DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 008 —


Sitnice.


Gentral-Bareau fur den "Waldguter~ nnd Waldprodueten-Verkehr in
Wien= Uosp. inžluir i urednik ,.,Oeater.-uugai-. CenkalbL*itt Fur "WaMer;^cugnisso" M.
Strasaberg^r u Beču II. PraU^rstrad^o 4 2 [B´.n-ou KIciu\M´.hos TLius) objavio nam
je, da je pod gornjim naslovom a dozvolom c. k. dolj.-aust. iiamjcanietva od 6. aiečnja
t, <^. broj B6.f)55 otvorio javuu pisarnu za posredovanje prodaje i kupovanja od šumskih
posjeda i Samskili proizvoda, za posredovanje davanja liipotekaruili zajmova gumoposjednikom,
nadalje provadjanje drvarskih dražba i svih inih u Šumarsku sbruku u
obće zaaiecajućih poslova i t, d.


Mi želimo gornjem poduzeću najbolji uspieh, preporueujuć isto za eventualnu
porabu nasira domaćim drvarskim podlivatuikom i trgovcem.
Pošumljenje krasa na zakonskoj podlozi. Narodne Novine donose u broju


164. od 18. srpnja t. g. pod ovfm naslovom elanak, kojega mi njegove važnosti radi
objelodanujemo u na^em listu. Isti članak glasi:
Velika je zadaća, sto ju ima da izvede cislajtanska i na.sa autonomna vlada u
pošumljivanju primorskoga krasa. Nije sala stvoriti opet sumu na velikom prostoru
golietij sto se od talijanske mcdje do Crnegore prote/u uz obalu jadranskoga mora.
Šumarska znanost, koja se sada u velike uvažava u svakoj k-ultuvuoj državi, pokazala
je sjajnimi primjeri, da se i nepregledne puste goljeti uz odgovarajuća novčanu podporu
i vješto tehnićko rukovodjcnje dadu iznova pošumiti. U gorskih priedjelilj, gdje
je vegetacija kroz stoljeća obnmrla, sada se iz nova dižu sume i vegetacija uzkrisuje,
a raznim kn.Uaram tla stvarajn se istodobjio uvjeti trajna obstanka. Kolika je samo to
dobit u narodno-gospodarstvenom pogledu! Kolika bi bihi dobit, o tom neka sudi svaki
Hrvat, da se pusti, neplodni Kras od Rieke do t-laloiatinske medje opet posumi i stvore
uvjeti za plodovitost ne samo našega primorja nego i njegova zaledja, koje takodjer
strada od upliva kraške nevolje! TI podrnoju hrvatslco-slavonske autonomne vlade izvodi
se pošumljivanje JCrasa putem naredbenim i uz neznatnu podporu iz autonomnega
budgeta i krajiške investicionalne zaklade za bivše gornjo-krajJško područje. Kaže se,
da zamašni taj posao u razmjeru prema novćanoj podpori zendje dosta dobro uspieva.
Nu to napredovanje svakako je sporo, a gospodarski kalamitet u Primorju i njegovu
zaledju raste rapidno, da već brigu z-=id;j.jp. Trebalo bi svakako, da se golemi taj posao
i brže i sustavnije izvodi, a to bi se jedino jjostići dalo tlra, kada bi se ova velevaana
stvar zakonskim putem uredila U blizom našem ensj.id-3tvu to se je već prije nekoliko
godina uvidjelo. Namjestnictvo u Trsfu radilo je više godina na ptršćanskom području Št-o uz državnu, što municipalnu podporu, nu sve te radnje, Izvadjane
putem naredbenlm, nisu imale željena uspjelia. inti se je moglo to veliko kulturno
poduzeće pohvaliti veiikimi plodovi, prensda je progutalo ogromnih troškova. Usljed
toga je ministarstvo poljodjelstva u J>e6u posavjetovalo se i)rijc svega s tršćanskim
namjestnietvom i povjerenstvom gradske; obćiue tršćanske, pak je dostavilo tršćanskomu
saboru osnovu zakona o pošumljenju Krašn u podru(´ju tršćanske gradske obćine. Ta
osnova postnhi je zakonom ´´27. prosin(;a 188L Po istoj ima pošundjivanje da izvadja
posebna komisija, sastojeća se od predsjednika, što ga imenuje ministarstvo poljodjelstva,
zatim od izaslanika namjeatnictva, zemaljskoga odbora i gradske obćine Iršćanske«


To povjerenstvo ima iz štuništa, pasnj^ska i ostalih neproduktivnih površina tršćanskoga
gradskoga podrućja pronaći on(5 <5estice, gdje bi se imala trajno uvoditi
šumska kultura, da se zaprieoe štetni upliva kraške formacije tla. Na tih česticah
mora se za 30 godina uzgojiti srednja i visoka šuma. Ako su te f-estiee vlastnićtvo
privatnika, pa n(3bi moguće bilo dobiti ih eporazum^»m za ovo opredicijenje, dozvoljava
se, da se razviastbom ^^potriebe za javnu, ohće koristnu svrhu pošumljivanja, U zakonskoj
osnova providjeno j« za to, da se prije sve,c:a pošumjjuju vrleti i njihove
strmine, a zaravanci, koji su prikladni za bud koju vrst ratarske privrede, da se samo