DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 303 —


Svaki je početak težak i kod gospodarenja, gdje se]K) propisima razložno


gospodari, bez obzira na ine okolnosti, a još većina, gdje su sume raznim ob


vezatna skopčane, kao šume imovnih obćina


Prilikom segregacije primljene ya šuine i šumska površina na papiru.


Medjutim dotle su već susjedne strankj od šunftskoga zemljišta po koji


dio usurpirale, a ova usurpacija je i kušnje napredovala.


U vremenu tome je i kataster svoj posao obavljao, pu pošto šumski
posjed u obće u gruntovnici postojao nije, to su katasterom u novu gruntovnicu
dotičnici kao faktični posjednici uzeti.


Nemogu prećutati ni rnanu od strane imovne obćine, šf.o kod reambuliranja
bar nije svoje pravo štitila, te je kašnje ovu grešku skupo platila a i
time, da smo sa uredjenjem posjeda tek sada pri kraju.


Druga potežkoća jeste način, kojim se šuma ovlaštenicima potrebština
namiruje.


Istina da se iz slova zakona od 188K jasno providja, da je zakonopisac
zamišljao, da se namirenje tih potreba kumulativno za jednu katastralnu
obćinu obavlja.


U smislu tome sliedila je i naredba vis. kr. zeirt. vlade, no zastupstvo
imovne obćine nije ju prihvatilo, te je i nadalje ostalo tako, da se potrebština
svakoj pojedinoj stranci namiruje.


Sa kakvim je tegobama a i samom štetom po imovnu obćinu, te i dotične
stranke, ovaj način doznake skopčan, držim, da je i po sebi jasan*


Prosječno na 1 šumariju spada do 8000 stranaka sa najmanje 8, jedna
od druge prilično udaljenih sječa, dakle posao posve ne savladljiv. što i sliedi
od tuda glavna mana, da stranke za pokriće svojih potreba imenito drva za
ogriev, u mjesto u zimi dobiju čak u proljeće, a čime su dotle potrebu pokrivali,
pokazuje izdašni broj prijavnica.


Treća i ne manje važna činjenica jesu šumske >^tQ.te.


Istina. predjeo ovaj daleko je u svooie blagostanju popustio, ali nikako
se nemože uztvrditi, da se šumske citate nsljed siromaštinc čine, te se obratno
sa pravom može tvrditi, da je kod većeg diela uzrok tomu zla nakana i. objest.


Da će se ovome zlu prilično kraju doći, daje nam dovoljno jamstva u
najnovije doba j)rihvaćene stroge n)jere kompetentnih obiastih.
Četvrta takodjer važna činjenica jeste poplava, koja nam osim rušenja i
zarušivanja ograda znatne štete i na mladome naraštaju doprinaša.
Najveća rak rana jeste, da je šumar u obće za pisaći stol privezan tako,
da glavna zadaća vanjskoga službovanja tako rekuć sporednim je postala.
Ja se neću upuštati sa nabrajanjem inih potežkoća, koje su i onako prii´ode
universalne, te štovanoj gospodi drugovima poznate.


Prednavedenim izneo sam stanje a i rukovanje ovoga narodnjega imetka,
te sam naznačio, da smo s uredjenjern pri kraju, pa držim za potrebno navesti,
da nam jedino jošt dvie i-adnje za podpuno uredjeno predstoje i to odvodnja
(izsušenje močvara i bara) i prosjecanje prosjeka.