DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
. -- 348 — djenja. 0 lEDOgoBi načinu sađjenja nećeš naći ni spomena, kao n, p. sadnja u jamice i hum cice. Cielo pogiavje o šumskih vrt ovih spisano je na tri stranice. Kod poglavja ,,0 sobi tosti pojedinih vrst ih drveća", morao bi da spomene, da gdje je korov dobro oplievljen može se omorika lahko kao dvogodišnja biljka presaditi u šumu. Isto tako može se i crni bor pre sadjivati uspjehom kao jednogodišnja biljka, a ariž kao dvogodišnja, dočim se jela presadjuje najvećim dielom u četvrtoj godini, Lorey ustanovljuje dobu presadjivanja kod zadnje vrsti sa pet godina, a z^ ostale dvie vrsti sa tri i četiri godine. Ustanove za naravno pomladjivanje stoje takodjer u protuslovju sa dragimi izkustvi. Tako na strani 547 govori o oplodnoj sječi, da je samo onda potrebna, ako nije pripravnimi sječami načinjen već stupanj prozrake, kakov valja za oplodnju. Pripravne sječe, koje već za oplodnju dovoljno prozračujUj vodili su n. p, Francezi u Elzasu. Ali tim su sva loša i srednje ruke tla tako pokvarili, da je nemoguće bilo provesti naravno pomladjivanje. Lorey je valjda mislio u onom stavku samo onakovo dervće rastuće pod zasjenom, te i za ovakovo moći je samo na najboljih vrstih tla, na kojih se oplodjenje prve godine postizava bez prozrake, pred rodnom godinom tako prozračiti, koliko je za oplodjenje potrebno. Omjer prozrake od 0*6 do 0*7 od normalnog porasta za postignuće oplodjenja, neće takodjer za sve vrsti valjan biti. Za vrsti ne Ijubeće zasjenu, kao n. p. hrast, koji se takodjer često naravnim načinom pomladjuje, previše je zasjene, a za polagano rastuće, koje trpe od mrazova, neima dosta zaštite. Isto tako protuslovi izkustvu na istoj strani kazano o jednoličnom razvrstanju oplodnih pričuvaka. Na suhom tlu nije moći lahko pomladjenje provesti, kraj takova razvrstanja. Na takovu tlu treba pomladak rose i kiše ža aspievanje, a ako su oplodni pričuvci jednolično razvrstani, to isti prieče onda takove oborine. U takovih okolnostih mora se na pruge i krpe sjećij ako se hoće kakav uspjeh da poluči. Na strani 538 preporuča za mršava i suha zemljišta gust sklop, ali kod takova postupka, riedko kada |)odje pomladjenje za rukom. Dalje u istom poglavlju polemizira Lorey proti pomladjenju nejednake dobe, kakvo se dobiva gospodarenjem oplodne sječe, prem tu nije u suglasju sa ostalima svojima nazorima, te kao odlučan zastupnik nauke, za koju je vrieuie glavni računski faktor, nije se moglo očekivati, da će biti protivan gospodarenju, kojemu je zadaća, da čim brže uporabi sve ma i na^jraanje površine.´ Sječa i pomladjivanje na pruge i krpe predpostavlja već, da dotične vrgti ne podnašaju zasjene, ali ako su zakriljene sa strane, uspievaju dobro, dakle tu je na redu sjeći za pomlad na pruge i krpe, ili kad je već sam porast od naravi nejednako obrastao, te sadržaje pojedinih praznina, mora se opet gornji način da rabi. Na takovih mjestih nalazi se osobito u jeli ci ma i u omorikovih´ šuma, obično već, davno prije sječe i oplodnje dovoljno pomladka, a gdje ga |