DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 16     <-- 16 -->        PDF

~ 388 —


da u kratkim potezima orišem kretanje šumskog gospodarenja´ ove imovne
obćine, od postanka njenog, pa ovamo.


Glavna gospodarstvena osnova za sječu i uzgoj, te i posebne osnove za
ovu imovnu obćinu dogotovljene su i po vis. kr, zem. vladi odobrene. Ovim se
je stanje šuma saznalo a ujedao i pravac budućem gospodarenju utanačio.


Temeljem sastojnopisa, obćenitih i specialnih drvosječnih osnova, stanje
je šumskoga posjeda sliedeće:
Ukupna površina iznosi 64029 jut, sa novčanom vriednosti od 20,254.692
for. od ovog odpada:


a) na obrastlu od I — IOO god. ... . 36.037 jut


b) . „ do 140 i dalje 14.203 ,


c) ^ čistine ..´,.....-.. 5.213 , „


d) na neplodno tlo , . 8.576 „
s ukupnom drvnom zalihom od 5,322.216 m^
Godišnji prihod ukupno iznosi 107.981 m´* dieli se:
a) na ime redovitog užitka za građju . . 23.026 m^


„ gorivo . , 74.469 „
b) na ime vanredna užitka za gradju . , 1.844 „
j, gorivo . . . 4.706 „
c) k ovome jošte popriečni medjutomni užitak 3.936´ „
I ako su ovako ogromne brojke, kojima se drvna zaliha izkazuje, ipak
prama velikom zahtjevu glede pokrića potrebštine ovlaštenika, nemože se
obilnim nazvati, koli u pogledu kolikoće a još većma kakvoće.


Kao što je u prednavedenom nadano, V^ površine posjedujemo starih, dakle
sječivih sastojina, u kojima je u obilnoj kohkoći kakvoća drveta zastupana.
Ostali dio, koji se može kao šume budućnosti uzeti, daje nam vrlo maleni
postotak obzirom na kakvoću drvne mase.
Ovo je razlog, da kod sastavljanja šumskog katastra nismo se mogh
obzirati na faktičnu potrebštinu, već po mogućnosti samoga šumskoga prihoda.
Istina, da smo time u pogledu drvne mase izašli na kraj, ali u pogledu
kakvoće, tu se nismo mogli pomoći.


U šumama cieloga klenačkoga i kupinskog šumskog kotara vrlo riedko,
dapače u neznatnoj kolikoći može se naći stabala za pokriće i osrednje potrebe
ovlaštenika na gradjevnom drvetu, a da i ne spominjem o potrebi za cielo selište.


Mora se i to priznati, da su za ovu prvu periodu uzeti dielovi, već prije
načeti, te je nade, da će se ovo stanje u budućoj periodi poboljšati.


Izkaz 0 drvnoj gromadi i vriednosti, koja je za vrieme od postanka
do zaključka 1887. god. posječena drvna masa: a) za gradju 162.717 m^
b) za gorivo 649.394 m*^; ukupna novčana vriednost 1,992,602 for. od ove
ukupne drvne mase doznačeno je;


A) bezplatno za gradju . , . , .. . 7.538 ra^^


„ gorivo ..",.... 263.889 „
u novčanoj vriednosti od 177.549 for..