DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 40 <-- 40 --> PDF |
HoG — sam gospodariti morao, nego to ćiniiu samo sbog pri>putlubljanja. Iz tog prispodabljanja može se zaključiti na to, da li se može uspješno upriličiti šum. gospodarstvo u širjem obsegu, ako uanj uplivaju ovakove činjenice, kakove smo gore nabrojili. A baš ovakove obstojuosti vladaju skoro posvud u I banskoj imovnoj obćiui. Da je tomu tako sliedi odtud, što žiteljstvo pol. obciue glinske, jukinačke, majske, kraljevčanske. čemerničke, topiiske, donjekle i klasnićke nemože svoje tekuće potrebe na gradivu i gorivu u šumah na vlastitomu teritoriju nalazećih se podmiriti, buduć je ondje nabodećo se šuniište većinom jar opustošeno, a u koliko nije, to je od male ili nikakove koristi, Inuluć IV/AVM li se koja mladika 11 izdanak na istom šumistu, to će sigurno u prvoj sljedećoj zimi pasti od sjekire seljaka, ako ga dotle još i objest pastireva poštedi. Što sada činiti, da se uzmognu drvne potrebe spomenutih žitelja podmirivati, pa makar i djelomice u najnuždnijem omjeru? Moglo bi se reći, da treba one žitelje iišumiti u koju gospodarstvenu cjelinu, koja leži u obsegu koje druge pol. obćine? 1 to neće takodjer ništa hasniti, jer to se i čini; nu koja basna odtud, kad ti žitelji stranom sbog udaljenosti sjećina, stranom sbog pomanjkanja potrebite jim tegleće raarve, orudja i sredstva, ter neuputnosti i lienosti odklanjaju svaku doznaku nuždnog jim gradjevnog i gorivnog drveta na opredjeljenom mjestu, ter vole^ ako jim je koja porastlina iole u blizini, u istoj po volji pustošiti. A kako da se tomu zlu dotikoći? Kad bi se ovo pitanje moglo povoljno Tješiti po ovdašnje šume i šumarenje, onda bi se mogla takodjer i provedba pošumljenja jur opustošenog šum. zemljišta svrsi shodno i s veseljem za to pozvanih strućara izvadjati, a dok se to pitanje nerieši ])0jim se, da neće zator svega šumišta, a osobito u prije sponienutib obćina uzsliediti. Kako da se tomu zlu doskoči — razmišljao sam već više put, nu uviek došao sam do tog zaključka, da tomu neće biti pomoći sve dotle, dok se žiteljstvu tekuća potreba na gorivu i gradiva ma kojim drugim načinom nebude podmirivala t. j . dok se žiteljstvu ovo podmirenje nebude što više omogućilo i olakšalo. Jer dok to nebude, dotle neće se odustati od zlo ^zamišljenoga pustošenja šuma, i dok ovdašnje žiteljstvo većom Ijubavju neprione uz poljodjelstvo i dok neprestane čeznuti za ćasovltim i prolaznim dobrom, te dok neuvidi samo, da sbog svoje sebičnosti pustošeć šume i prkoseć oblastim i njezinitn organom sebi i svojim potomkom samo škodi, dotle neće izčeznuti bojazan konačnog zatora još ovdje preostaloga šumišta. Glede potonjib navoda neću razpravljati; nu prvi jnoj navod naime, dok se tekuće potrebe nepodmire — nsa bilo to i uz njeku olakšicu za pučanstvo — sve dotle neće prestati ovdje pustošenje šuma, — osim ako se neupotrebe izvanredne mjere. ~ Ovo ću evo posebice razjasniti. NBŠ seljak ovdje nepita za nikakove propise šumsko-gospodarstvene ili redarstvene: njega bo nije briga za ustanove drvosječne ili gojitbene osnove. On će se istim samo onda prilagoditi, ako u svojoj ki´atkovidnosti samo pri |