DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 370 — Godine 1^80. god. \zvbz 895.000 tona 188L 882.000 T> Ti )5 n 1882. 019.000 *1 » Vi n 1883. 945.0G4 n 5) )V )V 1884 93a.2^1 11 )J ;i n 1885. b58-000 n ti 1880. )1 » 820.000 n 1887. n 840.000 yy n ?) ?? y) » Izvozj koji je prije cvao, sve to vige se umanjuje. Poljodci krize, koja je toliko srušila raedju ti^govci sdrvoni, uzdr/.ali su so unafcoČ svim napuroin jož i u g-od. 1887. Činilo se je, da je ciena tvoriviiog drva pala već na najniži stupanj godiue 188G., pa da t^e i>os!ovi i trgovina na novo oživiti, ali to pad,nije ci<;na, koje već traje od proljeća 1880.. još se je povećalo poeetkotii 1887. Izjalovila se dakle nada u tu granu trgovine, poslova bilo je malo, a što je gotove robe v/. pohrane prodano, izgubio je ne malo svaki iKvažatelj. Stanje stvari poboljšalo se je koncern godine^ te valjda će biti bolja budućnost. ´ Ta promjena na bolje ne osniva se moguće na kakvoj spekulaciji, nego je naravna posljedica veće tražnje i manje zalihe robe na tr/jstih inozemstva, te će se eiene povećavati polagano ali sigurno. Budućnost trgovine 2;avisifc 63 od sada od samih dvotržaca, koji će bez dvojbe znati uhvatiti zgodu za dobiti nešto od okcdnostih, kako sada jesu. Nekoć je Norvežka imala tako rekuć mono])oi za trgovinu sdrvi na sjeveru. Radi svog položaja poći mu u njoj trgovina puno prije i bliža je, nego li baltičke pokrajine Nu nakon što se poćeše j-abitl par-njaće i za baltijsko more, morat će i Norvežka sniziti cicne, razmjerno prama cienam Švedske i Rusije. Zalihe robe na pof^-etku godine bijabu srednje množine, uu }*otroŠak vrlo ograniĆen te bojazni radi nesigurna politična stanja. S})rećava)ui svftku veću prodaju. Konkurencija Švedske, dtelomice Rusije i Finske prieti sve. više trgovini u Norvežkoj, tim više sto tesana i piljena gradja pada u svojoj kakvoći radi manjka dovoljno jakog drveća, koja nestašica nastade nsijed prevelikog izrabljenja šuma, Ciena tesane gracije bila je god/1887. za 5 postotaka niža od god. 188^>. Vriednost robe sastoji iz cieno, kad se doveze u luku nakon sto je´vf^.ei dio izradjen u velikih pilanab, Ciena je dakh; dosta visoka, a da zato nloji u j>rutuslovju sa malenim dohodkom, kojeg dobivaju vlastniei šuma po hektaru, Vriednost izvoza računa se za god. 1886. na 28 miliona krunaša (od prilike 3*1´4 miliona fianaka); za god. 1886. na 29 miliona krunaša f37´7 mili lua fran.); a za god. 1885. na 81 milion krunaša i´40"3 miliona fran,). Sravnivši te brojke sa ostalimi izvještaji, opaža se znatan nazadak izvoza tesane I piljene robe. Naprotiv *"ontu povećao se izvoz okruglog drva manjih dimenzija rabećeg većim djelom za rudnike. ivjovčani dohodak državnih, šuma u Prancezkoj za godinu 1887. Po proračunu uzet je dohodak na 26,187.200 franaka a nnišlo je okupao do BI. prosinca pr, god. 24,262.100 fran. Sravnivši taj dohodak sa ouim prorat´unskim, ostaje manjak od 1,925.100 Fran. (Tz Jouruul Ofiicie! od 0. veljače t. )- ). Po´dedom na dolfodak god. 1886... pokazuje se, da je godino 1887. unišlo više za 3!>0.100 trnis. Toliko za Francezku, — Što se tiče Algirske, dohodak njezinih šuma iznašao je za godinu 1887. fran. 761.5O0, više za 165 000 iVan , nego Šro je bilo predvidjeno u proraćunu. Naproti godine J886 . bio je god. 1887. d./hodak´veci za au.bOO fran. |