DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 391 — Dosadanja praksa dala nam je dovoljnih dokaza, ili bolje reći, nepovoljan uspjeh^ koga smo umjetnim načinom poinladjenja izkusili jeste razlog, da srao uzeli princip, gdje je nemoguće pomladjenje prirodnim načinom, umjetnim načinom pomladiti sumo nakon okrčenog te uradjenog (pripravljenog) zemljišta, 2. Ina ogojna radnja. Gore je izkazano, da smo branjevine morali jarkom i inim ogradama zabraniti, koje ste imali prilikom jučerašnje i prekjučerašnje eksknrsije i viditi. Predbacivalo se je a i sada, te šta više i tvrdilo se je, da je razsipno trošiti oko ograda i zabrana, pa se je govorilo, da je dovoljno samo znakove postaviti. Mi sami priznajemo, da je ovaka odbrana branjevina sa velikim troškovima skopčana, ali prama okolnostima, te i crpljenom praksom došli smo do zaključka: a) ili branjevine^ ogTadjivati, te za budućnost osigurati; b)´ili jednostavne znakove (gajke) postaviti, pa sviet globiti i ipak šume ne imati. Naravno, da ovo drugo niti smo smjeli a ni mogli prihvatiti. Sada mi preostaje jošte navesti o krčenju : Već sam kod pošundjenja kazao, da je umjetno pomladjivanje u ovome predjelu a obzirom na stanje šuma izvedijivo sa korišću jedino na čistom priredjenom zemljištu, te smo bili primorani ine dielove okrčiti stranom u sobstvenom poduzeću, a stranom da dotične stranke same krče uz pravo na uživanje na izvjestni broj godina. Crpljenim izkustvom ])ribavi}i smo uvjerenja, da je puno koristnije po imovnu obćinu krčenje u sobstvenom poduzeću, jer nam sam račun kod krčenja u sobstvenom poduzeća dokazuje, da nam se utrošeni novac u roku od 6 god. sa kamatama i još suviškom preko toga vraća. Kod drugoga pak načina izpod 10 god. uživanja, nitko se ne prima krčenja, a time se štetnost ovoga načina samo od sebe dovoljno dokazuje. Drugi je i to ne manje važan razlog krčenja u sobstvenom poduzeću, što se okrčeni dio razdieli u omanje čestice, te se usljed konkurencije veće, bolji resultat zakupa postigne, a k tome još daje se prilika, da mogu šuma ovlaštenici zakupnicima biti, koji je slučaj i bio kod dielova, što ih je imovna obćina u svome poduzeću okrčila. U kratko ovim iiačinom imovna obćina veće materialne koristi crpi, a dobiva i moralne koristi, naprama svojih ovlaštenika. Izkaz 0 počinjenoj šumskoj šteti i njenoj vriednosti: Bio je uku}nii broj prijava 47.300 kom. u vriednosti od 104.415 for. popriečno na l g, odpada 3641 kom. u vriednosti od 8.032 „ popriečna novčana vriednost po komadu prijave , . 2´20 „ do konca 1887. pobrano je šumske štete . . . . 82.641 „ te je na dugu ostalo 21.774 y, , ,. |