DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 849 — nema, valjan ^^ospodar morao bi (!a j^´a umjetno proizvede ~~ a takav UORIO hi mu više na prirastu, nego li isto nadstojno drveće nad njim. Oko tog — da reknemo — pred i>o{lmladka, fešto je dosta, ako ae i/vadi jedno jedino stablo a ostala okrešn, to ne Kamo da se uzdeži, nego se i novi podmladak stvara, koji opet na pi´irastu više nosi, nogo li staro drveće odstranjeno za uzdržanje pomladka. Kad Ke onda cieli porast pomladjuje, to je tada taj predpodmladak već deset do trideset godina a cesto u svojoj unutarnjosti i četrdeset do petdeset godina star, te daje upravo i za toliko godina prije koristne užitke, nego da je porast jednolično pomladjen a upravo ta okolnost morala bi biti najmjerodiijnijom za pristažu nauke o cistom prihodu. Pogrešno je istina bog, kad se pusti uzrasti zločest predpodmlađak, ali gdje nije previše izvrgnut položaj jelikove i omorikove šume a na dobrom tlu i hrastove i borove, može se kraj male njege dobar uspjeh polučiti. Propusti li se takav predpodmlađak u predjelih, gdje se nije bojati vjetra, to se izgube i najvažniji probitci naravnog pomla(lji\anja. Takova pomiadjenja i onda bi bila vriednija, kad ])i nkupni vriednostni prihod kroz različitu dobu umanjen bio, što ali jos dokazano nije. Jer ako se uzme samo kamat njak od \´2 7o", to 1000 for. koji dolaze a 70 godina, vriede isto toliko kao 2100 for, koje dolaze istoni kašnje 100 godina. I drugdje u ovom sadjenju nije si Lore y svagdje dosljedan načelom, koje ra´/vija u šumarskoj politici. Tako n, p. kad na strani 546 veli, da se kod pripravnog sjeka u bukvici h imade gra b izvaditi, da ga ne bnde previše u pomladku, ili kad na strani 588 kod poredjivanja mladih bukvik a preporuča da se grabr i izvade, što neće svagdje dobro biti. Neka i zaostaje gra b u prirastu za bukvom , što se ali tiče vriednote samog drva, to je gra b uviek vriedniji, kad mu porastni odnošaji u toliko prijaju, da bukv a izčezava, Grabrovina ne zaostaje kao gorivo ništa za bukvom, a kao tvorivno drvo dvostruko je vriednije od bukve, k tomu jos dade se gra b kao tvorivno drvo počam od If) ctm. promjera uporabiti, doćim za bukv u do SO ctm. jaku dobije se jedva više od gorivno ciene, dapare kraj slaba tržišta a kraj velike zalihe, nemogu se ni najljepša bukova stabla unovčiti osim za ciglu cienu goriva. Isto tako ne odgovara njegovisn na>:oroni u šumarskoj politici ni njegova nauka, da se mehke vrsti lisiača moraju smatrati zlimi gostovi u crnogo ričnoj šumi. Često puta oštetit će breza ili trepetijika omoriku i bor ribanjem i razvlačenjem, pa ako oštećene biljke nisu vriednije nego li izsječena breza i trepetijika. to je ta i^teta jednaka ništici. Po novčanoj vriednoti biti će u nizkoj dobi trepeljika a još više - breza vriednija, nego li borić iste veličine. Svakako je škodljiva samo bi´oza i trepetijika, koja raste jednako sa glavnom vrsti; nadraslo tli-voće, ako sbilja štetu čini, može se okresati, te ć,e se moći dugo preko prvog čišćenjn u porastu ostaviti, Trepet ijik a će dati onda kod prvog proi´odjivauja velik prihod, a brez a kod 26 |