DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 35´ — te dokazuje, da i naglo padanje novčanog kaniattijaka dopusta samo maleno sniženje istog za dulje obhodnje. U ostalom je ali padanje kamatnjaka nešto malo veće, nego sto Leh r uzima. Za vrieme kad je njegova radnja spisamj mjeseca siećnja 188U. — stajao je posve siguran dr/avni dug na 105-5, dakle je kamatnja k bio 3*79 postotka, dociai sredinom ožujka t. g. vriedio je isti papii´ 1()7*20, ter novčani kamatnja k kraj posvemašnje sigurnosti bio je ;:5-733 po>totka. U dvie godine dakle snizio se je kamatnjak za preko 1´/g postotku prvobitne svoje veličine, Leh r sam veli, da su se ciene drva digle zadnjih trijuh decenija popriečno godimice u Pruskoj za 14. u Saskoj /a 2"0, a u Bavarskoj pače za 2-9 postotka. Nemože se uviditi, s kog razloga to rastenje nebi uztrajalo: jer sve da je i kod dosadašnjeg povišenja ciene drvu igrala veliku ulogu gradnja željeznic a i drugih prometnih sredstva, mora se zato uzeti u obzir i to, da Bu željeznice doniele konkurenciju drvenim tvoririam ii ž elj ez u, kamenu a osobito onu od strano g drva, K tomu je i dobrotu drva sadanjih drvosjeka mnogo gora, ne samo radi toga, t^to nema vise u nmogih njeniačkih šumah jaka i debela drveća, nego takodjer i radi toga, što se sada unovčuje sva sila prije nevriednoga materiala, koji je do sad u šumi gajio a sad dolazi do uporabe. Uztraje li ali ta tendencija, tada je po Lehr ovoj zasadi šumarskogosp odar St veni kamatnjak u Pruskoj jednak 3´7oH´—1-4, pa ako se uzme, da 3´/2 postotni pruski consol i stoje na lOPoO, dakle ^e ukamaćuju samo po 3*45 postotka, to odbivši od 8*45 manje 1´4 ostaje 2-05, a u Bavarsko j pače od 3´45 manje 2´1)0 ostaje (f 55 postotaka kao popnečni šumskogospodarstveni kamatnjak, opravdan već jedino ])riiastom vriednosti u sije d skupoć e (Theuerungszu\vachs). Kraj ovakovih kamatnjaka ciela prepirka 0 čistom i nečistom prihodu neznači ništa drugo, nego bob u stienu bacati, jer u istinu računati po čist o m p rib o d u^ znači isto tako velike obhodnje uzimati, kao kaci računaš po nečistom prihodu Ako se ovako vi kamatnjaci uzmu za temelj računu pi´oračunavanja obhodnje dobe u obće i dobe sječe pojedinih porasta, to će svaki praktični šumar mirne duše moći reći, da je doba sječe onda najpovoljnije, kad je prihodna vriednost šume najveća; to doba pasti će od piilike u ono vrieme, u kojem ukupni prirast količine i kakvcće stoji u Prusko j izpod ´2´Ob. a u Bavarskoj izpod 0-55 postotaka. Ali žalibog praktični pristaše nauke o cisto m prihod u ne običaju promjene činiti obzirom na trajanje prirasta vriednosti usljed skupoće u dosadašnjoj mjeri, te misle, da su dovoljno snizili svoje zahtjeve gleđom na ,neprekidno ukaniaćeoje" po Hejer u i na „užitni postotak^´ Presslerov , ako se zadovoljuju sa 2^/´i [)Ostotka Mi taj njihov račun je u praksi svakako varav, jer oni gube, ako račfinaju prihothiu vriednost šume sa 2^´2 postotka popriečno poradi brza izs´abljcnja porasla. Nu svatko nije u stanju niti je voljan zadovoljiti se akamaćenjeni glavnice sa 0%"ift ibj 2*05 postotaka, očekivajuć povišenje |