DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
vrieclnosti prihoda i glavičice, koje povišenje makar za cielost i nedvojbeno po stojalo, ipak je za pojedine slucaje vrlo uesigarno. Najveća je pogibelj za nauku o čistom prihodu, što veći dio prista-^a iste računa sa kamatnjakom od volje azetiu), te koji jo malo Jnanji, nego li novčani kamatnjak, računajuć iiz to ujedno sa danaJnjinii prihodi i cienami. Namjesto takova postupka propisuje Leb r pravom drugi, naime računa]]je novčanim ka matnjakom i mogućimi kasnijimi prihodi i cienami ili pako sa današnjimi priliodi i cienami, raćimajuć k toma ?a kamatnjakmn, koji ostaje od novčanog kamat njaka, ako se od istog odbije postotak, ^a kojeg se pnpriečno godimice ])0 većavaju ciene usljed skupoće proizvoda, a materialni prihod usljed poboljšanja porasta samog. Kako Lehr opisuje način gospodarenja i zbilja je onakav, kakav će prigrliti ga dobar i štedljiv gospodar, nu koji nije štedljiv, taj će uporabljivati Lehr ove formule, samo da diete ima svoje ime. Jer neka isti stave u račun šumsko-gospodaratveni kamatnjak od 3 postotka, pa ako izključe iz računa prirast na cieni usljed skupoće, to oni onda u isti ..u zahtjevaju veće ukamaćenje od svojih šuma, nego što ga daje sigurno uložena novčana glavnica. Za državne šume, na koje se stavljaju današnji zahtjevi, nebi se smjeo Lehrov postupak uporabiti. Država nebi smjela uzmaci pred raznimi troškovi samo za to, jer se za državne šume ne rentiraju, pošto se isti vraćaju u raznima koristima, koje pojedini gradjani iz šume dobivaju sa kamatokamati. U državnih šumah mora se osim privatno-gospodarstvenih i obće gospodarstvena vrieđnost prihoda u račun staviti, Sasma je opravdano, da nije Lehr ustanovio tadašnju absolutmi visinu šumsko-gospodarstvenoga kamatnjaka. Kako će se povidti u cieni glavnica i proizvod, to je prema sastavini i i)oložaju šume tako i^azlično, da se može ovdje računati sa novčanim kamatnjakom, dočim drugdje možeš uporabiti bog zna za koliko manji šumsko-gospodarstveni kamatnjak. Zlo je samo kod Lehr ove radnje sitni tisak, koji napreže oči, očevidno je, da je i on prešao granice njeniu dodieljenog prostora. Nu to prekoračenje od koristi je samoj nutarnjoj vriednosti djela. (Nastavit 6G se.) Odnošaj! u prvobanskoj imovnoj obclni. Imovna obćina prvobanska zaprema 22-91 [Jmilje kroz četiri pol kotara županije zagrebačke. Osobito se šiii iniovna obćina prvobanska kroz cio pol kotar glinski od ]0´7(> Qmiija i cio pol kotar vrginraostni od 7"7´8 D^´^´^^^´^i zatim 0 pol kotaru petrinjskomu kroz 2 OH rimiijo i u pol kotaru pisarovačkonm kroz 2´29 Gmilje. |