DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 231 — djenicu konačno u tlo urine i to tako, da bude skrajni vršak sađjenice ravan sa tlom, a po tom pritisne s palcem i gornji vršak sađjenice, da dodje 1 do 2 centmt. izpod površine tla. Za takovu sadnju na 1 hektar trebati ćeš najviše 40 dana. Čuvanje i timarenje nasada. Vrbov nasad mora se čuvati od korova (drača), a za to moraš mlad nasad dvie ili tri godine pliviti prema potrebi t. j . ako ti se korov često pojavi, a ti moraš i nasad češće pliviti. Posije nećeš trebati pliviti, jer će vrbik nadjikati (ponarasti) i sklopiti se, a da ga ipak čista uzčuvaš, trebati ćeš rano u proljeće izmedju redova po koji put prekapati; nu to čini u vrieme, kad sađjenice još započele nisu tjerati izbojke. Žetva. Pitomljenu bekvu, ako želiš od potrice nasad u buduće sačuvati, nesmiješ rezati za pletenje košara u vrieme, kad je u mezgranju, to će reći, da nevalja u tu svrhu rezati vrbu onda, kad je u soku, nego ju reži samo onda, kad sa vrbika list opadne. Rezati možeš vrbu počam od vremena, kad list izgubi, pa kroz cielu zimu, a najdulje samo do početka ožujka. Za rezanje šibovlja najprikladnije su jake škare (nožice) od prilike onakove, s kojimi se loza u vinogradu odreziva. Moraš kod rezanja vrbe paziti, da za pletenje košara potrebito vrbovo šiblje odrežeš gladko upravo na čokotu (na matičnom panju). Dohodak vrbova nasada. U onih krajevih, u kojih ima više košarača t. j . takovih zanatlija, koji se bave pletenjem košara, te gdje se traži mnogo prostih košara za voće, piliće i ostalu živad, koja se koje kuda raznašati ili izvažati ima, prodava se vrbovo šiblje obično na panju dotičnom košaraču za njegov zanat, te on takovo šiblje svojimi težaci ponajviše skm rezati dade. U češkoj primjerice prodava uprava dobara kneza Oettingen-Wallenšteinova domaćem žiteljstvu iz svog 60 hektara (po prilici 100 rali) obsizajućeg vrbika šibovlje za 90 for. po rali ili od hektara oko 150 for. Oguljivanje (Schalbetrieb). Mnogo je unosnije, ako se vrbovo šiblje u vlastitom trošku izrabi, te prema potrebi kraće ili dulje reže, vrsta (sortira) ili guli. Oguljeno bielo vrbovo šiblje plaćaju košarači drage volje po 12—15 nč. za svaki kilogram. Razumjeva se, da je dulje ili deblje šiblje jevtinije (cienije), dočim je tanje šiblje skuplje, jer treba za priredjenje više truda i posla. Na hektaru može se narezati od mladikovine (od Ijetorasta) oko 4000 kilogr. oguljenog i suhog šiblja. Uzmimo popriečnu prodajnu ili tržnu cienu samo sa 12 novč., to bi za šiblje na hektaru dobili nečist dohodak od 480 for., od koje svote odbijmo ´/s do 7^ za nadnicu kod gulenja. |