DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— mi — u slučaju prave poh´ebe npotriebe ?.a pošumljivanje. Da se osiguraju novčaua srtiJiifcva, bez kojih se veliko ovo poduzeće ncbi izvoditi moglo, osnovana je zaklada p^>d isnenom jjZaklada za poSumijivuj*jo Knkss-i u podraćju grada Trsta". Svake godinprovucuu odnosnih radnja i troskovaj ter se predlaže na odobrenje kako ministarstvu poljodjelstva, tako i gradskomu tršćanskomu zastupstvu. Odobreni tim iiačiuom trošak podmiruje se polovicom iz državne, a polovicom opet iz gradske tršćanske blagajne. Tom zakladom upravlja povjerenstvo za pošumljivanje, koje ima svoj poslovni, x>o višjoj vlasti odobreiii red. I poknežena grofija Gorica-Gradiška imade sličan zakon za pošumljivanje Krasa od god. 1884. Ovdje je samo dotično povjerenstvo sastavljeno na široj podlozi, posto se u njem nalaze zastupnici kotarskih oblasti u Gorici, Gradiški i Sežani, a povrh toga i tri pouzdanika iz obćina, gdje krasa ima. I za Kranjsku, g´.´*je se kras nalazi samo u dviuli obćbiab : postonjskoj i loičkoj, stvoren je takav zakon godine 1885., a iste godine i za Istru, prvo naše susjedstvo. Po službenih pubHkacijah, što ih o svom radu izdaje bečko ministarstvo poljodjelstva, već se u prvom početku po^aruje, da će hiti uspjeSan rad ovim ns-^moin ustrojenih povjerenstva, koja upravne oblasti najizdašnije podupiru. Prema tomu uredjena je i šumarska služba, da se mogu valjano izvoditi radnje, zasiecajuce u šumarsku tehniku. Mi smo ovaj primjer o naćinu i radu pri pošumljivanju Krasa naveli s toga, što držimo, da bi takav postupak bio i kod nas umjes´an, a mogao bi imati tim više uspjeha, jer sav nas primorski kras leži u jednom upravnom podružju, pak bi se radi upravnoga jedinstva veliki ovaj kulturni podhvat mnogo uspješnije mogao u U´is urediti i izvoditi.^ Trgovina sa drvom u Norvežkoj. Površina Norvežke iznaša 31,810.500 hektara, koja j(i pokrivena većim djelom aumarai pripadajućiml privatnim vlastnikom. Nu i di´žava, okružja i obćine posjeduju stanoviti dio tih Šuma, a vclićlna iznosi po službenom izvještaju ravnateljstva šumarstva 1,99-1,622 hektara, od koje površine je samo 936.208 ha, u istinu pošumljeno Vriednost šumskog tla u Norvežkoj je vrlo mala, računa se popriec-na vriednost šume po Iniktaru na 58 franaka 40 cent. Uzrok toj slaboj vriednosti valja tražiti u slabom dohodku šuma, koji je vrlo malen; uzevši za temelj dohodke u periodi od godine 1876. do godine 1880,, dobit ćemo popriečni dohodak od jedva sfeo hiljada krunaša ili 130.000 franaka sa šumsku površinu od 1,764,170 hektara. AH da odmah reknemo, skoro polovica te šumske površine nije obraštena, već se može smatrati kao neproduktivna, a gornji dohodak je Čisti odbivšl sve upravne troškove. Sume privatnika davaju veći dohodak, jer se ne Štedi kod sjećnje. Makar da i daju tako malen prihod, Šume su tuđe glavno bogatstvo zemlje, koje sve više i više eieuije postaje. Da dobijemo bolju i pregleđniju sliku o prihodu šuma, navesti ćemo podatke od pol do pol decenija. Izrabljivanje tvorivnog drva od god. 1836. pa do danas, izpostavlja se po sHedećih brojkah. Od 1830. do 1840. popriećno 382.000 tona V 1841. )) 1845. „ 416 000 7J 1846. 1850. 416.000 57 p 1851. 15 1855. n 593.000 V 1856. Ti 1860. n 647.000 n 1801. 1^ 1865. T 804.000 )? 1866, 1870, 874.000 75 -"5 1871. 1875. 947.000 51 J5 n 1876. 1880. 820.000 n n 5^ |