DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 397 ™
Da se vidi Ta^E´ijer šuma-prama^ stanovništvu i, ukupnoj površini, navesti
ću aa primjer nekoliko imovnih obćina. Vas pak molim da mi to ne zamjerite,
jer ja znam, da se cifre lakše čitaju nego li slušaju, ali Je za mene vrlo nuždno,
da se baž ciframi poslužim.


Segregacijom pripalo je brodskoj imovnoj obćini 74.036 jut., petrovaradinskoj
64.99 7 jut., gradiškoj 68.349 jut., I. i IL banskoj 65128 jut., ogulinskoj
i slunj^koj ukupno 133.020 jut. šumske površine. Prema broju stanovničtva´^
odpada na svaku dušu u brodskoj imovnoj obćiui 1 jutro, u petrovaradinskoj
0 83 jut., u gradiškoj 1 jutro, u I. i IL banskoj ukupno 0.84 jutra šumske
površine. Već tu vidimo, da je u brodskoj i gradiškoj imovnoj obćini najpovoljnije
razmjerje.


No uzmimo u obzir drvnu zalihu u brodskoj imovnoj obćiui i njene dvije
susjede. Po novom elaboratu iznosi drvna zaliha u brodskoj imovini okruglo
uzeto 7,000.000 m^, a po spomenutom izviešću u petrovaradinskoj 6,800000
m^, a u gradiškoj 3,563.434 m*l; u prvoj odpada na svaka dušu okrugla
95 m^., u drugoj 87, a u trećoj 62 m´l Mi vidimo da i u tom sravnjeaju
brodska imovna obćina bolje stoji, nego li njene susjede. No već ovdje moram
spomenuti, da kod prosudjivanja šume prema broju duša nije za imovinske
odnošaje dosta uzeti ukupno stanovnićtvo, nego broj obitelji.


Ali uzmimo u raćun osim imovinskih šuma još i državne i investicionalue,
pa ćemo dobiti još povoljnije razmjerje.


Cielo brodsko okružje ima 38´62 (21 milje, a ukupno šuma državnih i
imovinskih 113.501 jut., petrovaradinsko okružje sa 59´59 milja ima tih
šuma 92.407 jut, bansko sa 45*20 O milja ima 121 1327 jut lićko-otoćko sa
i03´31 n milje ima 386.780 jut., a ogulinsko-slunjsko okružje sa 70*33 Q m.
imade šuma državnih i imovinskih 223.047 jutara.


Razmjer šuma državnih i imovinskih prama cieloj površini i broju duša
stoji ovako:
U okružju brodskom iznose šume 29´47o ^^i^le površine, na dušu dolazi. To j t


„ „ petrovarađinskom „ „ l^>´^7ii „ « ,, » » l´O «
„ „ gradiškom „ „ 300Vo « ^ » » v ^´^ «
„ , „ banskom „ „ . 26-9% , , , , „ 0^97 „
., ^ ličko-otockom , „ 37 0% ,„ „ „ „ ^ 2 1 „


„´ „ ogulinsko-slunjs. „ „´ 31-6% ´„ „ „ „ „ 1.4 „


Iza toga vidimo, da se procentualno razmjerje u brodskom i gradiškom
okružju podudara i da je povoljnije, nego u petrovarađinskom i banskom,
ličko-otocko pokazuje nešto veće stavke, doćim se ogulinsko-slunjsko prvim
približuje.


* Broj st&novniHvB. uzet je po propisu polit, i sudbeno razdieljenje lirv. slav.
krajine od god. 1876> U tom propisu jo broj daša i ukupna površina po okružju
izkazana (n, pr< ogullnsko-sluBJsko) pa su prema tomu i goraja data navedena.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 398 —


Te potonje stavke vrlo su važne, kad se prosudjuje množina ogrieva kojega
kraja; u našem dakle slučaju valja uzeti šume cieloga kraja, a ne samo šume
imovne obćine.


No ja ću radi sravnjenja uzeti još neke krajeve.


U zagrebačkoj županiji iznose šume 41^/o ciele površine, a na svaku dušu
dolazi po 1 jutro, u varaždinskoj pako županiji iznose žurne 42´77o ciele površine,
a na svaku dušu dolazi 0´7l jutro šume. Uzmimo manji kraj varaždinske
županije n, pr. bivšu zlatarsku podžupaniju, to tamo iznosi šumska površina
37-5®/o ciele površine, a na svaku dušu dolazi po 1 jutro šume, u bivšoj krapinsko-
toplickoj podžupaniji sa preko 77.000 stanovnika razmjerje je to tako
nepovoljno, da od ukupne površine ciele podžupanije (dakle plodne i neplodne
zemlje) dolazi na svaku dušu jedva nešto preko jednoga jutra.


No podjimo i dalje pa uzmimo radi sravnjenja na ogled njemačke države.
Najviše šuma ima država Hessenska sa SS^/o ciele površine; Bavarska imade
33*V^, a ciela Njemačka 26´58%. Naših austrijskih jutara dolazi na dušu u
Pruskoj 0"66, u Bavarskoj 0 93, a u cieloj Njemačkoj 0*68 jutara.*


U Austro-ugar. monarhiji iznose šume 33´337o ^^ dušu dolazi I jutr.


„ Velikoj Britaniji ^ ^ 6*00% „ „ „ 011 ^


„ Francezkoj „ „ 16-797, „ , , 0´43 „


y, Rusiji „ , 80 90^/0 „ « „ 4-89 „


-, Belgiji , „ l8´527o „ , „ 0-21 . „


I ako nam ti brojevi nemogu dokazati absolutan višak ili manjak drva,
to nam oni pokazuju razmjerje izmedju pojedinih država. Nije dosta samo površinu
u obzir uzeti, nego valja prosuditi, kakove su šume i kako su po zemlji
razdieljene t, j . grupirane. Nu i te su okolnosti u šumah brodske imovne obćine
vrlo povoljne.


Da vidimo sada šta možemo zaključiti iz svijuh gore citiranih brojeva.


Najprije vidimo, da šume u brodskom okružju, osim ličko-otočkog, zauzimlju
procent dielom isto toliki a dielom veći, nego li je u ostalih okružjih, vidimo
nadalje, da osim ličko-otočkog u brodskom i gradiškom okružju najveća površina
dolazi na jednu dušu.


Uzmemo li u obzir zagrebačku i varaždinsku županiju, to vidimo, da u
prvoj na dušu dolazi isto toliko šume, koliko odpada same imovinske šume na
dušu (i jutro), docira u drugoj na svaku dušu puno manje dolazi, U zlatarskoj
podžupaniji dolazi takodjer na dušu po 1 jutro, dočim u krapinsko-topličkoj
od ukupne površine plodne i neplodne dolazi na dušu nešto preko i jutra, a
same šume doći će oko pol jutra.


Ja sam te krajeve uzeo ne birajući, a vidimo da brodsko okružje ako
ne nadmašuje, a ono nezaostaje šumskom površinom za timi krajevi, okolnosti


* Ova data uzeta su iz knjige Dra. Keutzscha: Der Wald etc. II. izdanje kod
(1; Mayera 1862.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 24     <-- 24 -->        PDF

-- 396 —


šumi. Baš u ravnoj Slavoniji narod je vrlo poetičan, ali on u svojoj pjesmi
opieva dnevne dogodjaje i novosti, sreću i nesreću pojedinih ljudi, a kako si
mi naše Slavonce bez kola ni pomisliti ne možemo, to su im sve pjesme udešene
za kolo.


Dozvolite mi, da još s jedne stiane bacim oko na šumu i narod u našoj
imovini. Čovjek se mora čuditi kad vidi milione duga, trupaca i hvati drva u
imovinskih, erarskih i investicionalnih šumah. Pa šta si zaradi naš sviet kod
toga posla? Ništa. Stranci stabla obore, stranci pile, režu i tem, a naši samo
što duge do stanice izvezu. Ali i tu konji tegle, a dugu baš nije težko tovariti
i iztovariti. Na kako sigurnoj nozi bi naš narod stajao, kad bi imao svoje drvare,
kao što ih Niemci imaju! Čisto bih rekao, da se naš narod smatra gospodarom
šume, pa se stidi na svojoj rodjenoj zemlji raditi.


To sam naveo da se vidi, kako stoji naš sviet u Slavoniji prema šumi,
pa će nam poslije može biti što šta jasnije biti. Nu ne smijemo se u jednoj
to&ki varati i svi narodi svieta drže šumu za obće dobro, pa svaki hoće da
ima neko pravo na to dobro, pa ako ne više a ono bar, kako veli Kiehl, da se
smije slobodno prošetati šumom.


Šumarstvo je skoro uvjek u oprieci sa državnim! razlozi, to je borba
nacionalnih ekonoma sa politikom. Državnici su često hrđjavi ekonomi, pa za
ljubav časovite koristi izpuste iz vida stroge mjere o šumarstvu, koje bi trajnu
korist nosile. Stotine jada imadu danas i kulturne države prvoga reda, popravljajući
ono, što se pogriešilo. Primjera ne trebam navadjati, dosta da vas sjetim našeg
krasa, nekih krajeva Tirola i Francuzke.


X-. ^


Kad bi strani stručnjak htjeo odgovoriti na pitanje na napisu ove razprave,
on bi se poslužio statističnimi podatci: sravnio bi površinu šuma sa đrugoai
plodnom zemljom i sa ukupnom površinom i brojem duša.


I ja ću tim putem poći. Vi ćete viđiti, da tako malen kraj, kao što je
bivša brodska pukovnija, imade isti postotak šuma kao i velika Kusija, i daje
taj postotak za malu stavku manji nego li je u našoj monarhiji, i da je osim
Hessenske i Bavarske veći, nego li u pojedinih njem. državah i cieloj Njemačkoj.


Kiešavajući našu razpravu, valja nam ovo na um uzeti: proučiti šumske
odnošaje u brodskoj imovnoj obćini, za tim u cielom kraju kuda se ta imovina
proteže, i konačno iz tih odnošaja stvoriti zaključak, koji se u sadržaju ove rasprave
traži. Valja nam dakle obazrieti se najprije na pravoužitnike i imovne
šume, a za tim opet na pravoužitnike i šume imovne, erarske i investicionalne.


Vi ćete viditi, da je ta druga okolnost vrlo važna kad se razpravlja pitanje:
kako da se doskoči oskudici ogrieva te kojem kraju.


Kako sam već gore rekao, poslužiti ću se statističkim dati. Za podlogu
uzeti ću izviešće, koje je visoka vlada izdala na poziv sabora od 4. list 1882.
Ja dopuštam, da su se neke stavke u koječem promienile, ali razlike neće
biti velike.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 395´ —
Poslije banketa odvezoše se članovi izvan građa Mitrovice na građjansku
streljanu, gdje se je od strane initrovackoga streljačkoga družtva upriličilo na
počast šum. družtva sjajno pucanje na nišan. Tu se zabavljasmo veonm ugodno
sve skoro do kasne noći, povrativ se na noćište u Mitrovicu.


Sliedećega dana 31. kolovoza nastavljena bje sjednica glavne skupštine,
staviv predsjednik družtva na dnevni red pitanje razprave: „Kako bi se
dalo najbolje doskočiti oskudici na ogrievnih drvih kod imovnih
obćina u Slavoniji?´^ ,


Debatu o tom zbilja važnom predmetu otvori izvjestitelj uadšumar Gjor.
Koča, priobćiv sliedeće:
Slavna skupštino!


Od kako se obdržavaju glavne skupštine našega družtva, nije se valjda
razpravljalo o predmetu, koji bi se odnosio na tako maleni kraj i koji bi bio
tako uzkog interesa kao što je predmet, o kom ćemo´ danas razpravljati. I za
to predavajući ovdje, biti će mi težko zadobiti sve poštovane slušatelje.


Ja sam od svoje strane doduše si. odboru zahvalan, što je taj predmet
za razpravu izabrao, jer se posliednje vrieme o ogrievu u našoj imovnoj obćini
i u javnosti počelo govoriti. Za to mi ne zamjerite što ću baš najviše o odnošajih
u brodskoj imovini govoriti. U koliko je pak slav. odbor bio sretan
izborom moje malenkosti, to prepuštam vašem blagom sudu.


Ja bi moje predavanje mogao udesitij da bude vrlo kratko, a mogao bi
ga i dobrano razširiti, no bojim se da bi u prvom slučaju kazao premalo, a u
drugom da bi granice vaše strpljivosti prekoračio, s toga ću pokušati, da udarim
putem zlatne sredine.


Nema sumnje, da je pitanje o kulturno-historičkom ili nai´ođno-gospodarstvenom
zadatku i vriednosti šuma vrlo zanimivo; ono nam pokazuje, da su
mnoge osobine naroda, kulturni razvoj pa i socijalni odnošaji tako uzko spojem
sa šumom i šumarstvom, da je punim pravom njemački kulturni historik Eiehl
reći mogao: „uništite šumu, pa ćete uništiti cielo gradjaiisko i historijsko
družtvo."


Šume i šumarstvo kod nijednoga naroda nije tako na kulturu uplivalo, kao
kod Njemaca. Njemačka ciela prošlost i historija vrlo je uzko spojena sa šumom.
Ali je njem. šumarstvo i odhranilo posebne zdrave slojeve naroda. Njihovi
čuvari šuma, drvari, ugljari i lovci osobiti su tipovi i vrlo važno udo čine na
vehkom njemačkom tielu. A bas u toj djeci divlje prirode nalazi vješto oko
pjesnika i umjetnika uzvišene i zdrave uzore za svoja umjetnička djela, kao
što nas 0 tom vješto pero pjesnika Roseggera osvjedočava.


A kako je to kod nas? Daleko bi me odvelo, kad bi se upustio u dublje
razlaganje, no ipak nešto prećutati ne mogu.


Kod na3 u slavonskih ravnicah ne vidi narod razlike izmedju polja i šume.
Ravno polje je uz ravnu šumu, jedno prelazi u drago: nema tu kontrasta izmedju
divlje prirode i pitomih polja i vinograda. Pa za to ni ne vidimo tuđe
upliva šume na razvoj naroda, niti tu narod za svoje umotvore traži uzora u




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 22     <-- 22 -->        PDF

™- 894 —


Glede prvog već je ođpočeto sa pređraibjami i prikupljenjein data.


Na završetku u dažaost mi spada navesti, kako ovlaštenici šuma kao
vlastnici ovog uzajamnog imetka imaju pravo rukovanja i uprave, te kojim
načinom vrše.


Po propisu zakona svaka politička obćina ima prama broju stanovnika
izabrati i to 5000 stanovnika jednog a preko toga broja dva izaslanika.
Ukupni broj ovih izaslanika nosi ime zastupstva imovne obćine.


Zastupstvo ove imovne obćine sastoji se iz 41 člana.
Iz ovoga zastupstva bira se predsjednik sa 4 odbornika pod nazivom
upravni odbor. K tome još biraju se trojica za revii^ioni odbor.
´Upravni odbor ima svaka tri mjeseca svoje sjednice, na kojima pored
riešavanja inih predmeta, zakonom mu je propisana dužnost pregledanje svijub
administrativnih a i blagajničkih i^adnja za minulo doba.


Zastupstvo drži svoje sjednice dva put u godini, ono riešava poglavito
glede proračuna i zaključnog računa te inih giavnijih predmeta.


Da zastupstvo ove imovne obćine veliku žrtvu na korist obću doprinaša,
dovoljno mi je navesti taj fakt, da su do pred njeke godine ovlaštenici šuma
za svoju potrebu plaćali i ogrievno drvo, samo da se nepotrošna matica, što
prepopuni, pa da može na blagotvoime i plemenite ciljeve kao podizanje škola,
crkava, cesta (drumova), što izdašniju pomoć pružati, što se je napred nadanih
brojaka i uvidilo.


Osim toga ova je imovna obćina zasnovala stipendija: je(hiu za medicinu,
dvie za šumarstvo, tri za učiteljstvo, đvie za gimnaziju i šest za podkivačku škoki.
Zaključno zasnovala je jednu zakladu od 3000 for., iz koje će se kamatama
dieliti nagrade za domaće ženske rukotvorine.
Osim prije nenavedenog stanja ove imovne obćine posjeduje ona realitete
u vriednosti od 150.000 for.


Ovim do sada a stranom na licu mjesta prihkom eksknrsije, te i jučerašnjim
uvidom uprave i poslovanja kod gospodarstvenoga ureda, smatramo za
osobitu sreću, da smo imali prihke predočiti, u koliko se to moglo u kratkome
vremenu i izložiti naš cio rad i poslovanje vama štovana gospodo a po struci
drugovi na kritiku i razsudjenje s uvjerenjem, da što će vaša kritika biti
strožija, to će nam biti sve to više milija.


U to ime na završetku i po novo Vas pozdravljam sa dobrodošlicom/´
Uzev skupština s povladjivanjem na znanje predpomenuto izviešće šumarnika
Prokića, dignu predsjednik obzirom na već kasno doba dana skupštinsku
sjednicu, ukazav nastavak razprave na budući dan.


Kasnije oko 2 sata poshje podne sastadoše se članovi i učestnici naše
skupštine u velikoj dvorani narodnoga kasina, gdje je petrovaradinska. imovna
obćina dala prirediti svećani banket u počast hrvat,-siav. Šumarskoga družtva.
K istom banketu bijahu pozvani i reprezentanti svijuh u Mitrovici nalazećih se
javnih oblastih i gradjanstva. Da su se tom sgođom redale i oficiozne i ine
prijateljske zdravice, razumle se samo po sebi.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 303 —


Svaki je početak težak i kod gospodarenja, gdje se]K) propisima razložno


gospodari, bez obzira na ine okolnosti, a još većina, gdje su sume raznim ob


vezatna skopčane, kao šume imovnih obćina


Prilikom segregacije primljene ya šuine i šumska površina na papiru.


Medjutim dotle su već susjedne strankj od šunftskoga zemljišta po koji


dio usurpirale, a ova usurpacija je i kušnje napredovala.


U vremenu tome je i kataster svoj posao obavljao, pu pošto šumski
posjed u obće u gruntovnici postojao nije, to su katasterom u novu gruntovnicu
dotičnici kao faktični posjednici uzeti.


Nemogu prećutati ni rnanu od strane imovne obćine, šf.o kod reambuliranja
bar nije svoje pravo štitila, te je kašnje ovu grešku skupo platila a i
time, da smo sa uredjenjem posjeda tek sada pri kraju.


Druga potežkoća jeste način, kojim se šuma ovlaštenicima potrebština
namiruje.


Istina da se iz slova zakona od 188K jasno providja, da je zakonopisac
zamišljao, da se namirenje tih potreba kumulativno za jednu katastralnu
obćinu obavlja.


U smislu tome sliedila je i naredba vis. kr. zeirt. vlade, no zastupstvo
imovne obćine nije ju prihvatilo, te je i nadalje ostalo tako, da se potrebština
svakoj pojedinoj stranci namiruje.


Sa kakvim je tegobama a i samom štetom po imovnu obćinu, te i dotične
stranke, ovaj način doznake skopčan, držim, da je i po sebi jasan*


Prosječno na 1 šumariju spada do 8000 stranaka sa najmanje 8, jedna
od druge prilično udaljenih sječa, dakle posao posve ne savladljiv. što i sliedi
od tuda glavna mana, da stranke za pokriće svojih potreba imenito drva za
ogriev, u mjesto u zimi dobiju čak u proljeće, a čime su dotle potrebu pokrivali,
pokazuje izdašni broj prijavnica.


Treća i ne manje važna činjenica jesu šumske >^tQ.te.


Istina. predjeo ovaj daleko je u svooie blagostanju popustio, ali nikako
se nemože uztvrditi, da se šumske citate nsljed siromaštinc čine, te se obratno
sa pravom može tvrditi, da je kod većeg diela uzrok tomu zla nakana i. objest.


Da će se ovome zlu prilično kraju doći, daje nam dovoljno jamstva u
najnovije doba j)rihvaćene stroge n)jere kompetentnih obiastih.
Četvrta takodjer važna činjenica jeste poplava, koja nam osim rušenja i
zarušivanja ograda znatne štete i na mladome naraštaju doprinaša.
Najveća rak rana jeste, da je šumar u obće za pisaći stol privezan tako,
da glavna zadaća vanjskoga službovanja tako rekuć sporednim je postala.
Ja se neću upuštati sa nabrajanjem inih potežkoća, koje su i onako prii´ode
universalne, te štovanoj gospodi drugovima poznate.


Prednavedenim izneo sam stanje a i rukovanje ovoga narodnjega imetka,
te sam naznačio, da smo s uredjenjern pri kraju, pa držim za potrebno navesti,
da nam jedino jošt dvie i-adnje za podpuno uredjeno predstoje i to odvodnja
(izsušenje močvara i bara) i prosjecanje prosjeka.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 392 —


Sama čiiijeBica, što popriecno jedna prijavnica 2*20 for. iznosi, dokazuje,


da se učin šumske štete nemože zna<^;ajr!iin smatrati, jer znatno veći broj pri


javnica tiče se kradje ogrievnoga drveta, te nepovlaštene žirovine i popa:^e.


Do sad sam izlažući stanje posjeda, iskazao ujedno i novčani prihod istog


a sada prelazim na


Raznod, Za minulih 14 god. utrošeno je na:


1. Zastupstvo . ,
20.298-41 for.
2. Upravljajući odbor
25.508-55 „
3.
Gospodarstveni ured (ovdje je u račun uzeto
stipendije, kupovanje kuća. i ino na ovu
stavku odnoseće se) 32L977-68 ,.
4. Tri šumarije , . . .
312.436-38 „
5. G-ospodarstveni i prometni troškovi . . . 98.370*79 „
6. Javni tereti .
226.430-30 „
7. Mirovine, podpore i milostinje . , . . 1L913´56 „
8.
Za uredjenje gospodarstva, taksacija, odkup
zemljišta i sudski troškovi u poshi reklamacija
GG.278*95 j,
9. Investicija na crkve i škole
88.560°19 „
Ukupni izdaFakT´T" Tri7T^49´8llbr"^


što odpada na 1 godinu ... . 83.703*00 „


a na jedno jutro i godinu .. . l´SO „


Izravni porez novim poreznim ključem ne samo da je velik, nego i
nepravedno odmjeren, koji iznosi preko 20.000 for., docim prije 12.000 for.


Od strane imovne ohćine jesu se i prilikom riešenja reklamacija, a kašnje
i na samo okružno zemljarinsko povjerenstvo nuždni koraci činili, ali bez ikakvog
uspjeha.


Prinos za mirovinsku zakladu,


Izdato je ukupno ....,. , 5.137´24 for.


i to: a) 10^/« i)rinos imovne obćine 3,34000 „


b) „ činovnika , . L797´24 „


0 stanju glavnica koncem prosinca 1887. god. Ukupno stanje


iznosi, 1,098.279-73 for,
koje se stranom u državnih papirih, stranom kod novčanih zavoda, hipotekarnih
dužnika, te i u gotovom novcu nahode.


Od gornje svote uloženo je u nepotroSnu maticu u gotovom 903.366*88 fr.
za oto pak nabavljeni državni papiri iznose 1,09 LOOO for. što predstavlja nepotrošnu
maticu ove imovne obćine.


Kamate od napred navedene svote nepotrošne matice, te inog suviška
godišnjeg prihoda preko razhoda, dovoljno je za pokriće cie}okuprxih izdataka,
usljed čega je veleprodaja ograničena samo na suvišak drvnog prihoda.


Ovim zakijučujem izvješće o stanju i kretanju gospodarstva, a sada nek
mi se dozvoli, da obilježim potežkoće, koje gospodarenju šuma na putu stoje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 19     <-- 19 -->        PDF

~ 391 —


Dosadanja praksa dala nam je dovoljnih dokaza, ili bolje reći, nepovoljan
uspjeh^ koga smo umjetnim načinom poinladjenja izkusili jeste razlog, da srao
uzeli princip, gdje je nemoguće pomladjenje prirodnim načinom, umjetnim načinom
pomladiti sumo nakon okrčenog te uradjenog (pripravljenog) zemljišta,


2. Ina ogojna radnja. Gore je izkazano, da smo branjevine morali
jarkom i inim ogradama zabraniti, koje ste imali prilikom jučerašnje i prekjučerašnje
eksknrsije i viditi.
Predbacivalo se je a i sada, te šta više i tvrdilo se je, da je razsipno
trošiti oko ograda i zabrana, pa se je govorilo, da je dovoljno samo znakove
postaviti.


Mi sami priznajemo, da je ovaka odbrana branjevina sa velikim troškovima
skopčana, ali prama okolnostima, te i crpljenom praksom došli smo do
zaključka:


a) ili branjevine^ ogTadjivati, te za budućnost osigurati;
b)´ili jednostavne znakove (gajke) postaviti, pa sviet globiti i ipak šume


ne imati.


Naravno, da ovo drugo niti smo smjeli a ni mogli prihvatiti.


Sada mi preostaje jošte navesti o krčenju :


Već sam kod pošundjenja kazao, da je umjetno pomladjivanje u ovome
predjelu a obzirom na stanje šuma izvedijivo sa korišću jedino na čistom priredjenom
zemljištu, te smo bili primorani ine dielove okrčiti stranom u sobstvenom
poduzeću, a stranom da dotične stranke same krče uz pravo na uživanje
na izvjestni broj godina.


Crpljenim izkustvom ])ribavi}i smo uvjerenja, da je puno koristnije po
imovnu obćinu krčenje u sobstvenom poduzeću, jer nam sam račun kod krčenja
u sobstvenom poduzeća dokazuje, da nam se utrošeni novac u roku od 6 god.
sa kamatama i još suviškom preko toga vraća.


Kod drugoga pak načina izpod 10 god. uživanja, nitko se ne prima
krčenja, a time se štetnost ovoga načina samo od sebe dovoljno dokazuje.


Drugi je i to ne manje važan razlog krčenja u sobstvenom poduzeću, što
se okrčeni dio razdieli u omanje čestice, te se usljed konkurencije veće, bolji
resultat zakupa postigne, a k tome još daje se prilika, da mogu šuma ovlaštenici
zakupnicima biti, koji je slučaj i bio kod dielova, što ih je imovna obćina u
svome poduzeću okrčila.


U kratko ovim iiačinom imovna obćina veće materialne koristi crpi, a
dobiva i moralne koristi, naprama svojih ovlaštenika.
Izkaz 0 počinjenoj šumskoj šteti i njenoj vriednosti: Bio


je uku}nii broj prijava 47.300 kom. u vriednosti od 104.415 for.
popriečno na l g, odpada 3641 kom. u vriednosti od 8.032 „
popriečna novčana vriednost po komadu prijave , . 2´20 „
do konca 1887. pobrano je šumske štete . . . . 82.641 „
te je na dugu ostalo 21.774 y, , ,.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 18     <-- 18 -->        PDF

^ 390 —


Obćeniti pak uzrok ovome, koji se i na prihod od žirovine odnosi, jeste,
da velika kolikoća šumske površine stranom pod zabranom stoji, a stranom
što mladu sastojinu sačinjava, koja popašu a ni žirovinu ne pruža.


Glede šišariea spomenuti mi je, da je jedne jedite godine, kada je promet
žiške u cvatnji bio, a to god. 1878., dobito je preko 20.000 for. a od tog doba
počela je njena vriednost postepeno opadati, tako da i kada ista urodi, ipak
neima nikakove prođje.


Njena vriednost svakim danom pada^ a naročito u posljednje doba čini


joj veliku konkurenciju proizvadjanje tanina.
Spomena vriednih nuzgrednib užitaka imamo još:
d) zakup od šumskih čistina: cio dosađanji prihod iznosi na ,15495 for.


popriečno godišnje . . . . = . . . 1499 „
e) od prodanih na dražbi šumskih proizvoda kao izvala,


vjetroloma i inih manjih proizvoda . 10816 „
k tome još od raznovrstnih omanjih i nuzgrednih
užitaka ......... 1290 „


Zaključno mi je spomenuti, da lovište u šumama petrovaradinske imovne
obćine iznajmljeuo nije, već je pravo istog imovna obćina za se zadržala a lovište
u t ZV. čuvenoj „Obedskoj bari" pripada Nj. Visosti prejasnomu
kraljeviću priestolonasljedniku Kudolfu.


6-oi^e na shodnom mjestu naveo sam prosječnu šumsku površinu, a sada
prelazim na ogojne radnje:


A. pošumljen je. U svemu je stranom umjetnim a stranom prirodnira
načinom zašumljeno i to;
1; Umjetnim načinom:
a) u istom posječenih sastojinah . . . 874 jut
b) u šumskih čistinah i prazninah . . 764 „ ´


2. Prirodnim načinom pomlađjeno je . . . 3325 „
B. Ine ogojne radnje (zagrađjivanje zabrana):
3. Jarkom 52.486 trn .
4. Vrljikama . / . . ... 42-038 „ „
5. Plotom ....´,.... 24.665 „ „
C. Krčenje: Okrčeno je . . 423 jut.
Za pređnaveđene ogojne radnje dozvoljen je:
novčani potrošak od , , , 106.613 for.
u zbilji potrošeno . . , . 74.433 „


Zarad obra^doženja u obćem pogledu gojitbenih radnja navodim:


1. Glede pošumljenja. Kao što se iz gore kazanog vidi, jeste prama
eieloj posječenoj površini, odbiv zasijane čistine i praznine šumske, neznatno
umjetnim načinom pomlađjeno; već pomladjenje je prirodnim načinom putem
predzabrane izvedeno, te mi je ovdje naglasiti, da smo izim izkazanih čistina
posve odustali od pomladjenja umjetnim načinom.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 389 ~ :
B) \n sniženu cienu za gradju ... . . , 51.555 m´^
„ gorivo , / . . . 213.249 „
u novčanoj vriednosti ođ . 374.406 for.
0) 132 podpunu cienu n malom 2a gradju . 8-709 „
„ gorivo , 14.664 „
u novčanoj vriednosti od . 51,331 for. .
D) za veleprodaju: za gradju ,<..,. . 94.915 „
„ gorivo ..-.´.. 155.592 „
n novčanoj vriednosti od 1.389.316 for.
Gore navedena drvna masa dobita je u površini od 4963 jut., iz čega
sliedi, da je 1 jutro dalo 1637 m^ ,


Ovaj resultat ne može se povoljnim smatrati. Radi razjašnjenja pako
navesti mi je, da kada se od cielokupne šumske površine odbije 15.000 jut.
mlade sastojine izpod 20 god., te istom posječene, zatim 4000 jnt n kojima
je obrast od O´l do 0´3, te zaključno kada se u odpad uzmu 14089 jut. stranom
čistina a stranom neplodnih, ostaje tek polovica od ukupne šumske površine,
što bi se smatrala, da je sbiljnom drvnom zalihom zastupljena. Dovoljno je
samo napomenuti to: da je prilikom segregacije od cielokupnog šumskog posjeda
bivše petrovaradinske pukovnije kao polovica ostalo državnom eraru 27500 jut.
sa jednakom vriednošću od 20,254.692 for., naprama imovnoj obćini pripalili


64.000 jut., što sliedi, da su ove poslednje za V2 kakvoćom manje vrieđoe.
Nuzgredni užitci i vriednost njima do 1887. god. Ovi se diele:


a) šumska popaša: za pravoužitnike bezplatno . . . 25.000 forpopriečno
na 1 god. .. . . . 1.933 „
za pravoužitnike uz sniženu ciene 4.208 ^
popriečno na 1 god. . . . , . 323 „
za ine uz podpunu pristnjbu . . 2.140 „
popriečno na 1 god. .... . , 164 „


b) žirovina: bezplatno za pravoužitnike . .. . . 17.663 for.


odpađa godišnje . ...... . 1.358 „
uz sniženu cienu za pravoužitnike , . . 40.610 „
odpada godišnje 3.123 »
uz podpunu cienu 4.534 „
odpada godišnje ....*.. . 348 ,,


c) šišarica (šiške): dobit je za cielo vrieme ... . 62.167 „
odpada godišnje 4.782 ,,


Kao što se gore uvidja, za šumsku popašu, žirovinu pa i šišarice, bio je
prama veličini posjeda neznatan prihod, no ovo se razjašnjava u nekoliko time,
da je glede popaše i svakogodišnja poplava uzrok, a ne manje važan je i taj
faktj što su ovlaštenici šuma usljed diobe i na manji broj marve spali, zaključno
pako što je pređjašnjih godina popaša a i žirovina posve bezplatna za
ovlaštenike bila.


29




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 16     <-- 16 -->        PDF

~ 388 —


da u kratkim potezima orišem kretanje šumskog gospodarenja´ ove imovne
obćine, od postanka njenog, pa ovamo.


Glavna gospodarstvena osnova za sječu i uzgoj, te i posebne osnove za
ovu imovnu obćinu dogotovljene su i po vis. kr, zem. vladi odobrene. Ovim se
je stanje šuma saznalo a ujedao i pravac budućem gospodarenju utanačio.


Temeljem sastojnopisa, obćenitih i specialnih drvosječnih osnova, stanje
je šumskoga posjeda sliedeće:
Ukupna površina iznosi 64029 jut, sa novčanom vriednosti od 20,254.692
for. od ovog odpada:


a) na obrastlu od I — IOO god. ... . 36.037 jut


b) . „ do 140 i dalje 14.203 ,


c) ^ čistine ..´,.....-.. 5.213 , „


d) na neplodno tlo , . 8.576 „
s ukupnom drvnom zalihom od 5,322.216 m^
Godišnji prihod ukupno iznosi 107.981 m´* dieli se:
a) na ime redovitog užitka za građju . . 23.026 m^


„ gorivo . , 74.469 „
b) na ime vanredna užitka za gradju . , 1.844 „
j, gorivo . . . 4.706 „
c) k ovome jošte popriečni medjutomni užitak 3.936´ „
I ako su ovako ogromne brojke, kojima se drvna zaliha izkazuje, ipak
prama velikom zahtjevu glede pokrića potrebštine ovlaštenika, nemože se
obilnim nazvati, koli u pogledu kolikoće a još većma kakvoće.


Kao što je u prednavedenom nadano, V^ površine posjedujemo starih, dakle
sječivih sastojina, u kojima je u obilnoj kohkoći kakvoća drveta zastupana.
Ostali dio, koji se može kao šume budućnosti uzeti, daje nam vrlo maleni
postotak obzirom na kakvoću drvne mase.
Ovo je razlog, da kod sastavljanja šumskog katastra nismo se mogh
obzirati na faktičnu potrebštinu, već po mogućnosti samoga šumskoga prihoda.
Istina, da smo time u pogledu drvne mase izašli na kraj, ali u pogledu
kakvoće, tu se nismo mogli pomoći.


U šumama cieloga klenačkoga i kupinskog šumskog kotara vrlo riedko,
dapače u neznatnoj kolikoći može se naći stabala za pokriće i osrednje potrebe
ovlaštenika na gradjevnom drvetu, a da i ne spominjem o potrebi za cielo selište.


Mora se i to priznati, da su za ovu prvu periodu uzeti dielovi, već prije
načeti, te je nade, da će se ovo stanje u budućoj periodi poboljšati.


Izkaz 0 drvnoj gromadi i vriednosti, koja je za vrieme od postanka
do zaključka 1887. god. posječena drvna masa: a) za gradju 162.717 m^
b) za gorivo 649.394 m*^; ukupna novčana vriednost 1,992,602 for. od ove
ukupne drvne mase doznačeno je;


A) bezplatno za gradju . , . , .. . 7.538 ra^^


„ gorivo ..",.... 263.889 „
u novčanoj vriednosti od 177.549 for..


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 387 —
Predležeće izviešće o djelatnosti upravljajućega odbora uze skupština
s odobrenjem na ;znanje, a podjedno pako izrazi cielokupnom odboru zs. njegovo
uspiešno i svjestno djelovanje svoju posebnu zahvalu, što bje i u zapisnik
skupštinski uvršteno. Zaključni račun za god. 1887. i proračun za god. 1889.
prihvaćeni su takodjer jednoglasno po skupštini^ za naknadno pregledavanje i
approbaciju zaključnog i-ačuna za godinu 1887* pako izabrani su nadšumari


J. Kuzma i V. Benak.
U pododbor za ocienjivanje predložene x-ađnje, koja će eventualno stići
usljed već razpisanoga natječaja, izabrani su šmn. ravnatelj M. Durst, vlad.
šumarski nadzornik M. Vrbanić i župan, nadšumar T". Ž. Kesterčanek.
Podjedno bje dozvoljeno na ptedlog Kesterčankov, da se k već u to ime preliminiranoj
nagradi od 400 for. i do sada narasli kamati uračunaju.


Predlog šumarnika M. Prokića, da se u Zagrebu podigne kuća hrvat.slavon.
šumarskoga družtva istim načinom, kao što su već i njeka druga družtva
sagradila, ostade predhodno in suspenso obzirom na važnost i zamašaj predmeta
do buduće glavne skupštine, kojom prilikom imati će se shodan predlog glede
toga na dnevni red staviti.


Zaključeno bje nadalje jednoglasno, da se buduća glavna skupština našega
družtva obđržava u gradu Osieku mjeseca rujna 1889., a ovMtuje se upravljajući
odbor, da u tom pogledu daljnje potrebito u svoje vrieme upriliči


Nadšumar M. Zobundjia stavlja motivirani predlog, da se zamoli vis.
kr. zemaljska vlada, da blagoizvoli sazvati enquetno povjerenstvo u svrhu
ustanovljenja onih glavnih načela, po kojih bi se imala provesti organizacija
šumarstva ii zemlji u obće, kao što to bje već višeki^at potaknuto bud po
samom družtvu našem, bud i u javnih glasilih. U ovom predmetu će upravljajući
odbor nuždno učiniti.


Njekoje molbenice udova i sirotčadi bivših družtvenih članova za podie-
Ijenje podpore iz pripomoćne zaklade uzete su u pretres, ter je ovlašten, upravljajući
odbor, da o tom u vlastitom djelokrugu daljnje odluči.


Na to bje sjednica odgodjena na četvrt sata za odmor.


Zatim pređuze čitati šumarnik M. Prokić kratkim predgovorom svoje
izviešće o gospodarstvenih oduošajih šuma petrovara dinske imovne obćine počam
od njezina postavljenja godine 1874. do konca god. 1887., koje izviešće sbog
osobite važnosti našim cienjenim čitateljem u cielosti ovim priobćujemo:


Slavna skupštino!
„Kritičkim pogledom osvrnuti se, te promotriti cielokupno kretanje šumskog
gospodarenja ove imovne obćine, bilo bi predugo — šta više, ono bi tek onda
svoju cielinu imalo — kada bi se osvrnuo na momente prije segregacije, naime
kada bi i tadanje stanje šuma predočio, što bi se svakako ovim još u veću
obširnost upustiti morao.
Istina, da bi se ovim podatcima dalo odgovora mnogome, što danas ]o&
postoji a nebi postojati trebalo ~ no kako vSe time puno hasnilo nebi — prelazim,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 386 -
Prispodobimo li ovoni pnlikorn ;^biijni prihod družtva za posiiodnjih
godinu, kako no nam ^^?. odnosni zaključni računi izkazuju, to vidimo, da je isti
i^-odine I8v83. iznašao 1280 Ibr. 82 nvc.


n 1884. )5 2341 » 90
5) 1885. 3) 2676 n 88
!) ISS6, J) 3089 m


11


r> 1887. )) 3217 y> 07


ilit.l za posliednjih pet godina t. j . od 1883.-1887. ukupno 12.()0G for. 35 nč .


(likle poprerno na godinu 2.521 for 27. nvč., rm pri tom valja jort i to iz


tnknutJ, da dru?:tvo r.ase tek od g. 1884. uživa podporu od strane zemlje.


Prela/eć ^^ada na izvješće o stanju drui^tvene imovine kao ] zaklada


družtvenih spomenuti je:


I) r u ž t V e n u i m o v i n u sačinjava u prvom redu d r u ž t v e n a k n j i ž n i c TL


i pokućtvo , kojih vriednost danas sa okruglo 1700 for. ocieniti možemo.


Utemeljitelj na zaklada sa 32 utemeljitelja broji gotovinu od ukupno


3701 for. 14 nvč.


Akoprem se je predsjedničtvo — kako to već i go-ri iztaknuto — opetovano


puta obraćalo na liase veleposjednike i velikaše, drvotržce kao i ostale prijatelje


i interesente naše struke, to se ipak ni iz daleka nhvi izpunile nade, koje HU


u tom pogledu prigodom glavnih skupština g, 1885. i 188G. naglai^ene, zai^to


ne, nije nam ipak ovdje iztraživati.


Priporaoćna zaklada, koja bez ovogodišnjih kamata, dakle prema


stanju od j . siecmja o. g. ukupno 2409 for. 4 nvc,, ista đakie za ćetirgodišnjeg


obstanka žalibože iznaša tek polovicu one svote, do koje se ista u smislu


družtvenih pravila dopuniti imade, tomu su pako krivi najpaće sami članovi


našega družtva, u kojih ta sama u sebi toli koristna ka"> i plemenita zaklada,


slab odziv nailazila, pa ipak nam mnoge molbe, dolazeće na družtvo, od sirotcadi


i udovica pokojnih drugova u zvanja i družtvu, ponajbolje dokazuju opravdanost


kao potrebu te zaklade.


Nadajmo se, da će i tomu u buluće bolje biti, pa da nijedan nas nebuđe
uzmanjkao, da uplatom svote od 5 for., jedan put za svagda svoje nasliodnike
i obitelj učini dionicima liepe te zaklade.


Zaklad a literarna , iznaša danas bez ovog>dišnjih kamata ukupno
400 for.


Imade dakle prema tome dan s družtvo u glavnicah ukupno 6400 for.,
koji je sav novac privremeno koristonosno uložen u 1. hrvatskoj štedionici u
Zagrebu.


Zaključujući time to naše izvješće, iz koje^^a će slavna skupština moći
razabrati, da predsjedničtvo kao i odljor družtva, {)olag m.ogućn isli. ter odgovaraj´,
ćim okoino.stim sve i sva učiniše, da interese družtva unaprede i štite. V koliico
nam lo pako možda i nije u onoj mjeri pošlo za rukom, kako bi to mnogi na>
želio, ono sigurno nije bila krivnja na nama, i stoga moiinio, da slavna sknpstina
izvoli nazočno izvješće uieti na znanje."




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 13     <-- 13 -->        PDF

385 —


r a c "U. 3::i
predložen po XrL glavnoj skupštini, obdržavanoj dne 80. kolovoza 1888
RTadu Mitrovici.


o


Predmet. Vov. Opazka.


Pokriće. (Prihod.)


Kamati od ntemeljiteljne glavnice 3700 ior. po 5^*/^


odbiv porez 175
I ^ Prinos od 29 podupirajućih članova 480


i 3 Podpora visoke kr. zemaljske vlade iz zenialj. sredstva 400


I 4 Članarina od 215 članova I razreda 1075


I r.


Članarina od 400 članova 11. razreda 800
Predbrojnina na „Šum. list" od 25 predbrojnika . . 125


I i


Vanredni prihod (pristupnina, diplome i t. d.) . . . 45


Ukupno 3100


Dano iz odborske sjednice držane u Zagrebu 30. iipnja 1888


Prodsjodnik: TiMiiik:


M. D U r s t F. Ž. Kesterčanek


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 12     <-- 12 -->        PDF

384


0 potrebi 1 pokiicti potrebe brv.-«lav. šumarskoga dnižtva. za upravnu i^, 1889.,


i ""^


1


´


1


1")


i:
.)


^


5
8


j


S


: -^
^10
11


12


13
U


15
;i(J
h7
;is
iO


i


20


Predmet


Potreba: (Razhod).


Stanarina i }todvorba ... .
Ogriev i razsvieta družtv. pisarne
"Nagrada tajniku družtva . . .
Tajniku paušal za pisara. ,
Nagrada uredniku Šum. lista .
Uredniku paušal za korektora *
Uredniku paušal poštovni . .
Nagrade suradnikom „Šum. lista"
Štampanje „Šumarskoga lista´´ ,
Vez i oČasopisi za uredničtvo . . .
Troškovi oko knjižnice (nabava,


Pisaće potrebe predsjedništva ,
Biljegi i poštarina predsjedništva
Razne tiskanice predsjedničtva .
Troškovi oko glavne skupštine .
Listonoše, sluznici i t. d. . ,
Troškovi za promicanje struke i


Vanrcdni troškovi (selenje, pokućtvo
i t. d ^ . , . .
Podnore


Ukupno . .


zc o


>S.´


for.


150
30
200
100
200
100
20
300
1250
180
50


80
20
40
90
100
30


70


30
60


3100


w^ CD ?i


for.


)loO


200
i 00
200
i 00
20
350
1200
200
50


100
30
70
90
100
40


100





70


———
3170


i 2


1-1 rt


for.


163.24
8.—
200.—
G4.GG
200,—
100.—
20.


236.75
1234.78
172.17
4L15
7n.80
12.28
37.99
252.3(>
47.—


21.70


34.7o


25


55.15


3018.22


u kralj, i ylob.


OpazKa j


i


1
j


I


i


1


i


´


i




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 10     <-- 10 -->        PDF

o


X2


1
2
3
4
5
6
´ 7
8
9
10
II
12
13
U
15
16
17
18
19
20


0 blagajničkom rukovaEJu brvatsko-slavonskoga šumarskoga đriižtva
dne 30. kolovom


I. R a z h o đ.
Bilo je U istinu
prelimi^
nirano izdano


Poimence Opazka.


for. for. nč.


Stanarina i podvorba . , . . . . . . 163 i 74


} 150


Ogriev i razvieta družt. pisarne . . .
Nagrada tajnika đružtva ,.,.. . 200 200
Tajniku paušal za pisara 120 64 66
Nagrada uredniku „Šuman lista´^. . . 200
Uredniku paušal za korektora ... . 320 100
Uredniku paušal poštovni 20
Nagrade suradnikom „Šumar, lista^^ . . 300 236 75
Štampanje „Šumar, lista" 1200 1234 78
Vez i odprea a „Šum. lista" IGO 172 17
Časopisi za uredničtvo ...... . 70 41 15
Knjižica (vez i novo nabava knjiga). . 100 75 80
Pisače potrebe predsjedničtva ... . 12 28
Biljegi i poštarina . . 37 99
Razne tiskanice 262 30 od tuda
Troškovi oko glavne skupštine . . . . 100 47 diplome


sa 175 for,


Listonoše, sluznici i t. d. . . . , . . 10 21 70
Troškovi za promicanje struke i družtva u obće 100 34 75
Vanredni troškovi (pokućtvo, selenje i t 40 25


. d.)


Pođpore 55 15


Ukupno 2849 1018 22


Dano VA odborske sjednice upravljajućega odbora hrv.-slav
Predsjednik:


M. D u r s t.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 9     <-- 9 -->        PDF

381


7 zacastnih članova. prema lanjskih 7 dakle ni više ni manje
33 utemeljiteljna člana n j i 31 „ više za 229
podupirajućih članova n n 30 „ manje za 1
224 prava elana I. razreda 5) yi 230 n Tj -n ^
418 „ „ 11. „ » )) 418 „ ni više ni manje


ili uk. 711 članova ili prema lanjskim 716 ukupno za 5 manje


Pri tome valja ipak spomenuti, da je međju lanjskimi članovi bilo izkazano
i više njih takovih, koji ili nikada ili već kroz više godina u obće u nikojem
pogledu svoje članske dužnosti vršili nisu, dakle se u istinu nebi bili ni
imali međju družtvene članove brojiti, kao i to, da su nam za posliednjih godina
umrla 4 začastna člana, naime J. Kargl, A. Seckendorf, P. Grosbauer i M. R.
Pressler.


Prispodobimo h pako razvitak družtva za posliednjih šest godina, to
vidimo, da je bilo godine 1883. ukupno 334 člana


-
, 1884. „ 430 „
„ 1885. „ 519 „
^ 1886. „ ´ 623 ,„
„ 1887. „ 716 „ .
„ 1888. „ 711 „ kojim valja i ove godine
pribrojiti jošte i 25 predbrojnika na družtveni organ.


Kako je već napred spomenuto^ vodio je ove godine uredničtvo j,Šumarskoga
lista" član odbora p. n. kr. šumarski nadzornik Mijo Vrbanić. Obseg lista
kao i naklada ostali su isti kao što lanjske godine, naime 830 eksemplara.


, Visoka kr. zemaljska vlada obnašla je, uvaženjem djelatnosti i važnosti
ovoga našega družtva po našu domovinu i narodno-gospodarstveni joj razvoj,
istomu i ove godine iz zemaljskih srodstva dopitati podporu u iznosu od 400 for.
Na kojoj joj pođpori budi ovime izrečena naša najsmernija zahvala.


Po dosađanjem običaju imade se sada slavnoj skupštini predložiti, po
predsjedničtvu sastavljeni zaključni račun o blagajničkom rukovanju našega
družtva za upravne godine 1887. — Predlažuć predsjedničtvo upitni račun
glavnoj skupštini na uvid i odobrenje, spominje već sada, da je i godine
1887. nakon odbitka svijuh izdataka^ prigodom zaključka istih računa, na dne


24. veljače t g. ostao saldo od 198 for. 85 noYc.^ od koje SYote bje uloženo
u smislu § 27. družtvenih pravila 49 foi\ 85 novč., u družtvenu pripomoćnu
zakladu, a ostatak od 149 for. pako uložen je k utemeijiteljnoj glavnici družtva,
dočim će se ostale još tražbine od god. 1887. natrag, u koliko su utjerive, u
prihodu od ove godine izkazati.
Uz zaključni račun ža godinu 1887. predlaže se slavnoj skupštini takodjer
i proračun za godinu 1889. na blagovoljni pretres time, da se je odbor kod
ustanovljenja istoga držao u glavnome načela, sadržanih u proračunu g. 1888


Ovaj proračun pokazuje u svojoj cielosti prihod sa okruglo 3100 for, a
isto toliku i redovitu potrebu, pa je ovdje uračunano u prihod takodjer i za


g. 1889. običajna podpora visoke kr. zemalj. vlade u iznosu 400 do for.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 380 —


Časopisa dobiva tlri^žtvo što predbrojenih, što u zamjenu:


.Gospodarski list i seljak, Težak, Obćinar, Gospodarski poučnik, Viestnik
2a gospodarstvo i šumarstvo, Viestnik hrvat, arheologicnog đružtva, Obiior,
Narodne Novine, Viestnik đružtva inžinira i arhitekta, Mjesečnik pravničkoga
družtva u Zagrebu, Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga đružtva, Agramer Tagblatt,
Oesterreichische ForstzKtung, Tharander forstlihes Jahrbuch, Zentralblatt


f. d. g. Forstwesen, Mitheilungen des Krainisch-Kusfcenlandischen Forstvereines,
Haj, Oesterreicbiscli Ungarisches Handelsblatt f. Walder:5eugnisse, Erdeszeti
lapok, Vereioschrift des bilmisdien Forstvereines, Forsthche Zeitschrift, Forstliches
Zentralblatt, Fricks Rundschau, Sjlvan, Lesnoj journal, Allgemeine Forstund
Jagdzeitung i L´Echo Forestier."
Od darova pako, učinjenih tečajem minule godine u korist družtvene
knjižnice, istaknuti nam je navlastito, đa je državni nadšumar G. Hell družtvu
poklonio osim njekoliko djela jošte i po više svezaka raznih šumarskih časopisa,
a kr. šum. nadzornik M. Vrbanič „Šumarski koledar za g. 1888/´


Predbrojnina 2a časopise stojaše o. g. 39 for.64 BOVČ.
Što se osobnih promjena u družtvu tiče, to su tečajem ove godine u
družtvo pristupili kao utemeljitelji veletržac Felix Neuberger i sin iz Jasenaka
a u najnovije vrieme i tvorničar A. Čerjch iz Mitrovice i to sve uzprkos toga^
da se je predsjedničtvo družtva i ove godine opet obratilo na naše velikaše,
veleposjednike i šumske veletržce, da pristupe družtvu kao utemeljitelji.
Novih članova L razreda pristupilo je tečajem g. 1888. ukupno 16, a


II. razreda njih 58.
Ovdje nam je podjedno žalostna dužnost, đa spomenemo imena onih
vrieđnih drugova i sučlanova družtva, koje nam tečajem ove godine nemila
sudbina smrti ugrabi, a ti jesu: šumarnik vlastehnstva Čabarskoga Ante Brosig,
nadšumar II banske Jmovne obćine u Petrinji Gustav Pausa, protustavnik iste
imovne obćine Ante Ćelija, šumar vlastelinstva djakovačkoga Stjepan Marinović,
kr. državni srbski šumar Aleksa Jakšic, te vlastelinski šumarski pristav u Čabru
Josip Jelene. — Slava im!


U interesu đružtva bio je nadalje upravni odbor prisiljen, đa u svojoj
na dne 13. prosinca prošle godine obdržavanoj redovitoj odborskoj sjednici briše
one članove, koji uzprkos svijuh opomena i poziva, ipak nehtjeđoše zadovoljiti
svojim članskim dužnostim, iz liste družtvenih članova. Takovih bilo je žali
bože ove godine ukupno 10 njih. Tom prilikom brisao je odbor podjedno one
đubiozne tražbine družtva, o kojih je jur u prošlogodišnjem izvještaju bilo
spomenuto, da su neutjerive.


Odbiv sve koncem prošle, kao i tečajem ove godine, izstupivše i umrvše,
kao i na oovo družtvu pristupivše članove, to družtvo naše današnjim danom
broji;




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 7     <-- 7 -->        PDF

^ 379 —


porabe na kr. šumarskom učilištu u Križevčih, kojemu sfcmkovnjaku povjeri


prevod oznatog djela „Dr. F. Judeich, Die Forsteinrichtung".


6, Zaključkom od 13. prosinca p. g. bude uredničtvo „Šumarskoga lista"
i na dalje ostavljeno u rukuh jur po prijašnjemu odboru izabranoga kr. zem.
šum. nadzornika M. Vrbanića.


6. Oglašen je u smivSlu družtvenih pravila natječaj za podielivanje podpora
priporaoćne zaklade.
7. Odbor podnio je u smislu zaključka od 4, veljače t. g. visokoj vladi
predstavku, sbog izdanja nove naredbe o polaganju nižjib šumarskih državnih
izpita.
8. U smislu poziva visoke kr. zem. vlade od 23. veljače f. g.-br. 43.954.
ex 1887. podnio je odbor viaokoistoj mnienje ob predlogu ravnateljstva kr,
šum. i gosp. učilišta u Križevcili, glede potrebe i koristi uredjenja praktične
pokusne postaje na istomu zavodu.
9. U smislu poziva visoke kr. zemalj. vlade od 27, ožujka t g. bn 10-547.
pako podnio je odbor visokoistoj mnie´ije, u pogleda odredaba o lovostaji u
branjevinah na hrvatskom primorskom Krasu.
10. Odbor ])ovjerio je profesora kr. šum. i gosp. učilišta u Križevčih
Dragutinu Hlavi, da u ime hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, pozdravi
članove lanjske glavne skupštine „Kranjsko-primorskoga šumarskoga dražtva" a
Gorici, koji je o ton) podnio slavnoj t(*j skupštini posebno izvješće, a isto tako
opunovlasti upravljajući odbor i šumarskoga upravitelja i člana našega družtva
g, liudolfa Brosiga, da zastupa naše družtvo na ovogodišnjoj po broju 40. glavnoj
skupštini slavnog češkoga šumarskoga družtva u Rokicanih.
11. Odbor sazvao je na dne 2. lipnja t. g. u Zagreb sastanak družtvenih
članova, u svrhu proslave 75.-godišnjice utemeljenja bivše c, kr. šumarske
akademije u Mariabrunu, koji je sastanak dosta iiepo uspio.
12. U smislu poziva visoke kr. zem. vlade od 7. svibnja t. g. br. 16.821.
podnio je odbor visokoistoj mnienje glede tumačenja ustanova § 18. i 28. zakona
0 lovu, glede lova na divlje guske.
13. Preduzeo je odbor shodna u pogledu obdržavanja ovogodišnje glavne
skupštine družtva, a posvetio je osobitu skrb i unapredjenju imovinskili odnošaja
družtva, kao i administraciji u obće, u kojemu pogledu treba iztaknuti:
Da se je dražtvena knjižnica i tečajem ove godine dosta znatno pomnožala
i to ne samo raznimi strukovnimi časopisi za prošlu godinu, već i sa više važnih
djela, od kojih spominjemo navlastito: nastavak i konac djelah „Dr. Tuisko
Lorey-Handbuch der Forstwisenschaft´* i ..U, v. Dombrowsky, Encjclopađie der
gesammten Forst- und Jagd^issenschaften". Zatim ,Jean Bungartz, Die jagdbaren
Thiere Europas". j,Eichot\ Die Europeischen Borkenkofer". „Manse,
Gesetze betreffend das Forstwesen und Feldschutz" zatim „Gesetze und Verordnungen
aus dem Dienstbereiche das k. k. Ackerbauministerium" te napokon
5,Dr. B. Borggreve, Die Forstabschatzung",




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 378 —


i a pregledana liepo urešena prostrana dvorana


vodstvom šumarnika M, Prok


znatna sbirka nadjenutih raznih ptica, koje je


imovne obćine, medju ostalim


ka baš umjetnički priredio šumarski pristav


potaknućeiB rečenoga šumaru
Josip Sabljak, zatim pako botanička sbirka šumarske flore petrovarađinske
imovne obćine.
Točno u 9 pati otvori predsjednik našega družtva kr. šumarski ravnatelj


M. pL Durs t glavnu skupštinu, pozdraviv zanosnim^ govorom mnogobrojno
prisutne uče.tnike. Zatim pozdravi gradski načelnik Ćiro pL Milekić, narodni
zastupnik na hrvatskom saboru i zastupnik na zajedničkom saboru,
skupštinare najprijaznije od strane grada Mitrovice, a predsjednik P. Jeremić
od strane petrovarađinske imovne obćine kao domaćice cieloga družtva. Istodobno
sliediše pozdravi, izraženi po ravnatelju Durstu na ime kranjsko-primorskoga,
a po nadšumaru Kesterčanku na ime galičkoga šumarskoga družtva.
Paja Todorović, kr. srbski činovnik u ministarstvu financija i učitelj gospodarstva
na učiteljskoj i bogoslovnoj školi u Beogradu, pozdravi članove
na ime srbskih šumara.
Za perovodju ove skupštine bje jednoglasno izabran D, Nanicini, kot.
šumar II. banske imovne obćine u Dvoru.


Na zamolbu predsjednika pročita družtveni tajnik kr. žup, nadšumar
Fran Žav. Kesterčanek izviešće o radu upravljajućeg odbora našega
družtva tečajem minule godine. Isto izviešće glasi:


„Podnašajuć ovime po običaju slavnoj skupštini izvješće o djelovanju
družtva i upravljajućega odbora, tečajem vremena od 11. rujna god. 1887. do
danas, iztaknuti ću prije svega sliedeće činjenice:


Upravljajući odbor, držao je za to vrieme ukupno 6 redovitih ođborskih
sjedaica i to: na 12. rujna, 8 listopada i 13. prosinca g. 1887. zatim 4. veljače,


21.
travnja i 30. lipnja t g.
Od važnijih zaključaka i učina iztičemo:
L Odbor oglasio je na dne 8 listopada, u smislu zaključka XL glavne
skupštine družtva „književni natječaj" objelodanjen u XI. svezki „Šumarskoga
lista" od prošle godine.


2. Odbor podnio je visokoj kr. zemalj. vladi u smislu visokoga odpisa od
1. prosinca 1887. br. 41,790. oveći broj pitanja za pismeni šumarski državni
izpit, obdržan u Zagrebu 17. prosinca i sliedeće dane.
n. U smislu zaključka prošlogodišnje po broju XL glavne skupštine družtva,
podnio je odbor na dne 9. veljače t. g. pod br. 31. vis. kr. zemaljskoj vladi
predstavku, da visokoista bez obzira na prijašnje slične predstavke i molbe
družtva, blagoizvoh sazvati enketu strukovnjaka, koja bi imala pretresti i
ustanoviti osa načela, na kojih bi se imala u obće organizacija šumarske struke
u Hrvatskoj provesti.
4. Odbor podnio je visoko] kr, zemalj. vladi na visoki poziv od 10. stud,
1887. br. 28.420. mnienje, u koliko bi bilo uputno, da se u svrhe školske


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 5     <-- 5 -->        PDF

_ 377 ~
stavljenu sličnu tvornicu, reprezentira jedno od najvećih industrijalnih poduzeća
u našoj zemlji. Jedva što je pred njekoliko mjeseci postavljena, rade već viSe
od 160 domaćih ljudi u istoj; a potrebiti hrastovi odpadci dopremaju se u
tvornicu vi bližnjih šuma petrovaradinske imovne obćine i kr. šumskog erara.
Za sada Već uporabljuje se na dan preko 45 hvati ili 440 (i. hrastovih drva,
iz kojega se proizvadja po prilici do 90 q. ekstrakta tanina.


Tu se radi neprekidno po danu, a po noći pri električnom svjetla. K tomu
potrebiti parostroj ima jakost od 120 konjskih sila, koji nuz druge manje locomobile
cieli nared tjera.


U načelu se proizvadja tanin iz hrastova drva po sistemu Eitiierovom,
ciena po q. izpostavlja se sa 15 for. Strojevi potiču iz jedne od najboljih
pražkih tvornica, te su po najnovijem sistemu prema dosada u rečenom smjeru
učinjenom izkustvu uredjeni.


Iztaknuti nam je ovdje, da se iz hrastovine dobiveni tanin upotrebljuje
za strojenje koža s jednakim, dapače po izjavi samoga tvorničara, još boljim
uspiehom, nego li s va Ione om (šiškom, lučcem), kojom se potonjom takodjer
proizvadja čvrsta, težka i svjetla koža. Ekstraktom pako iz hrastovine, kada se
rafiniranjem očisti, postigne se, kao što već rekosmo, isti uspieh kao sa šiškom,
jerbo se dobivanje izpostavlja mnogo jeftinije, nego li ista šiška. Rafiniranje
tanina biva u tvornici A. Čerych-a s parom, dočim u županjskoj tvornici englezkoga
đružtva biva isto s krvlju. Kako smo doznali, zamjenjuje ekstrakt, dobiven
iz hrastovine, u Engleskoj već dulje vremena kod strojenja koža šiškii, dočim se u
tu svrhu rabi u Francuzkoj i Njemačkoj još i sada hrastova kora, koja se potonja
u velike izvaža iz raznih predjela, gdje se hrastove mlade šume obhodnjom
od 25 godina gospodare kao guljače,


Eazumie se nadalje, da je pomenuta tvornica za proizvadjanje tanina za
našu zemlju u obće, a napose za naše posavske šume od najveće koristi; jer
ne samo, da se tim čiste šume od raznih odpadaka, naročito granja, panjeva
i t. d., što je dosada u šumi bez koristi ostalo, s druge pako strane dobivaju
doljnje dvje imovne obćine u Posavju i kr. šumski erar znatnu dobit od tih
odpadaka. S toga želimo rečenom poduzeću najbolji napredak
i uspieh!


Poslie pregiedanja tvornice bijahu učestnici družtva u gostoljubivom stanu
domaćine A- Čerych-a najprijaznije počašćeni. Spomenuti nam je nadalje, da se
je odsutni vlastnik, boraveći u Češkoj, posebnom brzojavkom sjetio našega
družtva, ter pozdravio iz daleke svoje domovine liepimi riečmi prisutne goste.
Već je bilo polnoći, kada se i^azstasmo iz prijazne i gostoljubive kuće. Istom
prigodom stupio je vriedni vlastnik tvornice tanina A. Čerjeh kao utemeljitelj
s iznosom od 100 for. u naše družtvo, položiv odmah istu svotu u ruke družtvenoga
predsjednika M. pl. Dursta.


Dne 30. kolovoza u jutro sabraše se članovi i ini učestnici šum. družtva
u dvorani sgrade gospodarstvenog ureda petrovaradinske imovne obćine na
obdržavat se imajuću skupštinu. Prije nego li je započela sjednica, bje pod




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 376 —


klade m istoj rieci, nedaleko ujezina ušća u rieka Savu, sagradjena u svrhu, da
se na Bosuti tečajem lieta kod inače mzke vode broditi uzmogne, ^naročito za
izvažanje šumskih proizvoda iz obližnjih šuma do rieke Save.


Rieka Bosut ili bolje rekuć široki kanal, koji se datira još od stare rimske
dobe, obsiže pocam od Županja, Cernu, Vinkovce, Nemce, Abševce, IMorović i
Grk do svojeg ušća u Savu kod sela Bosut najvažnije šume brodske i petrovaradinske
imovne obćine, ter investicionalne zaklade i državnog erara. Glavni
pritoci Bosutu su Spačva i Sttiđva nuz njeke manje potoke. Tako je Bosuta
najglavnijim izvozilora šumskih proizvoda iz onđješnjih šuma, a postavljenjem
rečene ustave omogućeno je u svako doba godine sa parobrodi na njoj ploviti.


Svake godine izveze se onuda do 20 milijuna hrastovih dužica, neračunajuć
ogrievna drva i ine drvarske sortimente.


Nadzornik pomenute ustave starina Quirini, kr. umir. gradj, računovodja,
primi naše članove najprijaznije, ter odredi shodna, da se družtvo osvjedoči na
licu mjesta, kako ista ustava funkcionira. Za jedan sat bje ustava otvorena,
kao što to biva, kada se iadje onuda prevažaju. Unatoč tomu, što je bila baš
tada vođa na Savi prilično nizka, ipak se je pokazalo dovoljno, da ustava svojoj
namienjenoj svrsi podpuno odgovara. U pobliže opisivanje ove ustave nećemo
se upuštati, pošto nam za to manjka prostora u našem listu,


Okriepiv se u prijaznom stanu nadzornika ustave Quirini-a kratkim doručkom,
ođputiše se članovi skupštine iz Bosuta preko hrastovih zabrana sreza
Klještevica u Mitrovicu, gdje stigoše oko 2 sata poslije podne istoga dana.
Zatim bje pregledana pod vodstvom gradonačelnika i nar. zast. na hrv. saboru
Ćire pl. Milekića bubara, koju je gradska obćina Mitrovica sagradila za
podignuće domaćega svilarstva god. 1887. Napomenuti nam je, da je ista bubara
podignuta pomoćju novca petrovaradinske imovne obćine, pozajmljenoga gradskoj
obćini uz razmjernu odplatu a dozvolom visoke kralj, zemaljske vlade. U istinu
mora se priznati baš uzorna radnja u rečenoj bubari a i veliki napredak domaćega
svilarstva, jer kako smo saznati mogli od upravitelja bubare, iznaša
dohodak u tekućoj godini preko 70.000 for., što se je izplatio za kokone domaćim
žiteljem, koji se bave gojenjem svilaca.


Dalje odanle krenuše članovi u tvornicu tanina vlastnika A. Ćerych-a,
rodom Čeha, da ju po programu pregledaju


Uz najprijazniji doček od strane braće Čerych-a , koji zastupaše
odsutnoga si otca i vlastnika tvornice tanina, bijahu posjetnici primljeni u
električno razsvjetljenimi prostorijami takodjer i od honoracija oblnstnih i
gradskih, koje su ujedno tamo pozvane bile.


Cieli Tiared u tvornici bje po nama pregledan, a braća Tervch bijahu


svigdje susretljivi, da prisutnim točno razjasne cielu manipulaciju i dobivanje


tanina iz hrastovih odpadaka, koji dosada ostadoše bez svake koristi iežeči


u šumi.


Napomenuti nara je ovdje, da mitrovačka tvornica tanina A, T-ervch-u.


mvA onu pred njekoliko godina od jednoga englezkoga družtva u i^.upanji po




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 3     <-- 3 -->        PDF

_ 3^5 -^


pridošle tlanove, uputi se cielo družtvo u mje^sto Ra6u, gdje fie je kratko vrieme


za odmor i za okriepu, uzev zajutrak, upotrebilo.


Odanle se krenu dugački niz kola sa članovi put šuma domaćice j^pe


trovarađinske imovne obćine", da se pregledaju šume Vratična, Varadin


i Smogva. Iztaknuti nam je osobito krasne i bujne mlade zabrane sume Varadin


i Vratična u 8—10 godišnjoj dobi, sami čisti hrastik, da je milota bilo za vi


djeti. Sveobće je priznato od prisutnih stručara, daje upravno šumarsko osoblje


imovne obćine ozbiljno se i svojski pobrinulo za šumsku kulturu, a i podre


djeno lugarsko osoblje te kulture sačuvalo od napadaja n,arve i inog ošte


ćivanja.


Uz put pade u oči mlada hrastova šuma od po prilici 40 god. dobe, gdje


je od prvašnjih sječa ostalo na jutru 4—6 starih debala bud hrastova i briesta,


bud jasena, koja su debla dakako jedino, izuzara kojega hrasta, za tehničku


porabu manje vrieđnosti, a većim dielom za ogrievno drvo sposobna Povede


se pitanje, da li bi se imala ova stabla iz upitnog mladika izsjeći i očistiti;


njeki prisutni stručari bijahu za, a većina pako proti tomu, potonje osobito


s razloga, što bi se obaranjem onako ogromnih i osobito granatih stabala mnogo


mlade šume satrlo i uništilo, usljed česa bi dakako mjestimice i pliešina nastalo,


te se tim sklop šume prekinuo.


Nakon podulje vožnje prispije đružtvo u sječu, opredieljenu buduće go


spodarstvene godine 1888/9. za porabu. Površina šume bje već naravskim na


činom bujno oplodjena, jer je prošle godine žir dobro urodio bio, a stabla,


namienjena za sječnju, sva su tekućimi brojevi točno obilježena i procienjena.


Odanle krenuše članovi pješke do Popadićeva stana u sred šume, gdje
bje priredjen doručak za okriepu nakon više od trosatne vožnje. Tom prigodom
pozdravi poslovodja šumarnik Maks o Proki ć prisutne članove dobrođošhcom
na ime petrovaradinske imovne obćine kao domaćice, a predsjednik družtva
šum. ravnatelj Mila n pl. Durs t izrazi njekoje zdravice zanosnimi riečmi na
uspiešni razvitak gospodarstva imovne obćine^ imenito pako predsjedniku imovne
obćine P. Jeremić u i činovničtvu, koje na čelu svojega šumarnika svojski
nastoji o unapredjivanju šumarstva.


Odmoriv i okriepiv se, odvezoše se članovi dalje kroz šumu put Morovića,
gdje se je prenoćilo.


Ovdje nam je u kratko spomenuti mjesta Moro vica. Isto ima do 700
stanovnika^ a leži baš gdje se rieke Studva i Bosut skupa sastaju, preko kojih
velika dva drvena mosta vode. Ondje je sjedište trijuh šumarija, naime dvijuh
kralj, državnih i jedne petrovaradinske imovne obćine.


Za drvarsku trgovinu ima Morović osobitu važnost, jer leži sasvim povoljno
glede državnih šuma i šuma petrovaradinske imovne obćine. Onamo
dolaze svaki dan strani ljudi, koji se zanimaju za drvarska trgovinu, i množina
drvarskih radnika sa svih strana naše domovine, tražeć privriede u ondješnjih šuma.


. Sliedeći dan 29. kolovoza u jutro krenu cielo đružtvo preko sela Grk^
uzduž rieke Bosute do ustave , koja je troškom investicionalne krajiške za




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— mi —


Milekić pl Ciro, Tiarodni zastupnik na hrvatskom saboru n "Zhgvehn


i na zajeduičkom >;aboru u Budimpešti, gradonačelnik u Mitrovici;
Milutinović Vaša, ravnajući učitelj u Beški;
Mocnav Dragutin, šumarski vježbenik petrovarađinskc imovne obćine


u Morovićii;
Miiller Vilim, šumarski nadzornik jasn, kneza Scbaumburg-Lippe u
Virovitici;
Nanieini Dragutin, kot. šumar II. bansko imovne obćine u Podovih


(Dvor);
Neničić pl. Slavo Ijub, šumarnik brodske imovne obćine u VinkovciL;
Nikolić Pera, kapelan i vjeroučitelj na kralj. niž. real.-gymnaziji u


Mitrovici;
Odjić lYOgnjanović Stojan, nadlugar petrovaradinske imovne obćine u


Moroviću;
Petrovi ć Lazar , kotarski šumar petrovaradinske imovne obćine u
Moroviću;
Popović Dušan, šumarski pristav petrovaradinske imovne obćine u


Mitrovici;
Popović Radivoj, učitelj za gluho njeme u Mitrovici;
Prokić Makso, šumarnik petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici;
Radošević Mijo, šumarnik vlastelinstva u Kutjevu;
Rebić Uroš, nadlugar petrovaradinske imovne obćine u Kuzminu;
Simeunović Jakob, lugar petrovaradinske imovne obćine u Kuzminu;
Simonović Nikola, protustavnik ujedno raćunovodja petrovaradinske


imovne obćine u Mitrovici;
Šumanović Milutin, kot šumar brodske imovne obćine u Rajevuselu;
Todorović Paja, činovnik u minist. financija i učitelj gospodarstva na


učiteljskoj i bogoslovnoj školi u Beogradu;
Tuffek Ignjat, šumar, upravitelj jasnoga kneza Odescalchi-a u Grgu


revcih;
Vac Gašpar, šumarski vježbenik gradiške imovne obćine u Novojgradiški;
Varićak Dragutin, odbornik petrovaradinske imovne obćine;
Verho vae 6yula Dr. jur., kr. viećnik sudbenoga stola u Budimpešti;
VrbanićLav , absolvirani gymnazialac u Zagrebu;
Vrbanić Mijo, kralj, vladni šumarski nadzornjk, I. podpređsjednik hrv


slav. šum. družtva u Zagrebu;
Vučanov Jovan, učitelj u Mitrovici;
Vukadinović Pavle i Zečević Nedeljko, odbornici petrovara


dinske imovne obćine:
Zobundjia Mijo, nadšumar ogulinske imovne obćine u Ogulinu.
Nakon što je šumarnik Makso Prokić kao poslovodja ovogodišnje
skupštine u ime petrovaradinske imovne obćine srdačnimi riečmi pozdravio




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 9, i 10, u ZAGREBU, 1. listopada 1888. God, XII.


Izvještaj 0 XIL glavnoj skupštini hrvatsko - slavonskoga
šumarskoga družtva^ obdržavanoj dne 28„ 1 sljedećih dana
mjeseca kolovoza 1888. u gradu Mitrovici.


Kao što bje programom ustanovljeno, sastade se znatan broj članova i
inih uSestnika na rečeni dan ranim jutrom dne 28. kolovoza t. g\ u mjestu
Raci na Savi, prispiev onamo stranom s parobrodom iz Siska, Jasenovca, Broda
i Županje, stranom pako na kolih.


Najprije ćemo ubilježiti imena onih vriednih članova i prijatelja naše
struke, koji s daleka i s bliza pohrliše, da prisustvuju našoj skupštini, a ti jesu:
Barišić Pavle, nadšumar i šumar, procjenitelj potrovaradinske imovne


obćine u Mitrovici;
Basara Teodor, nadšumar I. banske imovne obćine u G-lini;
Benak Vinko, nadšumar II. banske imovne obćine u Petrinji;
Bunjik Koloman, kot. šumar brodske imovne obćine u Trnjanih;
Čerjch braća, tvorničari tanina u Mitrovici;
Durst pL Milan, kralj, šumarski ravnatelj, predsjednik hrv.-slav,


šumarskoga družtva u Zagrebu;
Durst pl. Franjo, gjmnazialac u Zagrebu;
Harrer Franjo, kralj, kot šumar u Moro vicu;
Havliček Josip, kot. šumar petrovaradinske imovne obćine u Kupinovu;
Helebrant Josip, šumarnik jasn. kneza Odescalchi-a u Suseku;
Horvat pL Gejza, kr. kot. šumar u Moroviću;
IIić Petar, odbornik petrovaradinske imov. obćine;
Jeremić Pera, predsjednik petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici;
Jovanović Gjoka, građjevni mjernik petrovaradinske imovne obćine


u Mitrovici;
Kesterčane k Fra n Žav., kralj, župan, nadšumar, tajnik hrv.-slav.
šumarskoga družtva u Zagrebu;
Koča Gjorgje, nadšumar i šumar, procjenitelj brodske imovne obćine
u Vinkovcih;


" ´ 28


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 27     <-- 27 -->        PDF

_ 399 ~


dakle nisu ovdje nepovoljaije, nego li i u drugih krajevih„ No to nije sve. Ja
poznajem šume i zagrebačke i varaždinske županije upravo skoro kao i naše
imovinske, pa se neću prevariti, ako bar 30% od ^i^l^ šumske površine odbijem
na sitne šume tako zvane kolosjeke, gxlje se samo kolje 2a vinograde sječe-
Kad tu stavku odbijemo, mi se moramo čuditi od kuda se tamošnji sviet drvari^
kad S5e kod nas tu?´.! da ogrieva nema.


I u ličko-otockom okružju, gdje odpada doduše više površine šumske na
dušu, mora se odbiti veliki dio na zabrane, na Kras i na one površine, koje
su kao mmn. upisane, a šuma nisu. Uzmimo, da je ondje još veliki dio šuma
nepristupan, to ćemo viditi, da su u cielom okolnosti ondje nepovoljnije ma da
cifre drugcije kažu. Konstatiramo dakle, da su prilike šumarske u brodskoj
imovini vrlo prikladne.


Pobliže sravnjivati te prilike sa onima u drugih državali Europe, nećemo
i ne možemo; gornje brojke dosta su nam kazale.


K´o mi ne smijemo još nešto zaboraviti. Mi smo u brodskom okružju
sasvim iz računa izpustili privatne šume, a i one neki dio površine zauzimaju
osobito u kotaru brodskom„ Za tim nam valja na um uzeti, da u našoj monarkiji,
Njemačkoj i u drugih državah imade takovih šuma, u kojih je uživanje
radi klimatičnih ođnošaja ili zakonom ograničeno ili nemoguće, za tim da je
veliki dio nepristupan i da na lošijoj stojbini raste i lošija šuma. Sve te okolnosti
znatno snizuju gore citirane stavke.


Sad ćemo pokušati, da odgovorimo na one točke, koje smo u uvodu razprave
naveli. Ja sam se radi ravnanja obratio na svoje kolege iz gornje krajine,
pa im ovdje javno zahvalu izričem, što su bili Ijubezni, pa su se momu pozivu
odazvali.


Spomenuto je već gore, da je kod razdiobe imovinskih drva mjerodavan
broj obitelji. Od svijuh imovina, koje ću ovdje navesti, imade brodska najviše
obitelji, a kako su diobe maha nzele biti će ih za koju godinu još više.


U brodskoj imovnoj obćini imade pravoužitničkih obitelji okruglo uzeto
lO.OOO, u slunjskoj 6711, u otočkoj 6941, oguhnskoj 7781, II. banskoj 6357,
a 1. banskoj 7186.


Koliko je pak poprječno na godinu za obitelj potrebito drva, ne može se
brojem označiti, Hundeshagen uzima, da ]e dosta za svaku obitelj od 5 duša
37*^ hvata, i to ukupno za ogriev, gradju i t. d.
Od redovitog godišnjeg etata dolazi na svaku obitelj u brodskoj imovini 11 m´\,
u slunjskoj 2-7 m´l, u otočkoj 15 nrl, u ogulinskoj 14- m^, u IL banskoj 7*5 m^
a u I. banskoj 3-4 m´K Dakle u brodskoj imovini dolazi na obitelj onoliko,
koliko Hundeshagen uzima i to samo iz imovinske šume, Oua leži u sredini
izmedju otočke i ogulinske s jedne i slunjske, L i II. banske s druge strane.
Potonje tri imovine daleko zaostaju za brodskom. No još moramo napomenuti,
da u slunjskoj imovini ne dobivaju pravoužitnici ogriev bezplatno,´nego plaćaju
20 nvč. za ^svaki metar, a za gradju plaćaju polovicu pođpune takse. No potreba
na gradji ne može se podmiriti ni u I. banskoj, a ni u slunjskoj imovini.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 400 -^
Od gore spomenufcsli il m^ u brodskoj imovini ođpada 7 ml u ime
ogrieva, a 4 ml u ime gradje, no pošto sveukupna potreba ua gradji
iznotii IG—17,000 in\ to se višak na gradji svake godine proda. Ukupno se
narodu dakle izda svake god. 70.000 ml ogrieva bezplatno, a 16—17.000 ml
gradje što besplatno a što uz vrlo sniženu deau od 1*90 for. po ml Te dvie
svote čine ukupno 86—87.000 nrl


Ovdje bi dakle mogli zakijučiti razmatranje imovinske same prama broju
obitelji, pa ]oš jednom spomenati, da svaka obitelj dobiva poprječuo 7 ml
ogrieva bezplatno. Da li je ta zaliha dosta za cielu godinu? Nema sumnje da
bi se u smislu zakona pravoužitaici imali zadovoljiti onim prihodom, koji šume
u potrajnom uživanju daju. No oi)zirom na veliki višak gradje (oko 24.000 ml)
i na bogatstvo imovine pravedno bi bilOj da se pravonžitnikom dade toliko
ogrieva, koliko bi im^ali ciele godine dosta.


U smislu zakona mjerodavan je kod razdiobe ogrieva posjed, dakle cielo
ili dio selišta. Od spomenutih 70.000 m"l ogrieva odpada na ´74 sel. 5, na V^ 7,
lu I4 9 a na ´^/^ sel. U m´l Za sigurao je, da te količine drva nisu
dosta obitelji preko ciele godine. Valja dakle tome zlu doskočiti. Danas se pak
ima razpraviti i pokazati, da li se tomu pomoći može i na koji način. No ja
moram spomenuti, da je to pitanje već prije tri godine u gospodarstvenom uredu
brodske imovine razpravljano, i ja ovdje ne mogu ništa nova navesti do li rezultata,
do kojih smo već tada došli.


Uzmemo li u obzir bogatstvo brodske imovine i percentualno razmjerje,
koje šum.e u njeuoni teritoriju zauzimaju, to nam neće biti težko odgovoriti
na pitanje: „kako da so oskndiei ogrieva doskoči?´* Ta je oskudica samo u
im.ovnoj šumi, ali je u ciclom kraju imovine nema Što više mi ćemo viditi, da
je baš veliko obilje ogrieva, koje leži i trune po sjećah, kao da nema nikakove
vricduosti.


Ovogodišnje sječe u brodskoj pukovniji u erarskih i investicionalnih šuma
procienjene su na 147.7!)i- ml gradje i 230.003 ml ogrieva. Dodamo li tome
još godišnji etat iz imovinskih šuma sa 110 000 ml to će se izsjeći ogromna
masa od blizu pol milijuna nrl Odbijemo li od ukupne te mase 187.704 ml
gradje, to nam ostaje /JOO.OO^ ml samoga ogrieva. Netrebarao ni dokazivati,
da je taj kvantum ogrieva dosta za puno veći kraj, nego što je bivša brodska
pukovnija. Jer kad bi uzeli sve pravoužitničke obitelji slunjske, otočke, ogulinske,
I, i IL banske i brodske (ukupno oko 44.076)^ već tada bi došlo na
svaku obitelj blizu 7 ml ili 2 šumska hvata.


U tih okolnostih dakle nije bilo težko gospod. uredu pitanje od kuda da
se nabavi ogriev. Puno teže je pitanje na koji način.


No prije moram još nešto navesti. Koliko mi je poznato, sječe se u nekih
imoviTiah osim godišnjeg redovitog još i vanređni šumski dohodak. Ja do duše
ne poznajem stanja tih šuma, ali u brodskoj imovini vanrednog dohodka nerim.
i´remda je to pitanje u savezu sa današnjom razpravom, ja ipak ne mogu svijufi
razloga ovdje navesti, radi kojih nije vanređni dohodak ođredjen. Dosta je da




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 11     <-- 11 -->        PDF

383


r a c \:i on.


za upravnu godinu 1887., predložen XII. glavnoj sivupštiui, držaiioj
1888. u Mitrovici.


II. Prihod,
Poimence


CP


j Kamati uteineljiteljne glavnica . . ,
2 Prinosi podupirajiićih članova . . .
3 Prinos pravih članova I. razreda , ,
4 Prinosi pravih članova IL razreda .


Pristupnina novih članova
G Odšteta za diplome .
7 Uvrstbina za oglase u „Šumar, listu"
8 Kamati glavnicab novih utemeljitelja
0 Članarina novih članova I. razreda ,


10 II


!i 5-/ rt ^^- ji


11


Predplata predbrojnika na Sum. list.


12


Podpora zemlje


13


Razno
Ukupno .
Odbiv odtuda razhod sa.
Ostaje .


Bilo jo U istinu


prelimin
i runo pi-iir)]jeno OpazKe


i


tor t´ur. ´ iič.


I
105 120: 01
430 480 I 1030
104(1; 50
514 560 i —
30 7Š: —
:-.>o 47: —
70 f)´ 40
150 20: —
50 125i 40
192^ —
129 —
400 400 i —


5; IG


3217: 07
3018; 22
198 SU)


i


t. j . jednu sto devetdeset i osam fo]\ 85 nove. od koje je svote
glasom ustanova §27. družtvonih pravilah, svota od 49 for. 85 nvć.
priklopljena družtvenoj pripomoćnoj zakladi; iznos od 149 for. I nvč.
pako uložen je utemeljiteljnoj glavnici.
šunsarskoga družtva držane u Zagrebu, dne 30. lipnja 1888.
Tojiiik:


F. Ž. Kesterčanek,


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 29     <-- 29 -->        PDF

_ 401 ~


kažem, da je kod nas u kraju, gdje je malo ogrieva, gradja i ogriev zajedno
na istoi!^. stablu, i da se ogriev dobije tek onda, kad se gradja proda^ Za svaku
r\, pr. hiijada kub. luet. ogrieva valja prodati 2000 nvK drvne zalihe. Predhvat
se ne da dakle ograničiti sanio iia ogriev, nego se odmah proteže ina gradju,
Predhvatom dakle za jedan decei}jj valjalo bi izsjeći drvnu masu, koja treba
da traje 20 god. No takovim predhvatom dobili bi isto ovakova drva, kakova
nalazimo na sjećah u državnih šumah. A vi će te viditi, da se pravoužitnici
i zastupstvo baš od toga brani, da ne dobiva takav ogriev, nego stojeće
hrastove.


Sad da se vratini gornjem pitanju.
Kad je gosp. ured uvidio obilje ogrieva na državnih sjećah, odmah je
podnio shodnu predstavku visokoj vladi na odobrenje. Ta je predstavka izmedju
ostalog sadržavala i predlog, da se pravoužitnikom kompetencija od 5. 7, 9 i i 1 m´l
podvostruči na 10, 14, 18 i 22 m^ pa da im se taj kvantum ili u novcu naplati,
ili da se kupe čitave sječe ili pak da se skladište ogrieva u Vinkovcih
otvori. U prvom slučaju računajuć svaki metar sa 50 nove., mogao bi si svaki
pravoužitnik kupiti ogrieva na sjeći, kad bi htjeo i gdje bi htjeo. U imovinskih
pak šumah kupili bi trgovci i ogriev i gradju, a ogriev bi tada uz nižju cienu,
nego li je 50 novč., pravoužitnikom prodavali. A iz državnih šuma mogli bi
kupiti po 20 nove/ metar, jer kako gore rekoh, ima ovdje toliko ogrieva, đa
badava leži i trune.


^Visoka vlada odobrila je načelno te predloge. Ali kad smo s njimi pred
zastupstvo došli, nitko ni da bi čuo. Zabadava je dokazivano, đa gosp. ured
ima već predhodnu dozvola visoke vlade, da 35.000 for. smije u ime ogrieva
izdati, predlog je propao. Neki su zastupnici privoljeli, ali nisu htjeli privoliti
baš iz onih sela, gdje se najviše tuže da nedobivaju dosta ogrieva.
Gospod, je ured podnio i drugi predlog visokoj vladi, naime da se spomenutih
5, 7, 9 i 11 met. pravoužitnikom u naravi izda, a druga polovica da itm
se u novcu izplati. Taj predlog je načelno visoka vlada odobrila, ali ni njega
nije zastupstvo prihvatilo. Vikalo se: ^ne trebamo mi u naravi ni u novcu!"
Pa da što hoćete, zaključite. I odmah je zaključeno: .,zaključujemo da nam
se daju stojeći hrastovi." I u tom grmu zec leži. Oko stojećih hrastova sve
se vrti, jer sve iz njih daje duga praviti. Uprava je pokušala sve i na njezinu
dobru volju ne može se nitko tužiti.


I tako, slavna skupštino! da je ma koji gornji predlog već prije 3 godine
usvojen, možda ne bi današnje razprave ni bilo, ili barem brodska imovina
ne bi bila u prvoj liniji interesovana.


Mi smo gore brojevi dokazali, kako velika množina ogrieva leži na erarskih
sječah, a otuda ga nije težko nabaviti, da se oskudici doskoči. Jer tu se radi
baš 0 selih, koja su bliže tim sječam, jer pravoužitnike prvoga kotara (brodskog)
moramo izključiti, tamo se svake godine još prišteđnja izkazuje, jer se većinom
podmiruju iz vlastitih šuma.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 402 -
PravoiižitBici, koji m dobri gospodari, kupe iz erarskih sječa za 1 for.
pet punih kola valjana ogrieva, pa sa onim što dobiju od imovine, imadu ciele
godine dosta.


Prije nego završinj, dozvolite mi da sa nekoliko vieci ilustriram u obće
"naše odnošaje.


Najprije se viče i diže tužba, da ogriev sa sječa nije osobit, i da su sami
odpadci- Ali ja bi prstom mogao pokazati na sela, koja to vele, ali u svakom
dvoru ima po vize metara cjepanica već sada. To je sve noćju sa sječe izvezeno,
pa naravno onda da do dozvole ostanu sami odpadci. Ali te cjepanice
neće dočekati zime u dvoru vlastnika: to se sve proda. Uz ovu viku na oskudicu
ogrieva griju se imovinskim drvom toliki nepravoužitnici i doseljenici, a
u A^inkovcih ni nema pravog skladišta drva^ jer sve noćju dobiveni ogriev pravoužitnici
na prodaju voze. Oko svake ciglane ima na stotine metara drva, a
i to je sve kupljeno izpod ruke od pravoužitnika.


Jednom sam sreo vise kola, gdje voze drva na prodaju. „Ma ljudi božji
za što prodajete?" „E treba gospodine krajcara," ,,A treba li Vam drva?"
„Ta treba i drva" rekoše češkajući se.


Procenat u elaboratu, odredjen za ogriev, nije stalan broj. Težko je i kod
jednoga stabla označiti granice izmedju tehničkog diela i ogri-va, a kamo li
kod velike mase. Narodu se za izvoz iz sječe otvori kapija, a kad svaki svoj
dio izveze, tad im se još po nekoliko dana dozvoli, da ostatak izvažaju. Pa
mislite da tko ide? Sve su naše sječe još pune ogrieva, ima srezova gdje nebi
rekao, da je zimus već izvezeno. Nitko kanda ne nalazi za vriedno manje
komade tovariti i voziti, nego vole vikati i tužikati i opoziciju tjerati, misleći,
da će na taj način ipak do stojećih hrastova doći.


U našili prastarih šumah svaki dan je puno odpadaka. Poslije svakog vjetra


bude silesija izvala, sve grane i odpadke vozi narod kad hoće.


Oko Otoka i u šumi Slavir imade toliko klada i čitavih trulih hrastova,


da bi stranac rekao, da se tu ne može ni pomisliti na oskudicu, nego da je


baš razkoš.


Uz željezničku prugu Vinkovce-Brčka naniela je voda proljetos iz državnih
šuma na hiljade metara drva, koja ondje badava leže. Nitko ni da bi sikirom
udario. A željeznička uprava čisteći samce i nasipe plaća radnike, koji te hiljade
metara snašaju na hrpe i spaljuju. Uz cielu prugu vije se oblak gustoga
dima.


I u istinu veliki dio naroda počev ovamo od Otokanezna, staje oskudica


ogrieva. Ima pravoužitnika, koji za nekoliko forinti kupi cielo jutro stare sječe


pa prodaje po 10 novč. voz drva. Ali slabo kupaca nalazi.


Iz Bačke i iz provincijala dola/.e čak tamo po drva, nije im daleko, kad


nužda tjera. Za vrieme vojne krajine išli su čak iz Mikanovaca u Slavir po


drva, a danas je daleko već ako je sječa 2—3 sata udaljena. Ali onda su


davana stojeća stabla, a danas su drva samo za ogriev.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 403 —


Iz krivog shvaćanja imovine biio je i u javnosti krivili na/ora. Tleklo se,
prodaje se godišnje za 150 i vise hiijada forinti, a narodu se ne da dosta. Kao
da je tko kriv sto trgovci plate 150 000 i´or., tu se sudi po svoti a neračuna
se, da trgovci plate po 15 for. km. i po 50 i 60 for. jedan hrast, A kad bi
plaćali po 1 for. km., onda bi svota iznosila samo 10.000 for. i prigovora s te
strane sigurno nebi bilo.


Sretna je imovina, koja daje toliko ogrieva i koja svu potrebu na gradji
podmiriti može, šta će reći na pr. pravoužitnici L banske imovne obćine, kad
čuju, da se lanjske godine dalo narodu 17.000 m^ birane gradje Sto bezplatno
što uz cienu od 1 for. 90 nC. ? Kod njik čitav godišnji dohodak na gradji iznosi
jedva 4000 m^. Neće li oni reći, da su Brodjani sretni? Sve škole, sviobćinski
i župni uredi dobivaju ogriev bezplatno. Sve mostove, svu gradju za javne
zgrade daje imovina, sve odvodnje i puteve podpomaže imovina. Imovina plaća
oko 40.000 for. samo školskog nameta. A gdje je drugo uživanje. Paša je
bezplatna, žirovina je be^^platna. Tolike obitelji živući kraj šume, živu baš od
šume braneći silnu marvu i svinjo.


Žalostna je pak imovina, koja se na nesiguran način uzdržaje, gdje se
čeka da se svaki novčić šumske štete plati, da se otuda tekuća potreba podmiri.
Drugčije bi izgledalo i u brodskoj imovini kad bi se željno izčokivao svaki
novčić za šumsku štetu. Tada bi sigurno sela, koja po hiljade imovini duguju,
to gorko osjetila.


Još se pogovara, da je narod prisiljen drva bez dozvole sjeći, jer mu se
dobrovoljno dosta neda, ali ta bez dozvole posječena stabla nisu drva za ogriev,
to su birani hrastovi, brže bolje izpiljeni u duljini od 2 metra i preko noći
odveženi u Vukovar.


Oprostite što sam vašoj strpljivosti ovim razlaganjem možda već dosadio.
Ja ću sad u kratko sve reasumirati i zaključiti.


Krivo je načelo, veli dr. llentsch, da je ona zemlja najbogatija, koja sve
sama producira, što joj treba i što klima dopušta. Šta tim misli odmah ću reći.
Poznato je, da je valjda u čitavoj našoj monarkiji najveća oskudica drva u
Bačkoj. Pa ipak nije nikomu palo na pamet, da one plodne njive u šume pretvori.
Ovako bogato tielo, kao što je brodska imovna cbćinaj nebi dakle bila radi
ogrieva u neprilici ni onda, kad bi šume imale još veći procenat gi´adje. Za
novac se dade sve nabaviti, ali za to treba odlučne volje. Za sadanje okolnosti
valja narod da zaboravi na stari običaj, kad je dobivao stojeće hrastove, inače
de nestati i hrastova i imovine.


Uz ogrievna drva, koja se sa imovinskih sječa daju, spreman je gospodarstveni
ured sa dobivenom dozvolom visoke vlade uviek kupiti drva, da svaka
obitelj dobije po 1.0, 14, 18 i 22 metra ogrieva. Samo na to treba da privoli
zastupstvo, a neprivoljuje za to, što ogrieva po otvorenih dielovih šume još
uviek dosta imade, ili možda za to, što su to bogatiji ljudi, koji si ogriev i
onako lako nabave.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

~ 404 —


Drugcije se oskudici doskočiti neda. Možda predhvatom? Ali taj je pojam
tako obširan, da mu nema granice. Kad bi mi predhvatom htjeli pomoći na
ogrievu, morali bi prodati i predhvat na gradji, dakle dvostruka masu, jer se
inače iedna od druge ođieliti neđa. No taj predhvat bude i bez naše volje.
Poslije svakog ja6eg vjetra proizvaljiva se na stotine hrastova, ima gosp. razreda,
gdje bude po 40-60 izvala. Ako se to bude opetovalo svake 3. 4. godine,
onda će već na taj način biti šuma i odviše proredjena.


No još jedan momenat moram spomenuti. Da se je prije 10 godina davalo
narodu drva po sadanjoj mjeri, dobila bi svaka obitelj puno više ogrieva jer je
broj obitelji sigurno za nekoliko hiljada bio manji. 70.000 m´* ogrieva, velika
je drvna, masa ali narod se razcjepkao. Obitelj, koja je prije dobivala 14met.,
bila je zadovoljna, ali kad su se odielili prije sastavka katastra, uneta je svaka
grana za sebe, pa je često od jedne obitelji nastalo 5 i više. Ako sada svakoj
pripada samo 5 met. to imovina izdaje mjesto 14, 25 met. dakle skoro dvostruko.


Šume su svaki dan starije, pa će biti sve više i više ogiieva, A kad nam
za 30—40 god. odrastu mladje šume, pune grabo vine, briestovine i jasenovine,
nestati će svake bojazni. Jer ne samo da će biti same bolje sklopljene i daće
biti više drvne zalihe po jutru, nego će biti više i ogrieva. U šumab, gdje je
sada na jutru 100, 120 ili 160 m^, biti će kad odraste novi nasad po 230 do
300 m^. Za budućnost ne treba dakle da budemo zabrinuti. A kako se kameno
ulje (petrolej) za dvadeset godina udomaćilo i u najvećoj palači i najmanjoj
kolebi, tako će za dvadeset trideset godina i kameni ugalj gorjeti, ako ne u
svakoj kući, a ono bar u većem dielu. A i danas vidimo već i po selih., da i u
običnih pećih zimi ugljen lože.


Za sada dakle treba pomoći, da se oskudica ogrieva ukloni- Ja sam za to,
da se iz sječa erarskih ogriev kupi i narodu dade, za to sara barem u pogledu
na brodsku imovnu obćinu, a to bi se moglo i za petrovaradinsku preporučiti,
jer valja znati, da procjena ogrieva na teritoriju petrovaradinske pukovnije na
ovogodišnjoj sječi u erarskih šumab iznosi preko 120.000 m^ U erarskih šum ah
obvezan je trgovac kupiti i gradjevno i ogrievno drvo, pa ako prvo vrlo lako
može da unovči, to mu je drugo tim teže, i odtuda vidimo, da imade puno
leževine po sjećah, koja trune i koju voda raznaša. S toga razloga nabava toga
ogrieva neće biti skupa; No to je već predlagano glavnom zastupstvu, ali ono
ga nije prihvatilo, možda će zaključak slavne ove skupštine imati veću moralnu
moć. No čudnovato je svakako, da oni, koji se tuže da nemaju ogrieva, neće
da prime ni u pretres to pitanje, kako da se nabavi, nego prosto traže ono,
što im ne treba i što im se ne može dati.


Možda će tko god reći, da neće za uviek biti ogrieva na erarskih sjećah,
jer je ondje prekidno šumarenje, s toga da se neće moći za uviek oskudici
doskočiti. Ali kako bi onda doskočili? Zar predhvatom? Mislim, da bi time još
veću. pogrešku učinili. Jer ako se i neće dati za uviek sa erarskih sječa potreba
podmiriti (a to medju tim nije ni nuždno, dosta je samo za 20—30 god.),
to nam vaija dotle imovinske šume od predhvata čuvati, dokle god se sa




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

~ 405 "-"


erarskih sjeća dade ma koliko kopiti, a budemo ii kašnje prisiljeni predhvatom
glavnicu naSeti, to ćemo moći još uviek, jer za to neće biti ni onda kasao. Ali
smo barem glavnicu jedno vrieme čuvali. Inače bi mogli đoživiti, da u isto
vrieme nestane ogrieva i u erarskoj i imovinskoj šumi. Sada uzmimo liek dok
ga imamo, jer ćemo ga tražiti kad ga nestane-


Zatim uze rieč nadšumar i šumarski taksator Pavle Barišić, ter izviesti
skupštini ob upitnom predmetu sliedeće:
Slavna skupštino!


Pitanje o načinu, kako bi se dalo doskočiti oskudici drva za gorivo kod
brodske i petrovaradinske imovne obćine, može se posmatrati sa dvaju gledišta:
sa onoga za budućnost i onoga za sadašnjost.


Ako uzmemo budućnost na oko, onda se pokazuje više izvora, iz kojih će
se moći te potrebe pokrivati. Za sadašnjost naprotiv nepreostaje drugo, nego
razložno razpolaganje s onom drvnom gromadom, koju danas imademo. .


Pošto su meni okolnosti brodske imovne obćine samo malo poznate, to
se ja mogu osvrnuti samo na ovu našu petrovarađinsku imovnu obćinu, te razložiti
svoje nazore u pogledu gornjega pitanja, i to kako obzirom na sadašnjost
tako i obzirom na budućnost.


Da počnemo dakle ovu razpravu pogledom na budućnost, postoje budućnost
za nas šumare bila i biti će vazda glavnija od same sailanjosti.


Da ne okolišavam dugo, ja ću evo odmah kazati, da gojim tvrdo uvjerenje,
da te oskudice u budućnosti biti neće. Valja imati na umu, da se danas sjeku
većinom takove sastojine u prestarelih šumah, koje su veoma riedkog obrasta,
upravo praznine, koje bi Niemci imenom „Raumden´^ nazvali. Takovih sastojina
u samoj Morovićkoj šumariji ima blizu 4000 kat. jat.


Ovaj kompleks leži već desetinama godina tako reći bez ikakovoga prirasta,
dočim će u budućnosti uz razložno gojenje donositi kako drva za gradju,
tako i drva za vatru u kud i kamo većoj mjeri, no što danas daje.


Nadalje imademo čistina, koje danas samo za pašnjake služe takodjer oko
5000 jut. I ova površina davati će po vremenu, kada se pošumi, izvjestnu
drvnu gromađu.


Napokon zemljište, koje leži danas pod vodom kao vremenite bare ili
stalne močvare, te se kao neplodno smatra, iznosi odbiv „Obeđsku baru" blizu
700 kat. jut. Ako se voda shodnom kanalizacijom iz ovih bara izvede, — a to
si je ova imovna obćina u zadatak stavila — postati će i to zemljište prikladnim
za gojenje šume, te će u svoje vrieme svojim prirastom povećati kako
količinu gradjevnih, tako i gorivnih drva. Osim toga valja mi spomenuti, da
imademo danas 4221 jut. već odrasle šume, koja stoji izvan uživanja za prvi
đecenium, i to s razloga toga, što su upitne šume, sastavljene od mlađih sa=
stojina, koje nisu za sječu dorasle. Sa bližnjim lugovima ne mogu se spojiti u
jedan razred, pošto ili nisu prikladne za istu vrst uzgoja, ili što bi se u onom
gospodarstvenom razredu, kojemu bi se pripojile na račun prirasta ovih mlađih
sastojina preveć naglo sjekle one starije sastojine uredjenih gospodarstvenih




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 34     <-- 34 -->        PDF

^ 406 — ^


jedinica, te bi se kasnije u 2. ili 3. periodi radi pomanjkanja doraslih porastima
i opet moralo prekinuti uživanje. A kada se već prekidati mora, to smo držali
da će biti opravdano, ako se to učini odmah u početku, da so naime te mlade
sastojine u sadanjosti i^van uživanja stave. Današnja drvna zaliha ovih izvan
uživanja stavljenih lugova iznosi ukupno 165.351 m^


Sastojine ovih lugova variraju izmedju 15 i 40 godina. Napuštanjem
uživanja dohodka iz ovih lugova prištedjuje se svake godine


165361 X002 = 3308m^
ako bi t j - svi dotični lugovi uz stogodišnju obhodnju uredjeni bih, a razmjerno
još mnogo više, ako se pripoje onim gosp, jedinicama, koje su za uzgoj sitne
šume upriličene.


Obzirom na ovu uštedu imala bi ova imovna obćina pravo isto tohku
drvnu gromadu od vanrednih užitaka, koji su prehvatom u morovićkoj šumariji
nastali, prenieti u redovito uživanje, a samo razUku izmedju ove uštede i predhvate
kao neredoviti užitak smatrati.


Pošto imovna obćina to ne čini, to ostaje ovaj prirast za korist budućnosti
sve dotle, dokle se u dotičnih lugovih sječa ne odpočne. Ovom prištedom dobivati
će budućnost takodjer jednu do dvie hiljade kbm. drva za vatru.


Nadalje valja imati na umu i to, da će se u kasnija vremena dobivati
putem proredjivanja mladih sastojina takodjer znatna količina goriva. Kod nas
je danas proredjivanje mladih sastojina riedak pojav; ono se upravo i aepreduziraa
prosto s toga, što se taj inače po uzgoj šume koristan posao u ovoj okolici još
ne rentira. Što se tiče glogovine i dragog sitnijeg drvlja, koje danas pod progaljenim
odrastlim sastojinama raste i buja, mogu reći, da će i u budućnosti
takodjer naknadjivati drva za ogriev kao što to i danas, a i od davnih vremena biva.


Danas uživaju naši šumoovlaštenici glogovinu, kruškovinu. jabukovinu,
žestiku i drugo manje važna čbunje po svih odraslih sastojina na površini od


35.000 kat jut
Da uzmemo samo, da 1 jut. donosi poprečno V* ni^, to bi iznosilo hepu
gromadu za gorivo od nekih 8—9000 m´l Medjutim mogao bi se ovaj donos
shodnim sječnim redom i povećati, kada bi se naime i za to drvlje odgovarajuća
osnova udesila.


IJzev sve ovo u obzir netreba da nas mori briga za budućnost u toliko
manje, što u neposrednoj bhzini imademo Frušku goru, čija je utroba prepuna
kamenog uglja, kojim će se bez sumnje moći grijati naši Sriemci jeftinije no
iz svojih vlastitih šuma. Evo već danas griju se sobe po samoj Mitrovici tim
ugljom jeftinije, nego s našim drvom.


U buduće, kada se bude mogao ugalj na željeznih putevib dovoziti, biti
će taj ogriev svakako još jeftiniji, te je posve moguće, da će naši nasljednici,
koji će nastupiti upravu ove imovne obćine, već posle 20 god. posve odustati od
gojenja sitnih šuma, te se latiti uzgoja visokih, koje će im drva za tehničke
svrhe donositi, jer će se moći zadovoljiti tadanji šumovlastnici još sa manjom
gromadom gorivnih drva, no što ih današnji uživaju. Šta više, vrlo je vjerojatno,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 407 —´
da će naši potomci usljed toga i površinu današnjih šuma svesti sa mnogo
manju mjeru naročito ondje, gdje nisu šume poplavi izvržene. Za tako daleku
budućnost dakako, da je izlišno nama danas brigu voditi, no svakako u dužnost
nam spada, da svome bližnjem potomstvu predamo današnje šume u boljem
stanju, no što smo ih primili, u boljem no što su danas^ pošto mi imademo za
to više spreme ili barem na razpoloženju onih sredstava, pomoću kojih se šume
podižu i brane. To je naša dužnost i 2a tim treba da idemo.


Ovo su moji nazori u pogledu budućnosti, a sada ću proći na sađanjosi


Prije nego što pristupim rešavanju istoga pitanja u sadanjostij moram
izjaviti na prvom mjestu, da je ta oskudica samo prividna.


Šume petrovaradinske imovne obćine daju u redovitih sjećinah godišnje
oko 90,000 pr. mt. drva za gorivo- Pravoužitnićkih porodica ima oko 10.000;
prema tome odpada na svaku porodicu poprečno 9 mt. Po sebi se razumieva,
da je ova količina nedostatna za pokriće godišnje potrebe naših seljaka. No
valja znati, da je svakoj toj pravoužitničkoj porodici slobodno na tri ukazana
dana preko tjedna sjeći i zv. biela drva, pod kojima se razumieva glogovina,
jabukovina, kruškovina, jasikovina, klenovina i razno sitno čbunje; zatim da je
svakome slobodno u te iste dane kupiti one odpadke, koji na sječinama iza
proizvodnje dužice kao i iza pojedinih pravoužitnika zaostanu; nadalje da je
svakome dozvoljeno kupiti sa krčevina panjeve i žilje, što se svake godine na
površini od popriečno 150 jut. izvadi Kada se sve to na um uzme, onda se
vidi, da naši pravoužitnici nisu upućeni jedino na ono, što im se u sječinama
direktno u ime ogrjeva doznačuje, već da imadu kud i kamo više na razpoloženju
za pokriće svoje potrebe, nego što to racionalni ekonomi za nuždno označuju.


Ja neću da dokazujem svoje tvrdnje varljivim! ciframa, nego ću da sjetim
samo poštovane članove ove skupštine na one sječine/kroz koje-smo ovih dana
prošli; hoću da sjetim poštovanu gospodu na ona silna ležeća drva, koja i danas
u već odraslim sastojinama leže i trunu; nadalje na onu guštaru od glogome
i drugog sitnog drvlja, koje se pod krošnjama starih hrastova sastojina tako
reći netaknuto nalazi, a koji je slobodno svakome pravoužitniku do mile volje
sjeći i uživati.


Kada se sve to uzme na um, onda je jasno svakome> da kod nas oskudice
na drvi za gorivo neiraa. A ako je kod pojedinaca ima, tome je. uzrok na
prvom mjestu siromaština, zli putevi preko zime, i druge materijalne okolnosti,
kojima bi prije svega valjalo potražiti lieka; jer kad bi se ove neprilike ođklonile,
nestala bi kubura s ogrievom sama po sebi.


Medju tim mi ćemo predpostaviti, da ta oskudica doista postoji, te navesti
načine i sredstva, kako bi se ista ukloniti dala. Posao je ovdje jednostavan, te
bi se takovoj oskudici dalo doskočiti: a) uskorenjem proredjivanja mladih sastojina,
b) vadjenjem suvareva i iztriebljivanjem topola, briestova i jasenova iz
starih hrastika.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 36     <-- 36 -->        PDF

^ 408 ~


Sva OYa sredstva bila bi i jesuiimjestiia i bez ikakove oskudice na ogrievu^
te se mogu kako kod nas, tako i drugdje preporučiti. Naročito bilo bi od velike
važnosti vadjeBJe suvareva, jer je neoprostiv grieh da se pusti, da ovi širom
šuma propadaju dok se po redovitim sječinama sjeku i obaraju takovi hrastovi,
koji još mogu da žive i šta više, da prirašćuju.


Međjutim, ako bi se sjekli suvarevi i.^van redovitih sječioa, značilo bi
učiniti prebvat; a dobit od prehvata to je svojina budućnosti, na koju današnji
šumovlastnici prava uživanja neimaju.


No i tomu se može lahko doskočiti tim, ako se u tu svrhu odredjeni
suvarevi procjene, a njihova vriednost iz dobiti od redovitih prihoda naplati, te
u netakljivu maticu unese.


Ja sam uvjeren, da bi imovna obćina ovim postupkom postigla još i znatnu
novčanu dobit; jer oni sirovi hrastovi, koje danas svojim članovima u ime
ogrieva iz redovitih pječina daje, vriede kud i kamo više, no što vriedi jednaka
količina suvareva.


Imovna obćina mogla bi iznieti uslied ovoga, postupka iz svojih redovitih
sječina mnogo više sirovih hrastova na dražbu za veleprodaju, a time bi postigla
ne samo onu svotu koja je nuMna za naplatu suvareva netakljivoj matici,
već bi joj preostala još i liepa svota za račun redovitog prihoda, s kojim, kako
znamo, smije imovna obćina po svojoj volji razpolagati; škole podizati, crkve
opravljatij ceste graditi i u obće kulturu unapredjivati, a ako se nužda pokaže
i svojim članovima drva za ogrjev u naravi nabavljati ili u novcu naknadjivatl


Primjetiti će mi možda kogod od poštovanih članova skupštine, da su
suvarevi raztrešeni širom po šumama, te da je težak posao oko procjene, doznake,
premjere i samog nadzora. To ću svakomie dobrovoljno priznati; no i
tome bi se moglo doskočiti, i to tako, kad bi imovna obćina u vlastitoj upravi
dala sjeći te su varove, te kad bi drva od istih, ili u stegnutoj mjeri ili uz
naknadu troška oko sječenja, doznačivala u ime pripadka pojedinim strankama
ili još bolje obćinama za urede, škole, učitelje i sveštenike.


Ove stranke pristale bi izvjestno na to, pošto bi imovna obćina sjekuć


tako veliku količinu hvatova, izradila drva mnogo jeftinije, nego što to može


svaka pojedina stranka m sebe izraditi.


Ovo što navedoh za suvareve važi i za sirove brestove, jasenove i topole,
što nam i onako i suviše preotimlje mah i potiskuje za budućnost toli vriedmi
hrastovu sastojinu.


Sad imadem jo^ da napomenem jedno radikalno sredstvo proti oskudici
ogrieva, kad nebi bilo suvareva, a to bi se postiglo time, kada bi imovna
obćina prodavala na dražbi one stare hrastove, što iz godine u godinu na sječu
dolaze, te kada bi za dobiveni novac od trgovaca nabavljala gotova drva za
svoje članove, odnosno za izvjestan broj članova n koliko dospije.


Ja smjelo tvrdim, da bi imovna obćina mogla oalm članovom, kojima se
takovi hrastovi danas doznačuju, nabaviti izradjenili drva u istoj onoj mjeri,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 37     <-- 37 -->        PDF

-^ 409 -"


u kojoj ih danas m panju daje, i da bi još pokraj toga uvjek ostalo znatnog


viška od onog novca, što bi prodajom ovih hrastova dobila.


Uzmimo samo na um to, da trgovac smatra ćutak od jednoga, a i izpod
jednoga metra dužine kao drvo za tehničku potrebu, te ga kao takovo i plaća,
dočim je takav ćutak za naše seljake lih drvo za vatru i ništa drugo.


Za naše seljane poćima tehnička prikladnost drveta po pravilu istom sa
ćutkom od 2 mt dužine, sve ostalo je zanj drvo za gorivo.


Šta mislite, poštovana gospođo, koliko gnbi imovna obćina kroz to, što se
tehnička drva na račun ogrieva daju, koja bi se mogla za dobre novce n svrhu
proizvodnje dužice danas prodati? Da na ovo pitanje odgovorim, navesti ću
jedan primjer, koji će ovu stvar najbolje razjasniti.


Gospođo! god. 1886/7, određismo mi u Vranjaku, jednom lugu šumarije
Morovićke, 350 hrastova za podmirenje gorivna pripadka naših pravoužitnika.
Kod ovih stabala´ođredjeno je procjenom drvozagradju sa lO^^o.đočim je ostala
drvna gromada određjena za gorivo. Međjutim pravoužitnici, kojima su ova drva
na osnovu ušumljenja određjena bila, nehtjedoše ova stabla na račun svoga
pripadka primiti, te ostadoše netaknuta do iduće jeseni. Prošle godine iznesu
se ova stabla na javnu dražbu, te se postigne svota od 8111 for. za 700 hrastova.
K onim 350 preostalim od god. 1886/7. dodali smo naime još toliko, ni boljih
ni gorih stabala iz jedne te iste sastojine. U ovih 700 stabala bilo je gradje
408 m-^ i 3682 m^ goriva.


Da su bili naši pravoužitnici primili ova drva, dobila bi imovna obćina za
svu onu drvnu gromadu gradje 816 for., ono što je za gorivo 3682 mt. otišlo
bi naravno bezplatno u ime pokrića ogrjevnih drva tamo ušumljenih pravoužitnika.


Iz ovoga računa nemože se viditi, u koliko je imovna obćina u hasni, što
je upitna stabla na dražbi prodala, te zato moramo drugčije računati.


Mi ćemo predpostaviti, da ova imovna obćina nedaje građivna drva po
umjerenoj cieni, a isto tako i drva za vatru, već da i ovi plaćaju drva po
cjenovniku i to za gradivo 7 for. a za gorivo 60 nove. od čvrstog metra. U tome
slučaju dobila bi imovna obćina u svoju kasu


za 408 m^ gradje po 7 for. =^ 2856 for.


„ 3682 m^ goriva „ 0*6 =- 2209 „ ^


ukupno . , 5065 for.


Razumieva se, da bi se ovaka svota postigla samo onda, ako bi se svih
700 stabala moglo prodati s onom količinom gradje i goriva, kako je procjenom
pronadjeno,


Kao što gore rekosmo, dobila je imovna obćina za tu istu partiju stabala
8111 for., dakle za 3046 for, više, nego što bi u najboljem slučaju moglo se
postići od naših seljaka.


Ako uzmemo, da se 1 pr. mt izradjenih cjepanica za gorivo na mjesta
u šumi plaća 1 for., što je u današnjim prilikama malo suviše, onda bi se za
onih 3046 for. moglo nabaviti 3046 met, drva za vatru, čime bi mogla imovna
obćina bez mala podmiriti one članove, koji su ga gorivom ne onih 700 stabala




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 38     <-- 38 -->        PDF

. ^ 410 —


upućeni bili, i to gotovim izradjenim hrastovima, a razmjerno još vize, kada bi
se ova izradjena drva reducirala, obzirom na troškove oko izrade, na onu
vrieđnost, koju ima gorivo drvo na panju.


Da, imovna obćina u kasnije je dakle kod ovih 700 hrastova, što je na
dražbi prodala, za 3016 for. više dobila,


U samoj stvari imovna obćina je u mnogo većoj dobiti, jer za onih 408 m^
gradje nebi se nikada dala postići svota od 2856 for., pošto kod istih hrastova
nebijaše takove gradje, iz koje bi se dale grede rezati, nego mahom ćutkovi
od 2 met. dužine, dakle material za rezanje stupaca ili za ciepanje prošća, u
koliko bi se na tu dužinu cjepati dalo.


Pa ako baš uzmemo, da bi se to i moglo postići, onda je svakojako veoma
velika razlika izmedju jedne i druge dobiti.


Ako sad uzmemo oa um to, da ova imovna obćina izdaje iz redovitih
sjećimv od starih hrastika morovićke šumarije 17.000 m*\ onda je lahko pojmiti,
da se u ovoj gromadi izdade na raSun goriva mnogo drveta, iz koga bi se
mogla proizvesti dužica, te koje bi se mogle za liepe novce prodati.


Ja držim, da nebi preterao, kada bi stavio cienu od 1 for. 50 nvč. po
metru za svih tih 17.000 m*^ drva gorivnih tobože.


Po ovoj cieni kada bi se tih 17.000 m^ prodalo, dobilo bi se 25.500 for.,
a za taj novac mogla bi imovna obćina nabaviti 17.000 pr. mt. gotovih izradjenih
drva za vatru, te tako gotovimi đrvi namiriti dotične pravoužitnike, a da joj
uz to ostane u blagajni još višak od 8.500 for.; a ako bi si naplaćivala od
pravoužitnika u ime toga, što gotova drva dobijaju, samo 30 nove. po metru,
iznosila bi dobit, 8500 + (17.000 x 0-3) =: 13.600 for.


Medjutim imade nešto, što stoji na putu ovakovom postupku i odnosna
ovakovoj prodaji. Ovih 17.000 m´* goriva vezano je sa drvi za gradivo, koje je
imovna obćina takodjer obvezana izdavati u ime pokrića gradjevinskih potrebština
svojim članovima, s toga se neraože u cielosti posebno izlučiti i na dražbu iznieti
drvo za gorivo.


No ako se to u cielosti nemože izvesti, ima gdje se može; a moglo bi
se i bilo bi umjestno kod onih sastojina, koje su kržljave i kratkih debala, iz
kojih se nemože izvaditi podužna gradja od veće dužine, kao što ju pravoužitnici
trebaju za gradnju kuća i drugih staja. Takovih sastojina imademo žalibože 1
danas mnogo, a biti će ih i u drugom deceniju i suviše.


Kao što sam napred rekao, ovo bi bio jedan od najradikalnijih liekova
protiv oskudice drva za vatru tamo, gdje takova postoji, a izdašna novčana dobit
ondje, gdje te oskudice neima.


Ostvarenje ove zamisli nebi bio težak posao. To bi se dalo ugovoriti
s onim trgovcima, koji bilo imovne bilo državne šume za proizvodnju duge
zakupe; od njih bi se naime mogla kupiti onolika drvna gromada za gorivo u
izradjenom stanju, koliko bude od potrebe bilo.


Ovo važi za prestare sastojine morovićke šumarije. Kod doinjih Suma u
klenačkoj i kupinskoj šumariji nebi to bilo od tolike koristi, jer su tamo šume




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 4.1 i —


julatie i sitvie, pa DISU ni zu proizvodnju dužice dorasrle, čega radi uebi ih


trgovci onako plaćali, kao stare hrastike u luorovićkoj šumariji.


Medjutim uiogla bi se i tamo povećati drvna gromada za ogriev, i to tako,
kada bi se grabove sastojine sjekle prehvatom. Nu posto mi kao što sam već
naglasio, to nužde neinuimo, onda bi za nas taj postupak izlišan bio. U ostalom
moglo bi se to učiniti tan}<;, gdje su sastojine, bile one grabove ili hrastove,
kržljave, ili gdje je obrast suviše liedak te zemljište bez dovoljnog prirfista leži.


Time bi se pomoglo sadanjosti a bilo bi probitačno i za budućnost, posto
bi se ranijim pošumljenjem prirast uskorio.
Završujuć ovu razpravicu velim otvoreno, da možemo danas biti zadovoljni
s količinom drva za gorivo, a da možemo mirnom dušom pogledati i na budućnost.


Kamo sreće da je tako i sa drvi za gradju."


Docim su izvjestitelji nadsumari (rjor. Koca i Pav. Barišić svoje
nazore o stavljenom pitanju gornje razprave skupštini izjavili, razvije se od
strane više prisutnih članova ob istom predmetu živabna debata, razmatrajuć
stvar obzirom na postojeće mjestne okolnosti brodske i petrovaradinske imovne
obćine, ter bje 5;atira po skupštini sliedeća resolucija prihvaćena: „Buđuć da
bi sbog dokazanog pomanjkanja drva za ogriev u sjecivih šumah brodske, a
dielomiee i u šumah petrovaradinske imovne obćine koU s gledišta šumskofinancialnog,
toli i s gledišta racionalnoga gospodarenja sa sumarni u obće neumjestno,
dapače nedopustivo bilo, da se pravoužitnikom na ime njihove pripadajuće
kompetencije na ogrievnom drvu doznačuju stojeća hrastova debla,
koja su većim đielom za tehničku porabu sposobna i uporabiva, dakle obzirom
na potonju okolnost mnogo vriedna; buduć nadalje nedosiže godišnji etat, odpadajući
na postotak ogrievnoga drva u godišnjih sječinah, za pokriće redovitih
godimice doznačiti se imajućih potrebština za ogrievna drva; to bi valjalo toj
oskudici siiedećim načinom uspiešno na put stati:


1. Treba da se doznačuju u redovitih sječinah i izvan sječina
vjetrolomi, izvale i u obće ležeća stara drva;
2. imaju se u mladjih porastlinah upriličiti svrsi shodna
proredjivanja i
3. valja manjak na ogrievnih drvih namaknuti kupovanjem
ovršaka i odpadaka u sječinah bliže ležećih državnih šuma, i
to na račun onog utržka, koji se dobije prodajom drva, sposobnih
za vriedniju tehničku porabu, iz sječinah redovitih po
ustanovljenom već sječnom redu/
Smatramo si pođjeđno za dužnost, da iztaknemo ovdje i one brzojavke,
koje stigoše za vrieme zasjedanja glavne skupštine od njekih sustručara i prijatelja
naše struke. 0>im brzojavke, koja je prispiela od tvorničara tanina A.
Čerycha iz Češke, a koju smo već gore spomenuh, stigoše još sliedeće:


Predsjedničtvu šumarske skupštine Mitrovica.
Bratskoj slogi stručnom tvoru, Miču živio dičnom sboru.
Tropper, Vukelić




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 412 -
Slavnoj skupštini hrv^-slav. šumarskoga đružtva Mitrovica.
Svojim velecienjenim drugovom, boravećim kod giavne skupštine šumarskoga
družtva, kliču šumari zagrebačkoga ravnateljstva gromki živio.
Šumarska skupština Mitrovica.
Pozdrav sakupljenim skupštinarom. Činovnici I. banske imovne obćine.
Prokić šumarnik Mitrovica.
Pozdravljam poštovanu gospodu, koja trudoljubivo nastoje oko unapi´edjenja
narodnoga dobra. Živili! Žalim što so nemogu odazzati.
Mrkšić^ kot. predstojnik.


Prednavedenom razpravom i stavljenom rezolucijom bje dnevni red iscrpljen,
a predsjednik di´užtva, kalj« šumarski ravnatelj Milan pL Durst, zaključi
ovogodišnju glavnu skupštinu hrv.-siav. šumarskoga družtva, pošto nije
bilo inih kakvih predloga, izjaviv prije liepimi riečmi najtopliju zahvalu predsjedniku
imovne obćine petrovaradinske Peri J ere mi ću na prijaznom dočeku,
poslovodji šumarniku iste imovne obćine Maksi Prokiću, koji je mnogo
mara uložio, da se je šumarska skupština u Mitrovici ove godine upriličila i
tako u svakom pogledu dobro uspjela, a članovi se svestrano gostoljubivo
susrietali, slavnomu poglavarstvu građa Mitrovice, imenito načelniku Ciri pL
Milekiću, ter i svim ostalim članovom i učestnikom, koji su tako mnogobrojno
posjetili ovogodišnju glavnu skupštinu, nežaleć svojega truda i troška, napokon
podunavskom parobrodarskom i južnom željezničkom družtvu, koja su đružtva
svojom poznatom pripravnošću dozvolila uz obaljenu cienu vožnju pojedinim
članovom skupštine.


Zatim zaključi družtveni predsjednik skupštinu, želeći svim prisutnim
članovo-m sretan put i najbolji uspieh u dieiovanju svojega
Kvanja!


Predsjednik i prisutni odbornici družtveni bijahu konačno s burnim
,jŽivili´´ pozdravljeni od strane svijuh skupštiuara,


Pripomenuti nam je još, da se mnogo članova uputilo, da pregleda
Dumismatičko sbirku mitrovackoga vriednoga gradjanina i trgovca P a v 1 a
Panaotovića. Ta sbirka ima mnogo dragocienih starinskih novaca iz grčke,
rimske i bizantinske dobe, kronologičkim redom velepomno složena, a sadržaje
sve moguće novčane vrieđnote i iz srednjeg i novijega vieka. Ubiljcživ se svi
poimence u spomenknjigu vriednoga starine Panaotovića, oprostimo se s njim
prijazno. Poslije prijateljskog zajedničkoga ručka u hotelu Europa razstadoše
se pojedini članovi ovogodišnje naše glavne skupštine, uzev svaki sa sobom
ugodrsi osjećaj, a želeći si izmienice „sretno i zdravo do vidjenja na
budućoj glavnoj skupštini hrv,-slav. šumarskoga družtva god*
1880.´ u Osieku!" M. V. ^