DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 3C50 žto će se to sbiti ua pr. tvrdnjom guspodarskog lista ,.da će praskati a \atri kolje u kola objestue pastirčadi, — ono kolje ~ koje je uprava za ogradjivaiije branjevina iipotrebila" — jer danas je dokazano, da se ta tvrdnja gospodarsk. lista broj 11 od p. g. nije obistinila, a to samo nastojanjem današnje šum. uprave. Kakovi su pako naši obć. načelnici? Ta malo ih je, koji probit imovne obćine širiti uznastoje, jer stranom sbog svog neznanja, a stranom sbog npiljene si njeke utvare, rade baš proti interesom imovne obćine. 0\-akovi ljudi i medju narodom siju otrovno sjeme na zator šume, rađeć proti obdržavanju šumsko gnspodarstvenih i redarstvenili načela i propisa, te spletkare i proti rasti i zvanju žum, osoblja, da ga pred pukom opišu kao potrebno zlo. Promatrajuć život ovdašnjeg naroda došao sam do uvjerenja, da se je mnogi naš seljak tako zapustio i zalienio, da danas već ništa svojim imetkom aemože zvati. Takav siromak laća se tudjeg dobra, ter živi od šumske kradje, s kojom svoju porodicu prehranjuje. Takovih je ovdje mnogo, koji upravo iz dana u dan ovako životare. Kazna ovdje više nehasni, te bi jedino prava obuka mogla na poboljšanje šumarstvenih odnošaja uplivati. Ali kako da se i ta ovdje udomi, kad se našemu čovjeku većinom ista otudjuje pače se bodri, da šumu čim više na svoju korist izcrpi, jer je ona tobož svačije dobro. Zaključujuo ovo moje promatranje, tko sretniji od mene, kad bi se osvjedočiti mogao, da se u svih svojih gore rečenih nazorih varam. Želim od srca, da se šumsko-gospodarstveni odnošaji u području imovne obćine prvobauske na boljak naroda što prije pron)jene, i da iz imovnili šuma crpe najveću korist oni, koji imadu u prvom redu po bogu i po zakonu pravo s njimi se okoristiti. ~k. Gubar (Ocneria H. S. dispar). Napisao Gj. Koca, nadšumar. Vozeći se kroz neke krajeve naših hrastovih šuma pomislio bi, da je rano proljeće; tako je sad u lipnju 1 srpnju potjeralo mlado, jasno zeleno lišće. Prvoga lista nestalo je, sve je pojedeno na površini od hiljade i hiljade jutara. To je eto već drugi put za moga službovanja u ])rodskoj imovnoj obćini, da s^u se gubarove gusjenice tako razplf)dile, da su zeleno gajevo u pustoš pretvoiile tako, da nemaš nigdje sjene, da u hladu odpocine^. Prvi put je bilo godine 1883., a lane su se već u priličnoj nmožini gu~ sjenice nakotile u nekih šumskih predjehh, a ove godine baš dozlogrdiše. |