DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 235 — neće otudjiti šumogojstvu. Docira se stojbinske vrstnoće sa normalnimi dohodci u dobi obhodnje podudaraju, s toga moraju i potonji biti istovjetni, da jih medjusobno prispodobiti uzmognemo. Kad bi oni bili u rastućem razmjeru, onda bi jim u vriednosti unutar diobnoga teritoriuma medjusobno u jednom te istom omjeru bili bez obzira na ovu ili onu vrst drveća, ili na ovaj il onaj uzgoj il obhodnju Ako se takove obćenite šume sastoje od raznih vrstih drveća, uzgoja i obhodnja, to se ima od tih za temelj diobe uzeti ona, koja svim ondje vladajućim odnošajem bar donekle odgovara i koja bi se konačno za buduće gospodarenje pridržati mogla; u protivnom pako slučaju morali bi se onakovi odjeli, koji po svojih vlastitostih iziskuju poseban postupak izlučiti, te od ovakovih sastaviti poseban uredjajni razred; 6. da se svi odieli jednaka prirasta uvrste (ucjena) u jedan te isti razred stojbinske dobrote, a za svaki takav razred ima se sastaviti skrižaljka dohodka tako, da svakoj porastlini s normalnom drvnom gromadom u raznoj starosti iste odgovara u istovjetnom razmjeru ona u skrižaljki naznačena porastlina od iste starosti. Na normalnih mjestih svih onih odjela, po kojih se ima gromada račnnati za dojdući dohodak, treba da se sadašnji dohodak po jutru ustanovi, koji istodobni dohodak iz skrižaljke, ako se razdieli kroz onaj prvi po jutru, pokazuje nam za sve starosti porastline nepromjenjen činbenik. Ako ovaj činbenik pomnožimo sa u skrižaljki naznačenom drvnom gromadom odabrane dobe, dobit ćemo normalni dohodak porastline. Šumski odjeli u dobi premladi ili sa obrastom za procjenu neodgovarajućim, in)aju se smatrati kao čistine (laži), te jih valja po drvnoj gromadi njim bližnje porastline i sa sličnom stojbinskom dobrotom onako ucjeniti, kako je to već obrazloženo. Kod uredjenja i procjenbe dohodaka ima se stegnuti zbiljni zemljištni prostor na jednaki nečisti dohodak (tvarni, gromadni ili novčani), dakle na obćenitu jedinicu ucjenjivanja t. j . na normalnu dobrotu. Ako se potonji dohodak podieli sa istodobnim normalnim dohodkom obhodne dobe i pomnoži sa čimbenikom, koga smo kod napomenutog stezanja dobili, onda ćemo dobiti odtud zbiljnu zemljištnu površinu. U normalnih odnošajih ovako će se zaista ukazati jednaki dohodci po gromadah ili novčanih iznosih, ali kod diobe šuma vriede druga načela ucjenjivanja, buduć tamo nečisti dohodak (Rohertrag) povoljne obhodnje može biti brojnik činbenika za stezanje, dočim je ovdje čisti dohodak najpovoljnije ob hodnje (y i) mjerodavan, pošto prrirajerice 3 jutra šume na izvrstnoj stojbini donose tobki nečisti dohodak, koliki 120 jutara šume na lošoj stojbini, koji kod procjenbe i uredjenja, nu nipošto kod diobe šuma predočuje jednačak od 3 jutra, biiduć su ovdje troškovi administracije sa raznimi javnimi tereti 40 struke veći, nu ne samo to, nego su i troškovi skopčani sa izrabljivanjem šume razmjerno veći, te i troškovi za samu gojitbu mogu biti ovdje pače tohki, da usljed rečenih činjenica čista dohodka neitna. |