DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 35´ —


te dokazuje, da i naglo padanje novčanog kaniattijaka dopusta samo maleno
sniženje istog za dulje obhodnje.


U ostalom je ali padanje kamatnjaka nešto malo veće, nego sto Leh r
uzima. Za vrieme kad je njegova radnja spisamj mjeseca siećnja 188U. — stajao
je posve siguran dr/avni dug na 105-5, dakle je kamatnja k bio 3*79 postotka,
dociai sredinom ožujka t. g. vriedio je isti papii´ 1()7*20, ter novčani
kamatnja k kraj posvemašnje sigurnosti bio je ;:5-733 po>totka. U dvie godine
dakle snizio se je kamatnjak za preko 1´/g postotku prvobitne svoje veličine,


Leh r sam veli, da su se ciene drva digle zadnjih trijuh decenija popriečno
godimice u Pruskoj za 14. u Saskoj /a 2"0, a u Bavarskoj pače za
2-9 postotka. Nemože se uviditi, s kog razloga to rastenje nebi uztrajalo: jer
sve da je i kod dosadašnjeg povišenja ciene drvu igrala veliku ulogu gradnja
željeznic a i drugih prometnih sredstva, mora se zato uzeti u obzir i to, da
Bu željeznice doniele konkurenciju drvenim tvoririam ii ž elj ez u, kamenu
a osobito onu od strano g drva, K tomu je i dobrotu drva sadanjih drvosjeka
mnogo gora, ne samo radi toga, t^to nema vise u nmogih njeniačkih šumah jaka
i debela drveća, nego takodjer i radi toga, što se sada unovčuje sva sila prije
nevriednoga materiala, koji je do sad u šumi gajio a sad dolazi do uporabe.


Uztraje li ali ta tendencija, tada je po Lehr ovoj zasadi šumarskogosp
odar St veni kamatnjak u Pruskoj jednak 3´7oH´—1-4, pa ako se
uzme, da 3´/2 postotni pruski consol i stoje na lOPoO, dakle ^e ukamaćuju
samo po 3*45 postotka, to odbivši od 8*45 manje 1´4 ostaje 2-05, a u Bavarsko
j pače od 3´45 manje 2´1)0 ostaje (f 55 postotaka kao popnečni šumskogospodarstveni
kamatnjak, opravdan već jedino ])riiastom vriednosti
u sije d skupoć e (Theuerungszu\vachs). Kraj ovakovih kamatnjaka ciela prepirka
0 čistom i nečistom prihodu neznači ništa drugo, nego bob u stienu
bacati, jer u istinu računati po čist o m p rib o d u^ znači isto tako velike
obhodnje uzimati, kao kaci računaš po nečistom prihodu


Ako se ovako vi kamatnjaci uzmu za temelj računu pi´oračunavanja obhodnje
dobe u obće i dobe sječe pojedinih porasta, to će svaki praktični šumar
mirne duše moći reći, da je doba sječe onda najpovoljnije, kad je prihodna
vriednost šume najveća; to doba pasti će od piilike u ono vrieme, u kojem
ukupni prirast količine i kakvcće stoji u Prusko j izpod ´2´Ob. a u Bavarskoj
izpod 0-55 postotaka.


Ali žalibog praktični pristaše nauke o cisto m prihod u ne običaju
promjene činiti obzirom na trajanje prirasta vriednosti usljed skupoće u dosadašnjoj
mjeri, te misle, da su dovoljno snizili svoje zahtjeve gleđom na ,neprekidno
ukaniaćeoje" po Hejer u i na „užitni postotak^´ Presslerov , ako
se zadovoljuju sa 2^/´i [)Ostotka Mi taj njihov račun je u praksi svakako varav,
jer oni gube, ako račfinaju prihothiu vriednost šume sa 2^´2 postotka popriečno
poradi brza izs´abljcnja porasla. Nu svatko nije u stanju niti je voljan zadovoljiti
se akamaćenjeni glavnice sa 0%"ift ibj 2*05 postotaka, očekivajuć povišenje