DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1888. God. XII. Uzgajanje bekve (Korbweide) i njezin dohodak. Naša vis. kr. zem. vlada postarala se je otčinskom brigom u zadnje dou."" da se kod nas „kosara6tvo" usavrši i podigne, te da siromašnije žiteljstvo u nekih predielih steče tiin poslom zaslugu, koju si inako sbog neplodovita tla ničim drugim privriediti nemože. Da se košaračtvo zbilja podigne, nije od potrebe samo to, da budu proizvodi naših domaćih košarača po vanjskom licu uresni i udobni, te da za nevolju odgovaraju svakdanjoj potrebi u kućanstvu, nego se zahtieva, da budu takovi proizvodi od valjana gradiva i za vanjski izvoz prikladni; jer se dan danas netroši novac samo za gizdu i udobnost, nego i za valjanost i trajnost one stvari, koja nam u životu treba. Naš narod vrlo je poučljiv; on lahko shvaća, te ima puno prirodjena dara, da svoje rukotvorine upriliči ne samo za oko, nego on umije svoje rukotvorine vrlo praktično prirediti prema svrhi, za koju služiti imaju. Tko da se nedivi prekrasnoj ornamentiki, koju naše priproste seljakinje izčačkaju na čilimih i na drugih tkaninah i vezivah! Pa kao što je u tom poslu vještovit, tako bi i u drugih granah obrta napredovati mogao, ako mu budemo svi do jednoga i činom i savjetom u pomoći. Niti je bila namisao vis. kr. zem. vlade, niti je moja namjera, da bi trebalo uzgajati vrbe za košare ondje, gdje jim mjesta neima, — to će reći: na onakovom tlu, koje je prikladno za svaku inu unosniju granu poljodielstva. Ali neće biti neumjestno, da se ovom prigodom razloži, kako bi valjalo sbog pletenja košara postupati sa vrbici, gdje jih već ima, ili kako bi morali uzgajati vrbike za košaračtvo ondje, gdje još takovih neima. Liepu zadaću imali bi zaista naši domaći šumari i lugari, ako bi i sborom i tvorom o tom nastojali, da budu desna ruka našim seljanom u svih onih prigodah, u kojih se radi o razboritom uzgoju vrbika u onih predjelih, u kojih bi trebalo, da se otvori novo vrelo privrede pletenjem košara, a u kojih ima dost pusta tla, koje možebit nije prikladno za drugu unosniju plodinu. Biti će možebit prilike, da će se naši domaći stručari pitati za savjet, pa neće biti suvišno, ako budu umjeli našim seljanom priprosto razlagati o tom 18 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 230 — onako, da jih svaki nesetni seljak shvatio bude. A da tako bude, razložit cu ovdje način uzgoja vrbika odnosno „bekve" onako, kako ga popularno i vrlo razložito opisuje H. vitez Manner u „Oeht. Ung. Centralblatt fiir "VValderzcugnisse". Doba za sadnju sadjenica. Najprikladnije vrieme ili doba za sadjenje vrbovih sadjenica. koje moraju biti 30 centni. dugačke, jest rano prolieće, a sadi jih odmah, čim tlo okopni i čim se ono prosuši. Ako nebi mogao vrbove sadjenice sbog kakove zaprieke rano u prolieće posaditi, a ti jih sadi i početkom travnja, pa bude li povoljno vrieme, uspjeti će ti i ovakova sadnja. Kako valja saditi sadjenice? Gojitelji vrbika neslažu se pojednako u tom, kako ti treba jednu sadjenicu od druge na daleko posaditi. U Francuzkoj, gdje se novi vrbici sade, običavaju praviti redove u razmaku od 50 centm., te na svakih 10 centm. posade po jednu vrbovu sadjenicu. Ovako trebati ćeš na 1 ar ili 100 četvor. met. 2000 bekovih sadjenica. Sadnja bekve. Prije, nego što si naumio saditi bekove sadjenice, valja ti prirediti potrebitu spravu ili orudje, kojim ćeš saditi. Uzmi tanki konopac (uzicu, vrbcu), te od 10 do 10 centmet. u razmaku priveži na taj konopac kakovu crvenu krpicu ili ako to nećeš, a ti ovakav razmak obilježi uzlom ili čim drugim; jer ćeš kod sadjenja ova obilježja (znakove) na konopcu trebati, pošto ćeš bekove sadjenice kod svakog obilježja posaditi, da ti budu u jednakom redu i razmaku. Ako je tlo, na kom ćeš saditi, prudovito ili kamenito, te nemožeš sadjenicu uzduž njezine duljine u tlo položiti, a ti si priredi šiljasti željezni kolčić (sadjač), a da si dlan na rukuh čuvaš, dobavi komad stare kože, kojom obavi desnu ruku, jer ju najviše trebaš kod sadnje. Kedove izkolčit valja u duljini od 10—20 met., a u tu svrhu uzmi motku ili motorugu (letvu), pa ako nije od te dužine, a ti prikuj dvie motke tako, da ti bude takova motka dugačka 1 metar, te ju razdieli u dva jednaka diela, svaki dio od 50 centm. i kod 50 centm. udari jedan čavalj. Takovu motku položi na tlo uzpored konopčića, te ondje, gdje ti dodje na motki čavalj t. j . kod 50 centm. udari u tlo jedan kolčić. Prije sadnje neka ti tko konopčić čvrsto nategne, a drugi radnik neka uzme svežanj sadjenica u krilo i neka kod svakog obilježja ih znaka na konopcu posadi po jednu vrbovu sadjenicu primjerice samo do polovice šibice tako, da ti sadjenica okomice (sunovito) iz tla proviruje. Nu paziti moraš, da ti oka sadjenice prama vrhu gledaju, a nipošto nesmiju dolje obrnuta biti. Za sadjačem, to će reći, za onim, koji sadjenice sadi, mora sliediti uzastopce drugi radnik, koji s kožom obavitim dlanom sa |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 231 — djenicu konačno u tlo urine i to tako, da bude skrajni vršak sađjenice ravan sa tlom, a po tom pritisne s palcem i gornji vršak sađjenice, da dodje 1 do 2 centmt. izpod površine tla. Za takovu sadnju na 1 hektar trebati ćeš najviše 40 dana. Čuvanje i timarenje nasada. Vrbov nasad mora se čuvati od korova (drača), a za to moraš mlad nasad dvie ili tri godine pliviti prema potrebi t. j . ako ti se korov često pojavi, a ti moraš i nasad češće pliviti. Posije nećeš trebati pliviti, jer će vrbik nadjikati (ponarasti) i sklopiti se, a da ga ipak čista uzčuvaš, trebati ćeš rano u proljeće izmedju redova po koji put prekapati; nu to čini u vrieme, kad sađjenice još započele nisu tjerati izbojke. Žetva. Pitomljenu bekvu, ako želiš od potrice nasad u buduće sačuvati, nesmiješ rezati za pletenje košara u vrieme, kad je u mezgranju, to će reći, da nevalja u tu svrhu rezati vrbu onda, kad je u soku, nego ju reži samo onda, kad sa vrbika list opadne. Rezati možeš vrbu počam od vremena, kad list izgubi, pa kroz cielu zimu, a najdulje samo do početka ožujka. Za rezanje šibovlja najprikladnije su jake škare (nožice) od prilike onakove, s kojimi se loza u vinogradu odreziva. Moraš kod rezanja vrbe paziti, da za pletenje košara potrebito vrbovo šiblje odrežeš gladko upravo na čokotu (na matičnom panju). Dohodak vrbova nasada. U onih krajevih, u kojih ima više košarača t. j . takovih zanatlija, koji se bave pletenjem košara, te gdje se traži mnogo prostih košara za voće, piliće i ostalu živad, koja se koje kuda raznašati ili izvažati ima, prodava se vrbovo šiblje obično na panju dotičnom košaraču za njegov zanat, te on takovo šiblje svojimi težaci ponajviše skm rezati dade. U češkoj primjerice prodava uprava dobara kneza Oettingen-Wallenšteinova domaćem žiteljstvu iz svog 60 hektara (po prilici 100 rali) obsizajućeg vrbika šibovlje za 90 for. po rali ili od hektara oko 150 for. Oguljivanje (Schalbetrieb). Mnogo je unosnije, ako se vrbovo šiblje u vlastitom trošku izrabi, te prema potrebi kraće ili dulje reže, vrsta (sortira) ili guli. Oguljeno bielo vrbovo šiblje plaćaju košarači drage volje po 12—15 nč. za svaki kilogram. Razumjeva se, da je dulje ili deblje šiblje jevtinije (cienije), dočim je tanje šiblje skuplje, jer treba za priredjenje više truda i posla. Na hektaru može se narezati od mladikovine (od Ijetorasta) oko 4000 kilogr. oguljenog i suhog šiblja. Uzmimo popriečnu prodajnu ili tržnu cienu samo sa 12 novč., to bi za šiblje na hektaru dobili nečist dohodak od 480 for., od koje svote odbijmo ´/s do 7^ za nadnicu kod gulenja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 232 — Sačuvanje šiblja guljaća. Spomenuli smo, da se šiblje može samo kasno u jeseni ili za vrieme, kad list s vrba opadne, srezavati od čokota Odrezano šiblje valja t^premati preko zime suvlažne (ne odviše suhe) u suše ili inače u takove prostorije, u kojih neima propuha ili u koja nemože doprieti suh vjetar. Ako to nećemo, onda povezi šiblje u svežnje od 1 metai- promjera, te ove svežnje zaroni dolnjim krajem 10—12 centm. duboko u vodu tekućicu Ovakovo u vodu zaronjeno šiblje može se čak smrznuti, ali za to neće ništa izgubiti od svoje izbojnosti t. j . ono će ipak iztjerati izbojke, ako bi se takove sadjenice zasaditi imale. Ra z vrstan je ili prebiranje šiblja. U zimsko doba narezano vrbovo šiblje naslaže se povezano u suši (ili u kakovoj daščari), te se pokrije slamom. Oko polovice mjeseca veljače mogu se šibe, koje nisu rezane za sadjenice u svrhu novog nasada, po njihovoj dužini razvrstati tako, da se veoma razgranate bekove šibe odbace t. j . uklone; jer nisu valjane za gulenje, nego se mogu rabiti za proste košare. U tu svrhu postavi radnik svežnjeve od šiblja u bure (sud, bačvu), koje je na gornjem kraju otvoreno t. j . kojemu se dano izvadi. U to bure utakne se 1 ´/i metra dugačka palica (štap). Drugi radnik, koji stoji na malo uzvišenom mjestu, pograbi punom šakom sve brkove od šiblja, koji vire iznad palice, te jih tresuć sa buretom, izpukne van iz bureta, čim on sve ovakove iznad mjere (l´/s met.) provirujuće šibe izvadi, onda opet utakne u bure drugi štap, ali od 1 metra duljine, te opet povadi sve ono šiblje, koje opet proviruje iznad štapa t. j . iznad 1 metra. Na ovaj način može se šiblje lasno razvrstati u tri veličine, a onda se svaka razvrstbina oi)et u svežnje poveže, te za kiselenje u vodi prirediti. Kiselenje (močenje) u vodi. Močenje šiblja 10—12 centm. duboko pod vodom, pri čemu nesmiješ klamavo svezane svežnje na blizu metnuti, ima tu svrhu, da bude šiblje sočno, jer se isto tako lahko guli, kao što onda, kad je u podpunom mezgranju. Ovaj se način močenja za to preporuča, jer nevalja šiblje guliti u mezgranju, buduć se tim vrbovo čokoće (panjevi) veoma kvari. Gulenje šiblja. Čim bekovo šiblje u vodi 5 — 10 centm. dugačke mlazi na vrhu izbije, može se odmah bez truda guliti. Za gulenje šiblja treba prirediti škripac (škripalicu) od drveta ili od željeza Ovakovom škripalicom može se šiblje brzo i lahko guliti. Najbolje takovo orudje za gulenje jest tako zvana „francuzka škripalica", koja je naslikana u Krah´evoj knjizi „Lehrbuch der rationellen Korbvveidenkultur", IV. Auflage, Aachen 1886. Gulenje šiblja biva ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 233 — Kod guleiija šiblja smje^ti se radnik pred škripalicu, koja se prije povisoko učvrsti na kakav panj, a iz vode povadjeno šiblje poslaže uzanj na križnicu (kozu, nogaru, nogaće) tako, da bude radniku pri ruci i da može lahko rukom za deblji kraj šiblje dohvatiti. Sad zahvati desnom rukom šibu za šibom, povuče šibu natražke brzinom kroz križnicu, na što se kora odliipi, te oguljenu šibu odbaci na stran. Ako se nebi kod koje šibe kora odmah odguliti htjela, tad mora radnik deblji kraj iste najprije provuci kroz škripalicu, a onda ju okrenuti i vrškom kroz škripalicu provući. Za radnikom kod škripalice stoje djeca, koja imadu po radniku izbačene šibe podizati, ter iste ručnom škripalicom ili kakovim nožićem oguliti i to samo u slučaju, ako bi posije gulenja na velikoj škripalici na šiblju još zaostalo ponješto kore. Sad treba ovako valjano oguljene šibe smjestiti na letve, te šibe razvrstati prema njihovoj duljini. Od ovud prenašaju se šibe na sunce ili u posebne prostorije, da se prosuše. Posije 24—36 satih valja šiblje povezati u svežnje za prodaju. Buduć se u novije vrieme sve to više traži valjana roba za spremanje raznih proizvoda i buduć se pazi osobito na to, da budu košare od dobra gradiva pletene: to neinia dvojbe, da će pitomljena bekva sve druge mješovite vrsti vrba iztisnuti iz obćeg prometa. Prem je vrba u obće s malim zadovoljna: to će nam ipak dati veći dohodak onda, ako budemo umjeli nju razložno pitomiti i ako nebudemo u predsudi živili, da je za pitomenje vrbe u svrhu košaračtva i najlošije tlo dobro. I izbor vrsti vrba odlučuje znatno na valjanost gradiva za košare. Tako se primjerice vrlo cieni dobrota takozvane bademaste vrbe (Mandehveide) sbog njezine biele boje šiblja i sbog drugih tehničkih svojstva. Druga suvrst bademaste vrbe — naime Salix amjgdalina canescens daje u dobroj stojbini preko 3 metra dugačke Ijetoraste, dočim salix amjgdalina angu^ tifolia daje samo jedan metar dugačke Ijetoraste. V. R-č—. Obća načela o provedbi diobe šuma. (Po professiiru dr. Eduarđu Heijeru). Svaki s diobom šuma baveći se šumar služi se u tom poslu obično posebnimi, pače donekle i opravdanim! načeli, no ipak ne uvjek podpuno temeljiti mi, za to se može u takove radnje lahko uvući po koja pogrieška, koja pojedinoj dielit se imajućoj stranki može nanjeti nepravdu tim, da joj je manje dodieljeno od dielećeg se šumskog imetka, dočim je usuprot drugoj stranki veći dio pripao, nego što bi ga zaista dobiti imala. Dioba šuma zadaje stručaru, koji se s tim poslom baviti ima, zaista tegotnu zadaću, jer će isti sbog pomanjkanja nuždnih naputaka često na neprilike nagaziti, koje mora ipak svla |