DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 268 — Ondje čitamo, đa je obdini SelaSkoj doznačeno u pripomoć 40 for., a občini Ptišićkoj takodjer 60 for. za uzdržavanje po jednog obć. lugara. Što Šta o drvarskoj trgovini. Iz Rieke pišu na ^Echo Forestier" u Parizu, da jo ugarsko ministarstvo za trgovinu sklopilo ugovor s njekom trgovačkom kudom u Budapešti, kojim je ugovorom potonja dobila ovlaštenje za eksploatisanje bukovih i jelovih šumU, koje se protežu od Ogulina do morskih obalah. Kaže se, da je ugovor sklopljen na 10 godina. Poduzetnici namjeravaju podići na morskoj obali više parnih pilana i nastaniti se na Rieci, odkud bi slali robu morem u Holanđiju, te tim suzbili švedsku i rusku robu. Istomu listu javlja se iz Bordoa, da se je zalih a od đužicah znatno umanjila usljeđ vanređnih naručbina burađi za izvoz vina u Tonkin. Osim toga dopriniet (5e tomu još i to, što je englezka vlada povisila carin u na uvoz vina u bocah od 6 na 25 fran. po tucetu. Da se kakogod izbjegne tolikoj carini — naravna je stvar, da če trgovci s vinom u budude mjesto u bocah slati svoja vina u buradih. B—d. Prihodi iz francuzkih šuma od godine u godinu sve manji. Evo brojeva, koji to jasno dokazuju. Državne šume u Francuzkoj đoniele su: 1875. god. 34,797.680 fran. 1880. god. 21,251.393 fran. 1876. „ 36,437.209 „ 1884. „ 18,886.188 „ 1877. „ 24,118.000 „ 1885. „ 17,594.082 „ 1878. „ 24,115.000 „ 1886. „ 16,881.828 „ 1879. „ 22,171.471 „ 1887. „ 16,660.211 „ Razlika izmedju 1886. i 1887. god. iznosi 19,777.000 fran. ili 53%. Ovako piše „Echo Forestier". — Na prvi pogled prikazuje se motritelju brojeva kao pojav, koji kan da baca sjenu na francuzko šumarstvo. No to se može i drugač protumačiti. Može se naime pređpostaviti, da se šume u manjem razmjeru prodavaju i sieku — ili đa je vlada metnula vedu stegu na siečenje šuma. Ako bi samo po brojevih stvar prosudjivali, onda bi se analogno tomu moralo priznati, đa naše šumarstvo stoji bolje, nego ono u Francuzkoj, buđud kod nas prihodi iz šuma privatnih i državnih — rastu. Naravno da je to samo prividno. P. B—d. I zp r aV a k. u V. broju „Šumarskoga lista" za svibanj pođkrala se je krupna pogrješka na str. 185 u naslovu, te bi mjesto „Aus đem Anenmittel-´VVaiđe* moralo biti: „Aus đem Auenmittel-´VValđe*. Uredničtvo. Dopisnica uredničtva. Gosp. Vll. D. kr. žup. nađšumaru u B. — Primili smo vjekopis, nu žalimo, đa ga rabiti nemožemo, buđud je u „Šum. listu" za svibanj t. g. opis života i smrti dotičnog pokojnika otisnut bio. » Ovo što rekosmo vriedi i za g. kot. šumara Lj. Sz. u Petrinji. Preporučamo se za buduće. Na ime odsutnog urednika V. R—č—. Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |