DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 370 —


Godine 1^80. god. \zvbz 895.000 tona


188L 882.000 T>


Ti )5 n


1882. 019.000 *1


» Vi n
1883. 945.0G4


n 5) )V )V


1884 93a.2^1


11 )J ;i n


1885. b58-000


n
ti 1880. )1 » 820.000 n
1887. n 840.000 yy


n ?) ??


y) »


Izvozj koji je prije cvao, sve to vige se umanjuje. Poljodci krize, koja je
toliko srušila raedju ti^govci sdrvoni, uzdr/.ali su so unafcoČ svim napuroin jož i u g-od.
1887. Činilo se je, da je ciena tvoriviiog drva pala već na najniži stupanj godiue
188G., pa da t^e i>os!ovi i trgovina na novo oživiti, ali to pad,nije ci<;na, koje već
traje od proljeća 1880.. još se je povećalo poeetkotii 1887. Izjalovila se dakle nada
u tu granu trgovine, poslova bilo je malo, a što je gotove robe v/. pohrane prodano,
izgubio je ne malo svaki iKvažatelj. Stanje stvari poboljšalo se je koncern godine^ te
valjda će biti bolja budućnost.


´ Ta promjena na bolje ne osniva se moguće na kakvoj spekulaciji, nego je naravna
posljedica veće tražnje i manje zalihe robe na tr/jstih inozemstva, te će se
eiene povećavati polagano ali sigurno. Budućnost trgovine 2;avisifc 63 od sada od samih
dvotržaca, koji će bez dvojbe znati uhvatiti zgodu za dobiti nešto od okcdnostih,
kako sada jesu. Nekoć je Norvežka imala tako rekuć mono])oi za trgovinu sdrvi na
sjeveru. Radi svog položaja poći mu u njoj trgovina puno prije i bliža je, nego li
baltičke pokrajine Nu nakon što se poćeše j-abitl par-njaće i za baltijsko more, morat
će i Norvežka sniziti cicne, razmjerno prama cienam Švedske i Rusije.


Zalihe robe na pof^-etku godine bijabu srednje množine, uu }*otroŠak vrlo ograniĆen
te bojazni radi nesigurna politična stanja. S})rećava)ui svftku veću prodaju.


Konkurencija Švedske, dtelomice Rusije i Finske prieti sve. više trgovini u Norvežkoj,
tim više sto tesana i piljena gradja pada u svojoj kakvoći radi manjka dovoljno
jakog drveća, koja nestašica nastade nsijed prevelikog izrabljenja šuma, Ciena
tesane gracije bila je god/1887. za 5 postotaka niža od god. 188^>.


Vriednost robe sastoji iz cieno, kad se doveze u luku nakon sto je´vf^.ei dio
izradjen u velikih pilanab, Ciena je dakh; dosta visoka, a da zato nloji u j>rutuslovju
sa malenim dohodkom, kojeg dobivaju vlastniei šuma po hektaru, Vriednost izvoza računa
se za god. 1886. na 28 miliona krunaša (od prilike 3*1´4 miliona fianaka);
za god. 1886. na 29 miliona krunaša f37´7 mili lua fran.); a za god. 1885. na 81
milion krunaša i´40"3 miliona fran,). Sravnivši te brojke sa ostalimi izvještaji, opaža
se znatan nazadak izvoza tesane I piljene robe. Naprotiv *"ontu povećao se izvoz
okruglog drva manjih dimenzija rabećeg većim djelom za rudnike.


ivjovčani dohodak državnih, šuma u Prancezkoj za godinu 1887. Po
proračunu uzet je dohodak na 26,187.200 franaka a nnišlo je okupao do BI. prosinca
pr, god. 24,262.100 fran. Sravnivši taj dohodak sa ouim prorat´unskim, ostaje
manjak od 1,925.100 Fran. (Tz Jouruul Ofiicie! od 0. veljače t. )- ). Po´dedom na
dolfodak god. 1886... pokazuje se, da je godino 1887. unišlo više za 3!>0.100 trnis.
Toliko za Francezku, — Što se tiče Algirske, dohodak njezinih šuma iznašao je za
godinu 1887. fran. 761.5O0, više za 165 000 iVan , nego Šro je bilo predvidjeno u
proraćunu. Naproti godine J886 . bio je god. 1887. d./hodak´veci za au.bOO fran.