DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 39     <-- 39 -->        PDF

105


LZSTJ^K:.


Družtvene viesti.


Na poziv k ovogodišnjoj glavnoj skupštini, objelodanjen u posliednjem
broju o. 1. stiglo je do sada, pređsjeduičtvu družtva žali bože tek kojih desetak prjiava,
po-to pako 0 kakovih vanrednih pogodnostih puta iz Siska do Županje, ter iz Mitrovice
do Siska samo u onom slučaju može biti govora, ako se barem kojih trideset učestnika
za taj zajednički put prijavi, to molimo ovime i opet onu gospođu članove, koji tu
priliku upotrebiti kane, za đa se upoznađu sa divnimi šumami bivše petrovarađinske
pukovnije, da se svakako najdulje do 15. srpnj a predsjedništvu šumarskoga družtva
prijave. U ostalom pobrinuti de se predsjedničtvo, da za članove i učestnikc skupštine,
ako ne veće pogodnosti, a ono barem obične obaljene ciene, to´i za vožnju na željeznici,
koli na parobrodu izhodi. Prodhodna obaviest ob ovogodišnjoj glavnoj skupštini našega
družtva sliedi na zadnjoj strani ovoga svezka.


Uplata zaostale članarine, još sveudilj zapinje; s toga molimo i opet svu
onu p. n. gg. članove, koji u to ime družtvenoj blagajni još štogod duguju, da članarinu
tu čim skorije podmire, za đa ne prave sebi neprilika, a družtvu đaljnih nepotrebnih
troškova.


Novi članovi šumarskoga družtva, nadovezujuč na jur u prijašnih brojevih
objelodanjene izkazj javljamo, da su još družtvu pristupili: ka o čla n I. razreda :


14. Kaufman n Bel a kr đrž. šumar u Jasenku; a kao članovi II. razreda gg. 35.
Gjakula Gjuro, — 3 i. Bieloš Rade i 37. Bulat Mile, svi lugari I. banske
imovne obćine. Nadalje pristupiše od o.julinske imovne obdine, kao članovi II. razreda :
38. Moc´an Matija šumarski pristav, — lugari: 39. Sabljak Marko, — 40.
Kosanovid Miloš, — 41. Kalembcr Dano, — 42. Momčilović Aleksa,
— 43. Vukovid Ivan, — 44. Hodak Ivan, — 45. liodak Jure, — 46.
It e n d u 1 i ć Andrija, — 47. Dokmanović M i d a, — 48. Dokmanovie
Petar, — 49. Komadina Ilija, — 50. Bosnid Simo, — 51. Grba J o s o,
— 5´2. Ninković Mile, — 53. Turkovid Petar, — 54. Livada Luka i
55. M ir i d K os ta.
Lovstvo.


Ubijena zvjerad na lovištih gospoštine čabarske i obćina tečajem
god. 1887. Pomenuta lovišta obsižu 34.600 kat. jutara u šumi a 5.400 kat. jutara
u polju, te leže u urbar, obdinah Prezid, Gorači, Čabar, Plešee, Gcrovo i Hrib. Godine
1887. ubijeno je na tih lovištih:


Koristne zvjeradi: 34 srno, 40 zečeva, 5 velikih tetrieba i 5 alpinskih kokoška
u vriednosti ođ 222 for.
Od škodljive zvjeradi: 2 medjeđa, 2 vidre, 4 lisice, 1 kuna, 1 tvor i
2 lasice u vriednosti od 65 for. 10 nč.


O vremenu, o divjači i o lovu na vlastelinskom dobru preuz. gospodje
Stefanije Majlath a dolj. Miholjcu, u prošloj i u ovoj godini. Nakon dosta suhe
i tople jeseni nastade 22. prosinca pr. g. zima, budud je toga dana kod jake vijavice
pala temperatura na 12" R._ nakon koje je više sati mirno padao snieg.


Snieg, koji se u ovih pređjelih obično dugo nedrži, bijaše sada trajniji, pošto je
na okopnitu zemlju pao obilan snieg koncem prosinca, sredinom i pod konac siečnja,




ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 40     <-- 40 -->        PDF

i u prvoj polovici veljaSe. Tim povodom trajale saonik malom iznimkom od božica pa
do 20. veljače 1888. Buđud je i toplomjer višeput pao izmeđ 8 —15" K., te o podne
sa malom iznimkom stajao izpod 0 stup., to se mora reći, da je u ovih predielili zaista
ciča zima zavladala.


U punoj nađi, da će u drugoj polovici mjeseca veljafie kao obično ovdje proljeće
nastupiti, dodjoše i sada ptice selice kao: škvorci, dupljaši, drozđovi i drugi dobro
došli gosti, pa i rodo, koji inače istom oko Josipova klopotajuć javlja svoj dolazak,
došao je ovamo već 10. ožujka, uu mora se doskora sa mnogimi svojimi suputnici
povratiti, da potraži toplije predjele, u kojih se je tlo odkravilo.


Obilni u obližnjih gorah nalazeći se snieg potjera grabežljivu zvierad u dolinu.
Smrznuta Sava pruži priliku, te je mnogo grabežljivaca prešlo na slavonsko zemljište,
pak je bilo svagdje vidjeti neobično mnogo tih nezvanih gostova, koji nadjoše u mladih
šumah obilan zalogaj. Zato su ti nezasitljivci dugo ovdje poboravili. Na žalost moglo
se je prečesto izkusiti, da je tim grabljivim gostovom ovdje vrlo dobro, jer se
svojoj strasti posve podadoše, te su se često mogli naći posije gostbe ostatci od
zeca i srne.


Da se na tu razkošuost nije mirno gledalo, dokazom budi izkaz ubijene zvieradi
tečajem zime, po kojem je palo od olova, otrova i stupice ; 3 kurjaka, 89 lisica, 14
divljih mačaka, 7 kuna, 112 pasa, 1 orao, 6 jastreba (od ovih nosio je medju nogami
stražnji dio od kobčića) 95 kanjeva. kobača i piljugfi, 24 kragunjaca (kobčića) 377
gavranova i svraka, te inih malih grabilica.


Buduć je sbog sniega, studeni, a osobito sbog silne grabežljive zvieradi koristna
zvierad umanjena, moglo se je ove zime loviti na ovu samo osobitim čuvanjem, pa zato
i je ubijeno samo 20 zečeva, dočim su jarebice i Iještarke posve poštedjene.


Divlje guske i patke pokazaše se višeputa u velikih jatali, nu bijaše s lovom


vrlo slaba uspjeha, buduć su prikladni dani upotrebljeni za ubijanje grabežljive
zvjeradi.
Šljuke se pokazaše već 13. ožujka, kad se još zemlja odkravila nije. Od ovog


dana bivalo ih je više i više tako, da jih je najviše bilo od 19—25. ožujka. U to
vrieme na večernjem čekanju vidjeno je 8—-18 šljuka, malo ih ipak đodje na hitac.
Sliedećih dana ožujka mogla se je samo po gdjekoja šljuka naći i to samo u dva
mjesta mlade sume, dočim u ostalih djelovih šuma nestade im traga.


Buduć su velika vlastela, koja običavaše svakog proljeća dolaziti na lov, zapriečena
bila doći toga proljeća, lovilo se je običajno po šumarskom osoblju. U tom
lovu bijaše broj nadjenih šljuka, napram onomu kod čekanja vidjenih veoma neznatan.
Zato bijaše neznatan i uspjeh lova napram prošloj godini, pošto je na lovu za cieli
dan ubijeno najviše 6 šljuka. Tomu neuspjehu kriv je malen broj lovaca i malen broj
upotrebljenih hajkača, buduć mnoga šljuka nije iii krenjena, a od krenjenih veći broj
nije došao na lovca, a usljed toga ubijeno sbog kasno započetog lova samo 22 šljuke.
Pošto je pred selitbu šljuka nastalo toplo vrieme i snieg naglo okopnio, nabujala je
voda tako visoko, kako je nebijaše od god. 1878. U šumah stajaše 15 ra. visoko.
I jer je veći dio lovišta pod vodom bio, mislilo se, da će dugokljunije biti više sakupljene
u neznatnih, dielovih nepopljavljene šume, nu nebijaše tako. Dogodilo se je
neobično, da se u cielih predjelih nije našlo šljuke, a odtuđ se zaključuje, da iii nebijaše
toliko šljuka, kao u prijašnjih godinah, ili su pako brzo na sjever odputovale.


Visoka voda uništila je i ožujske zečiće, što će se posije još više osjetiti, buduć
je broj zečeva takodjer umanjila i nepovoljna zima.


Cjelokupni broj ubijeno divljače u godini 1887. stoji ovako:


8 srndača, 10 zečeva, 5 Iješkarica, o jarebice, 211 šumskih šljuka, 4 vodne
šljuke, 1 patka, 1 braveujak, 3 kuijaka, 73 lisice, 8 jazavaea, 1 vidra, 10 divljih
mačaka, 13 kuna, 3 tvorića, 13 lasica, 255 pasa, 8 domaćih mačaka, 5 orlova, 7