjajno pucanje na nišan. Tu se zabavljasmo veonm ugodno sve skoro do kasne noći, povrativ se na noćište u Mitrovicu. Sliedećega dana 31. kolovoza nastavljena bje sjednica glavne skupštine, staviv predsjednik družtva na dnevni red pitanje razprave: „Kako bi se dalo najbolje doskočiti oskudici na ogrievnih drvih kod imovnih obćina u Slavoniji?´^ , Debatu o tom zbilja važnom predmetu otvori izvjestitelj uadšumar Gjor. Koča, priobćiv sliedeće: Slavna skupštino! Od kako se obdržavaju glavne skupštine našega družtva, nije se valjda razpravljalo o predmetu, koji bi se odnosio na tako maleni kraj i koji bi bio tako uzkog interesa kao što je predmet, o kom ćemo´ danas razpravljati. I za to predavajući ovdje, biti će mi težko zadobiti sve poštovane slušatelje. Ja sam od svoje strane doduše si. odboru zahvalan, što je taj predmet za razpravu izabrao, jer se posliednje vrieme o ogrievu u našoj imovnoj obćini i u javnosti počelo govoriti. Za to mi ne zamjerite što ću baš najviše o odnošajih u brodskoj imovini govoriti. U koliko je pak slav. odbor bio sretan izborom moje malenkosti, to prepuštam vašem blagom sudu. Ja bi moje predavanje mogao udesitij da bude vrlo kratko, a mogao bi ga i dobrano razširiti, no bojim se da bi u prvom slučaju kazao premalo, a u drugom da bi granice vaše strpljivosti prekoračio, s toga ću pokušati, da udarim putem zlatne sredine. Nema sumnje, da je pitanje o kulturno-historičkom ili nai´ođno-gospodarstvenom zadatku i vriednosti šuma vrlo zanimivo; ono nam pokazuje, da su mnoge osobine naroda, kulturni razvoj pa i socijalni odnošaji tako uzko spojem sa šumom i šumarstvom, da je punim pravom njemački kulturni historik Eiehl reći mogao: „uništite šumu, pa ćete uništiti cielo gradjaiisko i historijsko družtvo." Šume i šumarstvo kod nijednoga naroda nije tako na kulturu uplivalo, kao kod Njemaca. Njemačka ciela prošlost i historija vrlo je uzko spojena sa šumom. Ali je njem. šumarstvo i odhranilo posebne zdrave slojeve naroda. Njihovi čuvari šuma, drvari, ugljari i lovci osobiti su tipovi i vrlo važno udo čine na vehkom njemačkom tielu. A bas u toj djeci divlje prirode nalazi vješto oko pjesnika i umjetnika uzvišene i zdrave uzore za svoja umjetnička djela, kao što nas 0 tom vješto pero pjesnika Roseggera osvjedočava. A kako je to kod nas? Daleko bi me odvelo, kad bi se upustio u dublje razlaganje, no ipak nešto prećutati ne mogu. Kod na3 u slavonskih ravnicah ne vidi narod razlike izmedju polja i šume. Ravno polje je uz ravnu šumu, jedno prelazi u drago: nema tu kontrasta izmedju divlje prirode i pitomih polja i vinograda. Pa za to ni ne vidimo tuđe upliva šume na razvoj naroda, niti tu narod za svoje umotvore traži uzora u |