DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 320 — Odavle se može zaključiti, da je izračunavanje i po jednoj i po drugoj formuli dobro, no u praksi se upotrebljava druga formula, formula sa sredujoaritmetijskum ploštinom krugova, koji odgovaraju izmjerenim promjerima, i to za to, što se a) kod izračunavanja srednjoaritmetrijskoga promjera u glavi lako načini pogrješka; b) što taksator, ako računa po srednjoaritm, promjeru, može bilježiti samo za jednim mjeriocem ili prepusti mjerenje samomu mjeriocu i c) za izrajerivaiije i izračunavanje nuždno je mnogo više — gotovo još jedanput toliko — vremena. 3. Umjes´o da se mjere dva promjera kod svakoga drveta, za što treba veoma mnogo vremena, predložio je bio Teodor Hartig već prije trideset godina, da mjerilae poradi pospješenja radnje mjeri promjer drveta u svakom odjeku iii dijelu nasada u drugom smjeru. No na to se nijesu pisci o šumskoj taksaciji obazirali. Grundner je prvi proizveo naučne pokuse o tom pitanju, u koliko je Hartigov način kadar, da odstrani dvokratno mjerenje promjera, koje je sara (Grundner) priznao neobhođnim za točno izračunavanje. Da to riješi, uzeo je dvije plohe, jednu od 0,5 a drugu od 1 hektara u bukovom 80 i 120 ljetnom nasada, koje je kod mjerenja drveća razdijelio, prvu na 8 dijelova sa ´22—74 drveta u svakoj, drugu na 6 dijelova sa 31—88 drveta, kod čega je pronadjen sbroj ploštin^ osnovaka stabala: Po jTomjeriroa izmjerenim u Eazlika u % Biedju izračnnanjem Po načinu Hartismjera: govom: po: N S 0 W Srednji diametrivO W i NS srednjoj velii srednjoj velieini (-ini i po naeiploštine osnovke: nn Hartigovom: 15,203 16,923 16,063 16,230 Z\ 5,4 +1, 0 36,356 3,8,537 37,476 37,´-^52 3,1 , ^´ +0, 2 Polučeni rezultati očevidno su u prilog predloženomu po Hartigovu načinu i lijepo dokazuju ne po prvi puta, kako se mogu noviji učenjaci koristno poslužiti trudom svojih,´ osobito u prvom redu stojećih šumara, međju koje možemo s punim pravom u ovom pitanju ubrojiti i Teodora Hartiga. Teoretijsko izučavanje ovoga pitanja pokazuje, da točnost računanja zavisi 0 jednolikom porazdjeljenju drveća i o vještini mjerilaca, ili bolje o vještini taksatora, koji rukovode mjerioce i umiju izabrati takove dijelove nasada, u kojima je broj drveća približno jednak. Da se još više olakoti posao, promijenio je Grundner na toliko način Hartigov, da se namjesto mjerenja promjera u svakom dijelu nasada u drugom smijeni, mjeri kod svakoga drveta u dragom smijeru, kod prvoga n. pr. u smijeru od iztoka na zapad, u drugom od sjevera na jug, u trećem opet od iztoka na zapad itđ. Na temelju teoretijskih sravnjivanja nuždno je, da promjena prvobitnoga načina treba da dade točnije rezultate. Pokusi Grunđnerovi podpuno potvrđjuju ovaj teoretijski izvod: oni pokazuju, da je pronadjeni sbroj ploština osnovaka stabala (u kvadratu, metrima) : , |