DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 19     <-- 19 -->        PDF

~ 391 —


Dosadanja praksa dala nam je dovoljnih dokaza, ili bolje reći, nepovoljan
uspjeh^ koga smo umjetnim načinom poinladjenja izkusili jeste razlog, da srao
uzeli princip, gdje je nemoguće pomladjenje prirodnim načinom, umjetnim načinom
pomladiti sumo nakon okrčenog te uradjenog (pripravljenog) zemljišta,


2. Ina ogojna radnja. Gore je izkazano, da smo branjevine morali
jarkom i inim ogradama zabraniti, koje ste imali prilikom jučerašnje i prekjučerašnje
eksknrsije i viditi.
Predbacivalo se je a i sada, te šta više i tvrdilo se je, da je razsipno
trošiti oko ograda i zabrana, pa se je govorilo, da je dovoljno samo znakove
postaviti.


Mi sami priznajemo, da je ovaka odbrana branjevina sa velikim troškovima
skopčana, ali prama okolnostima, te i crpljenom praksom došli smo do
zaključka:


a) ili branjevine^ ogTadjivati, te za budućnost osigurati;
b)´ili jednostavne znakove (gajke) postaviti, pa sviet globiti i ipak šume


ne imati.


Naravno, da ovo drugo niti smo smjeli a ni mogli prihvatiti.


Sada mi preostaje jošte navesti o krčenju :


Već sam kod pošundjenja kazao, da je umjetno pomladjivanje u ovome
predjelu a obzirom na stanje šuma izvedijivo sa korišću jedino na čistom priredjenom
zemljištu, te smo bili primorani ine dielove okrčiti stranom u sobstvenom
poduzeću, a stranom da dotične stranke same krče uz pravo na uživanje
na izvjestni broj godina.


Crpljenim izkustvom ])ribavi}i smo uvjerenja, da je puno koristnije po
imovnu obćinu krčenje u sobstvenom poduzeću, jer nam sam račun kod krčenja
u sobstvenom poduzeća dokazuje, da nam se utrošeni novac u roku od 6 god.
sa kamatama i još suviškom preko toga vraća.


Kod drugoga pak načina izpod 10 god. uživanja, nitko se ne prima
krčenja, a time se štetnost ovoga načina samo od sebe dovoljno dokazuje.


Drugi je i to ne manje važan razlog krčenja u sobstvenom poduzeću, što
se okrčeni dio razdieli u omanje čestice, te se usljed konkurencije veće, bolji
resultat zakupa postigne, a k tome još daje se prilika, da mogu šuma ovlaštenici
zakupnicima biti, koji je slučaj i bio kod dielova, što ih je imovna obćina u
svome poduzeću okrčila.


U kratko ovim iiačinom imovna obćina veće materialne koristi crpi, a
dobiva i moralne koristi, naprama svojih ovlaštenika.
Izkaz 0 počinjenoj šumskoj šteti i njenoj vriednosti: Bio


je uku}nii broj prijava 47.300 kom. u vriednosti od 104.415 for.
popriečno na l g, odpada 3641 kom. u vriednosti od 8.032 „
popriečna novčana vriednost po komadu prijave , . 2´20 „
do konca 1887. pobrano je šumske štete . . . . 82.641 „
te je na dugu ostalo 21.774 y, , ,.