DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
vrieclnosti prihoda i glavičice, koje povišenje makar za cielost i nedvojbeno po stojalo, ipak je za pojedine slucaje vrlo uesigarno. Najveća je pogibelj za nauku o čistom prihodu, što veći dio prista-^a iste računa sa kamatnjakom od volje azetiu), te koji jo malo Jnanji, nego li novčani kamatnjak, računajuć iiz to ujedno sa danaJnjinii prihodi i cienami. Namjesto takova postupka propisuje Leb r pravom drugi, naime računa]]je novčanim ka matnjakom i mogućimi kasnijimi prihodi i cienami ili pako sa današnjimi priliodi i cienami, raćimajuć k toma ?a kamatnjakmn, koji ostaje od novčanog kamat njaka, ako se od istog odbije postotak, ^a kojeg se pnpriečno godimice ])0 većavaju ciene usljed skupoće proizvoda, a materialni prihod usljed poboljšanja porasta samog. Kako Lehr opisuje način gospodarenja i zbilja je onakav, kakav će prigrliti ga dobar i štedljiv gospodar, nu koji nije štedljiv, taj će uporabljivati Lehr ove formule, samo da diete ima svoje ime. Jer neka isti stave u račun šumsko-gospodaratveni kamatnjak od 3 postotka, pa ako izključe iz računa prirast na cieni usljed skupoće, to oni onda u isti ..u zahtjevaju veće ukamaćenje od svojih šuma, nego što ga daje sigurno uložena novčana glavnica. Za državne šume, na koje se stavljaju današnji zahtjevi, nebi se smjeo Lehrov postupak uporabiti. Država nebi smjela uzmaci pred raznimi troškovi samo za to, jer se za državne šume ne rentiraju, pošto se isti vraćaju u raznima koristima, koje pojedini gradjani iz šume dobivaju sa kamatokamati. U državnih šumah mora se osim privatno-gospodarstvenih i obće gospodarstvena vrieđnost prihoda u račun staviti, Sasma je opravdano, da nije Lehr ustanovio tadašnju absolutmi visinu šumsko-gospodarstvenoga kamatnjaka. Kako će se povidti u cieni glavnica i proizvod, to je prema sastavini i i)oložaju šume tako i^azlično, da se može ovdje računati sa novčanim kamatnjakom, dočim drugdje možeš uporabiti bog zna za koliko manji šumsko-gospodarstveni kamatnjak. Zlo je samo kod Lehr ove radnje sitni tisak, koji napreže oči, očevidno je, da je i on prešao granice njeniu dodieljenog prostora. Nu to prekoračenje od koristi je samoj nutarnjoj vriednosti djela. (Nastavit 6G se.) Odnošaj! u prvobanskoj imovnoj obclni. Imovna obćina prvobanska zaprema 22-91 [Jmilje kroz četiri pol kotara županije zagrebačke. Osobito se šiii iniovna obćina prvobanska kroz cio pol kotar glinski od ]0´7(> Qmiija i cio pol kotar vrginraostni od 7"7´8 D^´^´^^^´^i zatim 0 pol kotaru petrinjskomu kroz 2 OH rimiijo i u pol kotaru pisarovačkonm kroz 2´29 Gmilje. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 353 — U pol kotare glinskoma na prostoru od iO´76 Di^^ilj´i živi do 35,000 žitelja, i" to: u pol. obćini 1. gliriskoj na 1-76 milja 1200; 2. u jukinačkoj na 1-76 milje fiOOO; 3. u majskoj na 2-2an rnilje 7200; 4-u klasničkoj na´2-11 milje 6000: 5. u malogradačkoj na 1-66 milje 5000; 6. u kraIjevčanskoj na 1"19 milje 4500; 7, u stankovačkoj na l´OT milja´5400 stanovnika, dočim u pol. kotara vrginmostnom na prostoru od 7^78 milja živi do 22.000 žitelja i to: u pol. obćini 1, vrglnmostnoj »a 2 12 Dmilje 6300; 2. u´bovićkoj na 1´64 milje 5300; 3. u čemerničkoj na 1-29 milje 3000; 4. u topuskoj na 2*73 milje 7600 stanovnika, a u poi. kotaru petrinjskomu i u pol. obćini gorskoj na prostoru od 2"08 milje do 6000 stanovnika, te .u poL kotaru pisarovačkomu i pol obćini lasinjskoj na prostoru od 229 milje do 6300 stanovnika. .-Iz^ toga se vidi, da na teritorija bivše prvobanske krajiške pukovnije od 2291 Dmilja živi do 70.000 žitelja, koje je uplivalo na razvitak na tom prostoru nalazećih se šum^. Imovna obćina prvobanska posjeduje šum^ i šum. tla u pol. kotaru glinskom ukupno 12.878-84 jutara, i to u obsegu pol obćine 1. glinske ništa, 2, u jukinačkoj .. . . 464-60 jutara " 3. u majskoj . . . ,. 2302-08^ / 4. u klasnićkoj , . . 3394"64 „ 5. u malogradačkoj . . 2l99´7l „ 6. u kraljevČLiBskoj . . 281´20 „ 7. u stankovačkoj . . 4036-61 „ dočim u pol. kotaru vrgiumostnomu posjeduje imovna obćina prvolianska 8I58*4I jutr. šumišta, i to u obsegu poL obćine: 1. vrginmostne .. . . 2642-43 jutara 2. bovićke ..,.-. 2861-47 „ \ 3. čemeniičke . . . . 902°18 ,5 4. topuske ..... . 1692-33 ,, . a u pol. kotaru petrinjskomu i u pol. obćini gorskoj 3402-33 jutr., te u polit, kotaru pisarovačkomu i u pol obćini lasinjskoj 1016*56 jut. —Iz toga se vidi, da imovna obćina prvobanska posjeduje 35.256-14 ju t šumišta, Nuzgred budi spomeuuto, da II. banska imovna obćina zaprema: 22*49 milje sa 56.000 stanovnika petrovarađinska . 34*01 „ ? ; „ 77.000. 57 brodska . . . ´38-32 ^ » ,, 72.000 " gradiška . . . 33´24 „ » ^ 58.000 ". ogulinsko-slunjska 70"33 „ V , 160.000 " otočko-lička . . 103-10 „ » , 180.000 S te s toga ide popriečno zemljišta na jednog stanovnika u bivših krajiških pu^ kovnijah: u I. banskoj . . « . do 3-30 jutara. II . .´. . , 4-00 )5 , j, petrovaradinskoj . . ^ 4-40 33 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 38 <-- 38 --> PDF |
. - 354 n brodskoj ^ . . . / . do 5-;30´ jutara „ gradiškoj ^ . ´ . . , . ´ „ 5*73 " „ oguliusko-slunjskoj ´ , . . . 4-40 » „ otočko-ličkaj . . . . „ 5-72 !* Ovi brojevi dokazuju jasno, ako.se u obzir uzme razlićim vlastitost tla, obće stanje ovdašnjih šuma, zatiu] stepen naobrazbe naših ratara i tomu slične ine obstojnosti, da je od imovnih obćina sada prvobanska najlošija u pogledu iinućtvenom, i da je s gledišta budućeg napredka narođno-gospođarstvenoga zadnja (osini raožebiti jedine imovne obćine slunjske). . Ovo je sravnjivanje obćenito- Ali ako ovo razmjerje promatramo sa stanovišta prostora, koga zapremaju šume, onda ćemo se odmah uvjeriti, da imovna obćina prvobanska baš i u tomu pogledu kud kamo lošije stoji od ostalih imovnih obćina, buduć ima imovna obćina licka . . . , 89.707 jutara šume otočka ., .. 137.658 B " ogulinska . 105.173 ;v r? slunjska 27.846 5) J3 U. banska . 39.878 n !> .,´´´´ križevačka . 51.739 n ´ n ´ " gjurgjevačka ^77.295 D > gradiška, . . 58-349 » n brodska , . ; 74.036 >) » ´ , petrovarad/. 64.997 "5 n , "L banska = ´ 25.256 ; ; >i, a odtud se vidi, da ide-popriećno \VA jednog žitelja kod imovne obćine ličke . . . do l´O jutara šume otočke , ´. . 1^5 ´ n 5? ogulinske .. ´^^´ y) i°i slunjske , , . . 0-4 »-´". 11. banske . . 0-7 )j )> ´ gradiške . , . . 1-0 ^ 1") brodske . . . l´O ´ -A rt petrovarad. . . 0-9 n » L banske „ 0.36 )5 ?T.. ili po ^emljišfnomu prostora na 8\nikih 1:00 jutara ide šume i šum. tla u pod ručju imovne obćine licko-otocke , . . do ´ 22´05 jutara sume ogulinsko-slunjske . „ 18´91 , ´ „ IL banske -. 1 /73 ´j , „ . ´ gradiške . ´ . 17-55 „ „ n » brodske . . ?? 19-32 , "petrovaradinske. . „ 19-11 „ L banske 11´02 „ > -M |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 39 <-- 39 --> PDF |
™ 355 "Ovo bi bilo priMlžuo razmjerje pojedinih imovuih obdiiu pniiii pivo banskoj imovnoj obćini u pogledu zemljižtnoga prostora, docim ako bi jos dalje iztraživali razmjerje imovne ohiine prvobanske prama ostalim imovnim obćinam u pogledu godišnjih dohodaka i potrajnoHfci užiranja, onda bi do.41i do jos oe povoljnijih zaključaka j)o imovnu občinu itrvobaiisku. Akoprem je \z prije re čenog poznato, da je imovna obćiiia ]>rvobanska najslabija na zeinlji^tnora po sjedu glede veličine površine, to i ta površina daje razmjerno prama Sumam ostalih imovnih obćina po svojih vlastitosti!) i zbiljnom stanja Još i slabiji prihod. Neupustajuć se u iztraživanje i sravnjivanje dohodka, koga ima 1. banska imovna obćina prama ostalim imovnim obćinam. razložiti ću ovdje samo vlada juće odnošaje, kakovi ovdje postoje. Šumska površina imovne obćine prvobanske ovako je razvrstana: U pol. kotaru glinskomu i to na teritoriju pol obćine 1. giinske neiraa iumvna obćina posjeda, dočim u jukinačkoj pol. obćini ima 4(i4-G0 jut šumi^ta, koje je mladikom zarašteno. To šumište vrlo je izvrženo štetam, jer ga obližnje žiteljstvo nemilo hara i pustoši, bnduć u blizini drugih šuma neima. U majskoj pol. obćini ima 2302-08 jutara ^umišta, koje je posve opustošeno, a u klnsničkoj poL obćini ima 3394 64 jutra šumišta, koje je oko polovice poharano, dočim je druga polovica od posjeka zato, što mu je polo:^aj gorovit; dosta težko pristupan i udaljen. U malogradačkoj pol. obćini ima 2199-71 jutr. šumišta, od kojeg je ´/? poharana, dočim je ostatak sbog gorovite formacije, nepristupnosti i udaljenosti sačuvan ostao. U kraljevčanskoj pol. občini ima 281´20 jutara šumišta, koje je ponjesto sa mladikovinom zarašteno, no sbog pomanjkanja drugih šuma u blizini izvrženo je i to šumište pustošenju. U stankovačkoj pol. obćini ima 4:036´6l jutr. šumišta razne dobe. te je dobro sačuvano. U poL kotaru vrginmostnomu na teritoriju pol. obćine vrginmostne ima 2642*43 jutr. šumišta razne dobe, te je dosta dobro sačuvano; u bovičkoj pol. obć. ima 2861*47 jutr. šumišta sa drvećem od razne dobe, koje je dobro sačuvano; u čemerničkoj pol. občini ima 962-18 jutr. šumišta, koje je polovicom sa mladikom obraslo, a polovicom sa starim drvećem. Šume su sbog zle navike žiteljstva vrlo izvržene puslošenju, i u topuskoj pol. obćini ima 16!)2´33 jutr. šumišta, na kojem ie šuma većinom poharana. fj pol. kotaru petrinjskomu na teritoriju pol. občine gorske ima 3402-83 jutr, šumišta. na kojemu je šuma razuc dobe, uu prilično tizčuvan.´i i napokon u pol kolaru pi^arovnčkomu na teritoriju-poL ohrine lashijske ima 1()16´56 jutr, šumišta, na kojemu je šuma od razno dobe, ali dostn dobro sačuvana. Kako sara prije spomenuo, ide od sveukupnog šumskog posjeda ovdje po prilici na svakog žitelja 0 36 rali šumišt´i. Ali u zbilji ipak nije tomu tako, jer što hasni komu ovaj ili onaj dio šume na papiru, kad ga faktično neuživa, bud s toga. što je to šumište ili več posve opustošeno, ili što mu je takovo tako udaljeno, da iz istog sbog pomanjkanja sredstva i orudja, ili sbog potrebite tegleće marve, a stranom i sbog skrajnje svoje lienosti nikakove koristi crpiti nemože. Neću tim da reknem, da bi svaki na svom dielu od 0"oC rali šume |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 40 <-- 40 --> PDF |
HoG — sam gospodariti morao, nego to ćiniiu samo sbog pri>putlubljanja. Iz tog prispodabljanja može se zaključiti na to, da li se može uspješno upriličiti šum. gospodarstvo u širjem obsegu, ako uanj uplivaju ovakove činjenice, kakove smo gore nabrojili. A baš ovakove obstojuosti vladaju skoro posvud u I banskoj imovnoj obćiui. Da je tomu tako sliedi odtud, što žiteljstvo pol. obciue glinske, jukinačke, majske, kraljevčanske. čemerničke, topiiske, donjekle i klasnićke nemože svoje tekuće potrebe na gradivu i gorivu u šumah na vlastitomu teritoriju nalazećih se podmiriti, buduć je ondje nabodećo se šuniište većinom jar opustošeno, a u koliko nije, to je od male ili nikakove koristi, Inuluć IV/AVM li se koja mladika 11 izdanak na istom šumistu, to će sigurno u prvoj sljedećoj zimi pasti od sjekire seljaka, ako ga dotle još i objest pastireva poštedi. Što sada činiti, da se uzmognu drvne potrebe spomenutih žitelja podmirivati, pa makar i djelomice u najnuždnijem omjeru? Moglo bi se reći, da treba one žitelje iišumiti u koju gospodarstvenu cjelinu, koja leži u obsegu koje druge pol. obćine? 1 to neće takodjer ništa hasniti, jer to se i čini; nu koja basna odtud, kad ti žitelji stranom sbog udaljenosti sjećina, stranom sbog pomanjkanja potrebite jim tegleće raarve, orudja i sredstva, ter neuputnosti i lienosti odklanjaju svaku doznaku nuždnog jim gradjevnog i gorivnog drveta na opredjeljenom mjestu, ter vole^ ako jim je koja porastlina iole u blizini, u istoj po volji pustošiti. A kako da se tomu zlu dotikoći? Kad bi se ovo pitanje moglo povoljno Tješiti po ovdašnje šume i šumarenje, onda bi se mogla takodjer i provedba pošumljenja jur opustošenog šum. zemljišta svrsi shodno i s veseljem za to pozvanih strućara izvadjati, a dok se to pitanje nerieši ])0jim se, da neće zator svega šumišta, a osobito u prije sponienutib obćina uzsliediti. Kako da se tomu zlu doskoči — razmišljao sam već više put, nu uviek došao sam do tog zaključka, da tomu neće biti pomoći sve dotle, dok se žiteljstvu tekuća potreba na gorivu i gradiva ma kojim drugim načinom nebude podmirivala t. j . dok se žiteljstvu ovo podmirenje nebude što više omogućilo i olakšalo. Jer dok to nebude, dotle neće se odustati od zlo ^zamišljenoga pustošenja šuma, i dok ovdašnje žiteljstvo većom Ijubavju neprione uz poljodjelstvo i dok neprestane čeznuti za ćasovltim i prolaznim dobrom, te dok neuvidi samo, da sbog svoje sebičnosti pustošeć šume i prkoseć oblastim i njezinitn organom sebi i svojim potomkom samo škodi, dotle neće izčeznuti bojazan konačnog zatora još ovdje preostaloga šumišta. Glede potonjib navoda neću razpravljati; nu prvi jnoj navod naime, dok se tekuće potrebe nepodmire — nsa bilo to i uz njeku olakšicu za pučanstvo — sve dotle neće prestati ovdje pustošenje šuma, — osim ako se neupotrebe izvanredne mjere. ~ Ovo ću evo posebice razjasniti. NBŠ seljak ovdje nepita za nikakove propise šumsko-gospodarstvene ili redarstvene: njega bo nije briga za ustanove drvosječne ili gojitbene osnove. On će se istim samo onda prilagoditi, ako u svojoj ki´atkovidnosti samo pri |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 357 ™ vidnu i ča-sovitu vlastitu korist vidi. Zato je ujerna .svejedno, bila poredna rječina ovdje i!i ondje, jer on će sjeći tamo, ^´đje je njemu volja, ™ Du je tomu tako, dokazom su jur preko 80.000 for. sada još na dugu stojećih i u korist imovne obćine do konca god. 1887. već dosudjenih šum, odšteta. — Nu zašto dalje duljiti, kad je evo ove godii.e šumskih kvarova u vriednosti od preko 15.000 for. opet počinjeno sa 7000 slučajeva prijavljenih do 1. svibnja t. g., a koliko je sluf´ajeva ostalo još neprijaTljenih i zabašurenih? Kad bi se uiogla podmirivati tekuća potreba bar na gorivom drvu sa njekora olakšicom po samo žiteljstvo, na pr. dobavom uglena, ili kupovanjem na njekih mjestih gorivog drveta iz državnih šuma, onda mislim, da bi donjekle bar i ovo pustošenje imovnih šuma prestati počelo, te bi s vremenom ovdašnji šumsko-gospodarstveni odnošaji na bolje okrenuti mogli. Moguće, da bi mi se moglo spoćitati to, da bi i s^mo šum. osoblje mnogo doprinieti imalo, da ti odnošaji na bolje krenu. Ja mislim ipak, da to osoblje čini svoju dužnost, prem neću nikoga u zaštita uzeti, jer i u čistom žitu ima kukolja. Žalim, da lugar sam u svom paziteljnom kotaru nije kadar odoljeti puno pretežnijoj sili lukavo razštrkanih ili sakupljenih napadača na šumu; ali mi je ipak dužnost priznati, da bi po obće dobro koristilo, kad bi nam i tugarsko o>oblje sposobnije i vještije bilo. Na za to ipak nestoji ona rugalica njekih, da će se naime šume uzču\ati, ako se lugarom naloži, da šume bolje čuvaju, jer to se sigurno i čini i zahtjeva, pa ipak nam šume odoše bez traga, kao što ode bez traga i onaj lugar, koji svojim dužnostim po mogućnosti svojih sila neudovoljuje. Dva loša ubiše ovdje sigurno Miloša, zato je i toliko prijava šum. kvarova i duga na šum. odštetah. Sam lugar nije bo kadar ćoravo navalivšeg kvaročinitelja od svog nauma odklonuti,, koji kvar od puke navade ili navike čini, jer se takav ii^žaca ni krvoprolića budi svog ili lugarevog. — Imamo i o tom dost dokaza i žrtava. — Pa zašto toliko graje na šum. osoblje, koje sadanji šumsko-gospodarstveni položaj skrivilo nije? Ta što je jedan lugar prama oblasti jednoj! Ovdašnji kvarocinitelj neboji se niti oblasti, jer mu nije nimalo stalo do njezine kazne. Ako je tomu tako. kao što je, onda što može lugar takovom okorjelom čovjeku učiniti? Da se pako šum. kvarovi umanje, trebalo bi se po mom sudu ponajprije pobrinuti za podmirenje tekućih potreba bar na gorivnom drvu, kako sam to prije spomenuo. Ali iz ovog pitanja i´adja se drugo pitanje naime, na koji način da se to učini? Ovo je čvor, koji se po sadašnjoj upravi imovne obćine danas bez veće pomoći riešiti neda, jer je tekuća potreba u ovoj imovnoj obćini proračunana na 101.118 m. drva, od k(fje množine ođpada 5244 m= na gradivo, a 95.874 m. na gorivo drvo, doćim godišnji etat čini samo 4100 m. gradivog i 21.009 m. gorivog drveta. Iz ovoga se pokazuje manjak od 1144 m. gradivog i 74.865 m. gorivog di´veta, te bi se bar manjak na gorivnom drvetu morao pokriti bud kupovanjem drva iz drž. šuma, bud dobavom ugljena za gorivo, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 42 <-- 42 --> PDF |
—- 3C8 ~ Ako bi se to postići dulo, jer imovna (jbciiui sama po sebi sada u stanju nije to učiniti, budno nemože niti svoje tekućo najauždnije gospodar stvene i upravne troškove podmirivati, — onda bi se uzajamnim radom na to pozvanih faktora postiglo to, da bi žuui. štete prestajale i prestale, a postu pičnim izobrazivanjem našega seljačtva podiglo bi se ovdašnje šumarstvo tako, da bi vrieme nastupiti moglo, da bi i imovna obdna svoju svrhu u svalim pogledu u buduće postići mogla. Moglo bi mi se prigovoriti, a zašto se bar nije uzradilo oko pošumljenja opustošenoga šumišta? Neka nitko nemisli, da se ovdje nije i u tom pravcu sve ono činilo, što se je učiniti moglo; ali se je žalibože i takav trud u mnogom pogledu izjalovio, a to s tog razloga, što se je iz prošlosti nesretno u narodu navikao običaj — naime krčenje šumišta sbog plodovitog tla za poljodjelsku težnju -~ toli duboko uvriežio, da se neda nikako izkorjeniti. Pokušano je sa tužbami, intabulacijami, prodajom i svimi dopušteninn sredstvi tomu ukorjenjenomu ziu na put stati, al sve osta uzaludno, imenito biva tako u pol. obćini klasničkoj, majskoj, malogradačkoj, topuskoj i djelondce u čemerničkoj, dočim su u pol obcini gorskoj, stankovaćkoj, vrginmo.tnoj, bovićkoj i lasinjskoj nala^^eće se lazine i čistine ne samo pošumljene, nego i podmladak ondje liepo uspjeva, te bi i bolje uspjeti mogao, da ga stanovnićtvo sačuva od popaše. Isto ovo vriedi i za ogojne površine u pol obćini junkinačkoj i kra- Ijevcanskoj. Doživio sam ovdje, da su njeka mjesta, gdje je danas žir zasadjen bio, preko noći prerovana bila. Da se pako pošumljena ploha, kad se komu to svidi, uništi i za poljsku težatbu uporabi, to je ovdje na dnevnom redu. Zasadjen kesten znadu djeca iz čitavih sela iz tla povaditi. Osvjedočilo se je i o tom, da radnici, koji žir sadise, svaku žirku, koju u tlo si)remiše, prije pregrizoše predmjevajuć da ovako oštećeni žir neće izklijati, a tim da će se naplodba tla osujetiti. A što da velim o požarib, osveti i zloradosti? U obće mocam reći, da su takove nepodobštine ovdje u najvećem sjaju. Pa ipak nije tako u cieloj .ovoj imovnoj obćini, nego samo u području prije spomenutih njekih pol obćina. A zašto? Rekao bi zato, što je u njekih pol obćinah žiteljstvo — tako rekuć — poludivje, a zašto je takovo, nije moja stvar izpitati. Je li je ovoj vlastitosti ovdašnjeg žiteijstva sadanja šum. uprava sa svojini osobljem kriva? Sigurno nije, jer je te odnošaje sadanja uprava ovdje našla, i zato neka nitko nekrivi tu upravu, da ona ni^ta neradi oko pošundjivanja, kako se to rado iztiće od onih, kojim se norači izpitati uzruk tomu zlu. Ovdje se mnogo viče i sbog zabrane paše. A kako se i nebi vikalo, kad je na mnogih mjestih baš tako, da čim iz kokošinjca kokoš izleti, evo je već u branjevinl Posjekoše prije obližnje šume, a za ovimi opet prve i bližnje bez ikakova obzira na pomladjenje porabljenih ploha i tako eno sad graje sbog tolikih branjevina, koje se takodjer po njekih u zdo upisuju sadanjoj upravi, a notraži se razlog tomu u začetniku, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 359 ^Čuju se takodjer [>rigovori„ da je danas mnogo lugara ponamježteao, te da bi se ]ijihov broj umanjiti mogao. Tko pako poznaje položaj ovdašnjeg žumistH, razti´ešenost i gorsku formaciju istog, zatim razcicpkanost, navike i običaje našeg puka i sve okolnosti, koje na opustošenje ov Prigovaranja proti ovdašnjem ^am. osoblju ćuti je dosta, nu neosvrčuc se na to osoblje, upitajmo se, od koga ovakova prigovaranja čujemo i kud ona vode? Neću reći, da neima i temeljitih takovih prigovora, no sto je previše, nije ni s kruhom dobro. Ali obično ovakova prigovaranja i ogovaranja dolaze od ljudi, koji su sa narodom u dodiru i kod kojega takova klevetanja radjaju mržnju i poniženje t^um. osoblja, a opet na uštrb i štetu samog naroda. To su sve činjenice, koje na nazadovanje ovdašnjih šumsko-gospodarstvenih odnošaja uplivaju, a tim dosljedno i na samo narodno blagostanje, jer da m ovdašnji šumsko-gospodai´stveni ođnošnji povoljniji, moglo bi se za stalno računati i na bolje narodno blagostanje, Istini za volju ma i /alostnira srcem moramo danas priznati, da neiđemo u susret boljoj budućnosti, nego se sve više približajemo k rubu ponora i propasti narodnoga blagostanja, ako nebudemo znali tomu zlu na put stati. S navedenih razloga moram uztvrditi, da je šum. osoblju težko ma isto dobra dielovati na puk bez uzajamne pripomoći na to pozvanih faktora. Samo uzajamnim radom mogle bi se puku oči otvoriti, da progleda i uvidi, kud će doći svojim nepromišljenim postupanjem sa sumarni. Ali žalibože šum. osoblje je kod mnogih trn u oku. Kako se sudi ovdašnje šuraarsk. osoblje, pokazuje primjerice sadržaj našeg domaćeg gospodarskog lista br. 9 1 11 od prošle god , osobito potonji broj, u kojem se krsti lugarsko osoblje „uniformiranom gospodom" i u kojem se predbacuje tobožnja plaća upravitelja od 1800 for. itd. Neću se osvrtati na spomenute sadržaje, jer će pojedine navode istih svaki šumar lahko i dobro shvatiti i o njih onako suditi, kao što i ja o istih sudim, te mogu svaki navod odnosnih sadržaja danas temeljito pobiti. Jedino ću ovdje pitati, da li je u istinu upravni aparat tako skup, kako se to sudi? Mislim da nije, i evo tomu od.a-ovora. Da nije toga aparata, već odavna nebi bilo ni traga ovdašnjim šumam, jer uz lugare „bezplatne ili onakove poput naših poljara* lahko ćemo pogoditi, kuda bi dospieli. A što bi tekar onda bilo, kad bi se konačno ovdašnje šume zatrle? Sto bi tada upravni aparat u obće stajao?! Sigurno mnogo i mnogo više. Vidi se dakle odtud, da se tim radi proti šum. osoblju samo iz raznih načela. Stediti valja, gdje je to umjestno, no svatko će se pokajati, koji kani štediti na račun drugoga, jer će mu se takova štednja izjaloviti, o čensu imamo a tomu pogledu dovoljno dokazala u starom provin ci jalu. Da na naš puk svakom zgodom, pa i u hramu božjem i izvan njega, naši svećenici, a uz nje i naši učitelji i ostali prijatelji puka uznastoje blagotvoj´no djelovati na šum. odnosaje, prije bi se naši gajevi veličanstveno zazeleuili, nego |
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 3C50 žto će se to sbiti ua pr. tvrdnjom guspodarskog lista ,.da će praskati a \atri kolje u kola objestue pastirčadi, — ono kolje ~ koje je uprava za ogradjivaiije branjevina iipotrebila" — jer danas je dokazano, da se ta tvrdnja gospodarsk. lista broj 11 od p. g. nije obistinila, a to samo nastojanjem današnje šum. uprave. Kakovi su pako naši obć. načelnici? Ta malo ih je, koji probit imovne obćine širiti uznastoje, jer stranom sbog svog neznanja, a stranom sbog npiljene si njeke utvare, rade baš proti interesom imovne obćine. 0\-akovi ljudi i medju narodom siju otrovno sjeme na zator šume, rađeć proti obdržavanju šumsko gnspodarstvenih i redarstvenili načela i propisa, te spletkare i proti rasti i zvanju žum, osoblja, da ga pred pukom opišu kao potrebno zlo. Promatrajuć život ovdašnjeg naroda došao sam do uvjerenja, da se je mnogi naš seljak tako zapustio i zalienio, da danas već ništa svojim imetkom aemože zvati. Takav siromak laća se tudjeg dobra, ter živi od šumske kradje, s kojom svoju porodicu prehranjuje. Takovih je ovdje mnogo, koji upravo iz dana u dan ovako životare. Kazna ovdje više nehasni, te bi jedino prava obuka mogla na poboljšanje šumarstvenih odnošaja uplivati. Ali kako da se i ta ovdje udomi, kad se našemu čovjeku većinom ista otudjuje pače se bodri, da šumu čim više na svoju korist izcrpi, jer je ona tobož svačije dobro. Zaključujuo ovo moje promatranje, tko sretniji od mene, kad bi se osvjedočiti mogao, da se u svih svojih gore rečenih nazorih varam. Želim od srca, da se šumsko-gospodarstveni odnošaji u području imovne obćine prvobauske na boljak naroda što prije pron)jene, i da iz imovnili šuma crpe najveću korist oni, koji imadu u prvom redu po bogu i po zakonu pravo s njimi se okoristiti. ~k. Gubar (Ocneria H. S. dispar). Napisao Gj. Koca, nadšumar. Vozeći se kroz neke krajeve naših hrastovih šuma pomislio bi, da je rano proljeće; tako je sad u lipnju 1 srpnju potjeralo mlado, jasno zeleno lišće. Prvoga lista nestalo je, sve je pojedeno na površini od hiljade i hiljade jutara. To je eto već drugi put za moga službovanja u ])rodskoj imovnoj obćini, da s^u se gubarove gusjenice tako razplf)dile, da su zeleno gajevo u pustoš pretvoiile tako, da nemaš nigdje sjene, da u hladu odpocine^. Prvi put je bilo godine 1883., a lane su se već u priličnoj nmožini gu~ sjenice nakotile u nekih šumskih predjehh, a ove godine baš dozlogrdiše. |