DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 268 — marije ogulinske; 30. CaLić Ivan, 31. Rađoševid Ivan, 32. Spoljarić Matija, 33. Božid Jovan i 34. Dimitrašinović Staniša, pođlugari otočke imovne obćine. Uplata članarine za t. g. imala je u smislu §. 7. slova b) naših đružtvenih pravila uzslieđiti tečajem prvoga žetvrta o. god. Umoljavaju se s toga svi oni p. n. šumski uredi i glanovi družtva, koji toj svojoj dužnosti unatoC svijuh dosađanjih poziva zadovoljili nisu, da to najdulj e do 10. lipnj a t. g. ufiine, jer ee im se inače morati đalnje šiljanje „Šumarskog lista" obustaviti, a dugovina prema potrebi i sudbeno utjerati. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. O važnosti topline u obće, napose o uplivu nizkih i visokih temperatura na život bilja, (Izvadak iz predavanja dra. A. Heinz a). Naš vrli prirodoslovac započeo je svoje popularno predavanje s uvodom, te će ovo predavanje sigui-no zanimati ne samo prijatelje prirodne znanosti, nego i svakoga šumara, komu je motriti svaki dan prirodni život rastlinstva bilo u šumi ili izvan nje. Uvod zanimiva predavanja glasi od prilike ovako : „Ođkako ljudsko srdce bije i ljudsko oko krasote prirode gleda, ođtada žive u čovjeka sjegurno i ljubav za prirodu". Goethe u aforizmih o prirodi veli: „Ljubav je kruna prirode i samo ljubavlju kadri smo joj se približiti. Tko joj povjerljivo sliedi, toga ona miluje i na grudi ga svoje privija poput djeteta. U njoj je vječni život; ona se uviek mienja, a ni časka neodmat-a. Korak joj je odmjeren, iznimke riedke, a zakoni vječni i nepokolebivi. Mi sami i sve, što je u prirodi ovim se zakonom pokoravamo; pokoravamo pače i onda, kad jim se nastojimo opirati. Priroda neima ni jezika ni govora, ali ona neprestano stvara jezike i srdca, na koje govori, na koja čuti. Život joj je najljepši obret, a smrt tek pomagalo, da čim više života proizvede". Sto je taj život, 0 kom veliki pjesnik i prirodoslovac veli, da je „najljepši obret prirode", odgovara glasoviti berlinski fiziolog „ignorabimus". Nu ma da mi i neimamo danas još odgovora na ovo temeljno pitanje, to ipak marljivim i obzirnim radom čovjek je već daleko dopro, pa ako neznamo što je život, ali „o životu" mnogo se tajna već odkrilo. Marljivim radom, obziruć se uviek i na najmanje sitnice, prirodoslovac stupa polagano, ali sjegurno i do najvećih rezultatah. Neima tu pojava, koji bi premalo znamenit ili premalo zanimiv bio. Upravo spoznaja pojedinostih i malenkostih vodi nas do temeljnih načelah i zakonah. Humbolđt veli: „Družeći se sa vrlo obdarenim! Ijudmi, brzo sam spoznao, da bi bez ozbiljna mara za spoznajom pojedinosti svaki veliki i obćeniti nazor o svietu ostao tek kulom u zraku". Posije tog uvoda prelazi predavatelj na sJimu stvar, te odpoče ovako: Život svakoga organizma, bio on bilina ili životinja ovisi o vanjskih uvjetih. Medju te uvjete spada na prvom mjestu toplina. Sve gibanje u bilini i životinji dolazi od topline. Toplina je sama titrajuce gibanje najmanjih čestica, pa se to gibanje rado prenaša na gibanje čestica biljke, a tim bilina počimlje ži\´jeti i rasti. Sva toplina, koja je proizvela bujni život na zemlji, potiče od sunca. Istina je doduše, veli Biichner, da od ogromne množine svietla i topline, što sunce bez počinka razašilje u hladni i tamni svemirski prostor, nebeski pratioci sunca samo maleni dio dobivaju. Naša zemlja dobiva od ukupne topline sunčane 2300 milijunti dio. To je samo jedan tračak, pa i taj je dovoljan, da na zemlji pođržaje sav koliki život, svu silu, sve gibanje. Organički stvorovi, kako prof. Pilar veli, u punom su značenju rieči djeca sunca. Sve što vriedi o uplivu sunca za životinjska bića od najnižega infiizorija do samoga čovjeka, sve to u jednakoj mjeri vriedi i za biljevne stvorove, bili oni bakterije ili tisućljetni gorostasi. Svako gibanje, svaki život jest od sunčane toplino. I materijal, kojim peći ložimo, u prvom redu kameni ugljen, i on nije drugo, nego produkt onih sunčanih trakova, koji su pred tisuće godina ogromne šume ogrievali. Ugljen je, veli glasoviti fizičar, sunce « |